MONITORING
Intelektualci na partijskom zadatku

Lijepo je naše, i sve takve, ljude od nauke i umjetnosti, srasle sa režimom, definisao početkom dvadesetog vijeka italijanski filozof Antonio Gramši -oficijelni intelektualci. Pojasnio je: povezani su sa klasnim i političkim strukturama ili korporacijama, koje ih koriste kako bi ostvarili svoje interese i stekli što više moći i kontrole. Znaju znanje narečeni: u sjenci moći, udobno i unosno – mudruju.
Crnogorski doprinos toj teoriji nije zanemarljiv. Naprotiv. Afera Snimak, bjelodani, nikada eksplicitniji, dokaz kriminogenosti dvodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista na čelu sa sedmostrukim premijerom Milom Đukanovićem, nije udarila po obrazu niti jednom od onih koji sebe nazivaju intelektualcima, bliskim režimu. Ili ćute. Ili aplaudiraju. Ili savjetuju. Svejedno: saučestvuju.
Ili, kao dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja Nenad Šoškić – drže političke govore. Osim vajarstva Šoškić voli i DPS. Vrlo. Član je Glavnog odbora partije. Na početnoj konvenciji predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića u Baru, isklesao je od sebe kip fana Svetozara Marovića i ekipe: dok je filozof iz Grblja na bini pokušavao da bude duhovit sa svojom nebuloznom političkom matematikom („Prošli put je bilo trojica na jednog, a jedan je imao više od tri zajedno. Sada nema tih tri, ima jedan, u ime njih dva…”) koju je, valjda, samo on razumio, intelektualac Šoškić je, iza njega, padao u trans oduševljenja i aplaudiranja.
Da bi dodatno dokazao ljubav prema partiji i privilegijama Šoškić je uzeo mikrofon i odbrusio: „Dobar, pošten, vrijedan, pravičan, pametan – sinonimi su za ime Filip Vujanović. Siguran sam da će građani Bara, građani Crne Gore, kao i do sada prepoznati istinske vrijednosti.”
Ostalo je nejasno na šta je mislio. Da li na istinske vrijednosti u vidu, recimo, zapošljavanja jednog nezaposlenog kako bi partija dobila četiri glasa.
No, ne ostaje takav angažman bez odjeka. Vajar je, sjetimo se, u martu 2012. godine, od svoje Vlade dobio u zakup stan od 75 kvadrata, da ga koristi kao radni prostor. Reče – za atelje. Detalj: Šoškić je šest godina ranije od svog Univerziteta dobio stan u elitnom dijelu Podgorice, Bulevar Džordža Vašingtona. Trosoban. Partija čuva svoje intelektualce.
Dok je Šoškić držao govor, iz prvih redova ga je, osim Vujanovića, slušala koleginica, dekanica Fakulteta političkih nauka Sonja Tomović-Šundić. Po službenom zadatku. Doktorica filozofskih nauka, istaknuti poznavalac Danila Kiša, Njegoša, Ničea… stručnjak iz oblasti političke antropologije i estetike, verzirana je, sada, i u politiku Filipa Vujanovića. Tomović-Šundić savjetnica je predsjednika države za oblast ljudskih prava i manjina. Istog onog predsjednika države i potpredsjednika partije, koja je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora planirala da se otpremnine bivšim radnicima preko Fonda rada isplaćuju isključivo članovima stranke, novcem dijelom obezbijeđenim i od Evropske investicione banke. Pomenuti Kiš, u čuvenom eseju Saveti mladom piscu, govoreći o intelektualizmu, poručuje: ,,Ne budi uz vlast i prinčeve, jer ti si iznad njih.”
Iako, za razliku od Šoškića, nije u Glavnom odboru, na rediteljku Radmilu Vojvodić i te kako računaju u vladajućoj garnituri. Dokazala se u očima partije. Zadužena je za najmanje dvije stvari: za nacionalni teatar i za kreativno osmišljavanje političkih kampanja DPS-a. Dekanica Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, predsjednica Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore, članica DANU i istaknuta kulturna stvarateljka (za to zvanje od kojeg će doživotno mjesečno prihodovati dvije prosječne plate, predložio je suprug!) zajedno sa bračnim drugom, ministrom kulture i intelektualcem Branislavom Mićunovićem i sinom, intelektualcem Veljkom, brine o – pozorištu.
Tako je baš ona režirala prvu crnogorsku operu Balkanska carica, koju je sa 100 hiljada eura sponzorisala Prva banka, gdje je Radmila bila u Upravnom odboru, i u kojoj posjeduje 0,064 odsto vlasničkog udjela. Sin Veljko režirao je Otelo, projekat vrijedan, procjenjivano je, oko 300.000 eura. Vojvodićka je radila spot za Crnogorsko narodno pozorište, kojem je nadređeni njen – suprug. Snimala je i spot za Kotor art festival čiji je počasni predsjednik – suprug… Tako nego kako.
Njena MAPA, agencija za reklamiranje i produkciju, priprema kampanje DPS-a. Milo Đukanović u objavljenim audio snimcima sa sastanaka DPS-a, kaže: ,,Što se tiče pisanja dokumenata, tj. programa tu je Sveto, što se tiče marketinške kampanje tu je Sveto, Radmila i ekipa koja tradicionalno radi taj dio posla za naše kampanje…” Tradicionalno i intelektualno. Zna partija da nagradi: MAPA ima poseban odnos sa Đukanovićevom vladom. Najviše posluje sa DPS-om. Nacionalnom turističkom organizacijom. Tu je i NATO. Pa Glavni grad… Stotine hiljada eura od projekata.
Baš kao i za kolegu mu, umjetnika Nenada Šoškića, Vlada brine i za komociju ministra kulture, člana Odbora za pozorišnu umjetnost pri CANU i predsjednika senata DANU. Iako u zgradi Vektre posjeduje stan od skromnih 187m2, Vlada je Mićunoviću u zakup, bez oglašavanja, dodijelila 75m2 radnog prostora u univerzitetskoj zgradi kod Delte. Bez oglašavanja je i ministar o, recimo, diskriminišućoj nakani partije da se otpremnine rasporede isključivo na glasače DPS-a. Intelektualni tajac.
Ništa nije glasniji ni istoričar Živko Andrijašević. Nakon što je teorijski obuhvatio nacionalnu politiku i ideologiju Crne Gore kroz prošla vremena, sa akcentom na Novi vijek (doktorska teza Državna ideologija Crne Gore 1878-1918. godine) prešao je na praksu. Sada je savjetnik predsjednika Vlade za nacionalnu politiku, pa iz prve ruke utiče na državu i političara koji pred protekle parlamentarne izbore, u internoj partijskoj komunikaciji (izbilo je na površinu tokom afere Snimak), na primjer, kaže: ,,Dogovorili smo da se formira i medijski tim što je uobičajeno… U sastavu tog tima su ljudi koji se bave tom vrstom posla i u centrali partije i na onim važnim punktovima u državnoj strukturi koje pokrivaju kadrovi DPS-a.” Zloupotreba javnog informisanja u partijske svrhe. To se zove nacionalna politika.
Koalicioni partner, prvi čovjek Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić svoj kabinet je takođe začinio intelektualcem. Dobra je to reklama za Skupštinu, njega lično, ali i SDP. Od pisca, antiratnog aktiviste i nezavisnog novinara, Andrej Nikolaidis postaje Krivokapićev savjetnik za kulturu i slobodnu javnost – sinekura stranke koja skoro deceniju i po saučestvuje u kriminalu svake vrste. Tako je Nikolaidis, koji je u tekstu Dželatov šegrt kritikovao Kusturičino podržavanje Slobodana Miloševića, postao – šegrt kriminogenog režima. Pun je to krug tužne zbilje: Kusturica je podržavao Miloševića, Miloševića je podržavao Đukanović, Đukanovića podržava i održava Krivokapić, za Krivokapića radi Nikolaidis. Za onog Krivokapića koji je o aferi Snimak, bolje – združenom kriminalnom poduhvatu, koja potresa Crnu Goru kazao: ,,Ne negiram problem, ali ti problemi postoje u svim partijama.” Underground.
Pisac Pavle Goranović donedavno je bio Nikolaidisov koalicioni kolega. Prije sadašnje funkcije direktora Zavoda za školstvo, na koju ga je predložio ministar prosvjete i nauke Slavoljub Stijepović, bio je savjetnik za kulturu premijera Đukanovića, koji drži do nje. Goranović, koji piše poeziju, prozu i književnu kritiku, predsjednik žirija ovogodišnje dodjele nagrade Oktoih, diplomirao je na Filozofskom fakultetu što mu, vjerovatno, pomaže u komunikaciji sa prvim ministrom.
Pliva pisac dobro u vodama politike. Početkom godine, u toku čuvenog kovertiranja ostavki (straha), Vlada ga je razriješila funkcije direktora Zavoda za školstvo. U obrazloženju odluke o razrješenju Goranovića navodilo se da je donijeta na njegov zahtjev. Iz ličnih razloga. U jednoj pjesmi Goranović ovako piše: Uzaludnost je ionako moj najjači motiv. No, kovertiranje nije bilo uzaludno. Naprotiv. Urodilo je plodom: na istoj sjednici tokom koje je razriješen, ista Vlada ga je ponovo imenovala za vršioca dužnosti šefa iste ustanove. Poezija politike.
Goranovićev dosta stariji brat po ćutanju, peru i politici Branko Banjević nije direktno uključen u strukture vladajuće partije. Jedan od osnivača crnogorskog P.E.N. centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika, predsjednik Matice crnogorske, zadužen je za duhovnu nadgradnju. O Milu Đukanoviću ovako priča: ,,On je u svim fazama, ja sam ga pratio, vukao mudre poteze, tako je znao da pročita situaciju, on nije nikada napravio ono što bi štetilo napretku slobode Crne Gore, građanskom napretku Crne Gore, napretku nacionalne svijesti… Vrlo je to vješto vodio i tom vještinom me, da vam pravo kažem, zapanjivao… Mislim da je njegova uloga u razvitku Crne Gore epohalna. To što je napravio on, a i političke snage na čijem je čelu stajao i snage koje su ga podržavale, to je u Crnoj Gori milenijumska stvar.” Banjević, milenijumski intelektualac.
Podugačak je spisak intelektualaca po mjeri režima: metodolog Miloš Bešić koji je prema nedemantovanim saznanjima našeg lista dobio državljanstvo kao zaslužni građanin, dežurni analitičar Srđan Vukadinović – obojica nezakonito stalno zaposleni na dva fakulteta; novinar i urednik portala Analitika Draško Đuranović, prvi čovjek Pobjede Srđan Kusovac, urednik Antene M Darko Šuković… Pa prvi ljudi DANU i CANU, pa akademici, pa dekani, pa profesori i saradnici fakulteta, pa novinari…
Koji autokrata ne bi poželio ovakve intelektualce?
Akademci pogazili lično dostojanstvo
„Uloga intelektualca je da govori istinu ciljanoj publici, najbolje što on to može”, sažeto i jasno kaže Čomski. Kada govorimo o intelektualcima u Crnoj Gori, posebno onim sinekurskim i režimskim, njihova uloga ide u suprotnom pravcu: zakamuflirati i pod svaku cijenu izbjeći istinu, kaže za Monitor Duško Kovačević, kolumnista dnevnika Vijesti.
,,To su ‘akademski građani’ koji su pogazili nacionalno i lično dostojanstvo, ali i sami prometejski duh nauke i umjetnosti u korist sitnih privilegija, radeći na taj način najviše protiv sopstvenog naroda i sopstvene države.
Postoji li išta tako poražavajuće za jedno društvo od žalosne činjenice da crnogorski režim svoje najvjernije apologete mobiliše upravo sa Univerziteta, koji sam po sebi, još od Platonove akademije, jeste autonomna, savjesna i najprogresivnija institucija svakog naroda”.
Marko MILAČIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom