Povežite se sa nama

MONITORING

Američki gambit

Objavljeno prije

na

Ambasada SAD u Podgorici je ovih dana objavila saopštenje o 8,32 miliona dolara potrošenih od oktobra 2008. do septembra 2012. za podršku vladavini prava u Crnoj Gori. Dio te sume je izdvojen za reformu Uprave policije (UP) koji sprovodi Međunarodni program pomoći u obuci policije (ICITAP) američkog Ministarstva pravde.

Na čelu podgoričke Kancelarije ICITAP-a je Džefri L. Palmer, alijas Džef, viši policijski savjetnik (Senior Police Advisor) za organizovani kriminal.

Svojevremeno je bio uspješan investigator na Floridi, a u novije vrijeme izgleda još bolji savjetnik koji je pomogao hrvatskom Uredu sa suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) da pripremi neke važne optužnice – pominje se konkretno slučaj Iva Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera i čelnika HDZ-a, ali nikakvih potvrda iz službenih izvora o tome nema.

Kao dio američke diplomatske misije Palmer je od 2011. stalno u Crnoj Gori. O njegovoj reputaciji svjedoči i u javnosti potpuno neprimjećen podatak da je prošle godine na jednoj konferenciji održanoj u Budvi doveo Džoa Pistona, najslavnijeg živog agenata FBI-a (po epizodi iz njegovog života snimljen je film Doni Brasko).

Nedugo po stupanju na dužnost v.d. direktora UP-a Božidar Vuksanović je najavio kako će pri njegovom kabinetu djelovati „predstavnik američke ambasade Palmer, poznati policajac koji će biti konsultant”.

On je Palmerov angažman za TV Atlas 17. marta prošle godine doveo u vezu sa najavom formiranja policijskog tima za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala „koji će se baviti i krivičnim djelima iz ranijeg perioda, uključujući neriješena ubistva”.

No, otprilike tek do avgusta – poslije usvajanja novog Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je policija vraćena pod neposredniju nadležnost ministra unutrašnjih poslova – Palmer se „usidrio” u sjedištu UP-a. Dobio je kancelariju odmah do Vuksanovićeve, sa njim je „dnevno komunicirao” i započeo neposredne opservacije o stanju u vrhu policije.

Ravnatelj USKOK-a, Dinko Cvitan, za Vijesti je 21. avgusta kazao da su „vrhunski eksperti koji su godinama bili u Hrvatskoj i pomagali USKOK-u sada u Crnoj Gori” i da će „oni ukazati na eventualne stvari koje treba poboljšavati i u zakonodavstvu, ali i kad je u pitanju konkretan rad”.

Naredno pominjanje USKOK-a u crnogorskom kontekstu stiglo je do Raška Konjevića, novog ministra unutrašnjih poslova. Na raspravi u parlamentarnom Odboru za bezbjednost i odbranu je rekao da bi Crna Gora trebalo da dobije poseban tim kao što je USKOK – nije naveo unutar kojeg organa posebno.

Konjević je među rijetkim ministrima koji je 18. decembra sa ambasadorkom SAD-a u Podgorici Sju K. Braun, neposredno po formiranju nove Vlade, imao sastanak. Saopšteno je da „su se sagovornici složili da vladavina prava jeste ključni izazov koji će obezbijediti dinamiku i kvalitet nastavka evro-atlantskog puta Crne Gore”.

Ambasadorka Braun – koja u hijerarhiji Stejt dipartmenta ima rang ministarke savjetnice – je 12. maja 2011. predala akreditive crnogorskoj vladi a jedan od najvažnijih poteza bilo je samo dva mjeseca kasnije potpisivanje Sporazuma o sprovođenju zakona sa programom treninga, donacija opreme i tehničkoj odnosno ekspertskoj podršci za crnogorske sudije, tužioce i policijske službenike. Sa crnogorske strane potpisnik je vicepremijer i ministar pravde Duško Marković.

Slično Džefriju Palmeru u policiji, stalni pravni savjetnik (Residential Legal Advisor) pri Ambasadi SAD Sesilija E. Braten je zadužena za kancelarije Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Specijalnog tužilaštva (uključujući Zajednički istražni timu), Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, prvostepene krivične sudove i Ministarstvo pravde i ljudskih prava. U međuvremenu je 31. avgusta 2012. godine Sporazum amandmanom produžen do kraja ove godine.

Kao „mjere ocjenjivanja” uspješnosti Sporazuma pominje se formiranje izvjesne „jedinica za tajne operacije” koja će „dovesti ili do sakupljanja upotrebljivih obavještajnih informacija ili do slučajeva koji se mogu krivično goniti do kraja 2011”, ili da će „UP dodatno razviti čvrsti akcioni plan za reorganizaciju do kraja 2012 godine”. Možemo opravdano sumnjati da su ovi ciljevi realizovani.

Uopšte, izgleda da neposredna američka opservacija pravosuđa i UP-a možda dugoročno nije ohrabrujuća za crnogorske vlasti ili neke njene istaknute pojedince. Ambasadorka Braun je 3. januara, kao nikad ranije, najavila pojačanu kontrolu vjerodostojnosti „borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

„Crna Gora treba da se bori protiv korupcije na svim nivoima i pokaže da je ozbiljna u vezi sa svojim deklarisanim obavezama”, kazala je agenciji MINA i dodala da „Crna Gora ulazi u izazovan period gdje će pregovori sa EU postati intenzivniji i postojaće snažna provjera uspješnosti njenih reformi i postignuća na području vladavine prava”.

Na drugoj strani, infiltracija američkih eksperata u crnogorsko pravosuđe i UP je u nesrazmjeri sa zbunjujućim postupkom nedostavljanja spisa iz predmeta koji se pred Okružnim sudom u Njujorku vodi protiv trojice bivših direktora Magyar Telekoma.

Uspješnu istragu, podsjetimo, pet godina je vodilo upravo Ministarstvo pravde SAD-a čiji su službenici sada kao eksperti angažovani u Crnoj Gori. Američke vlasti skoro 10 mjeseci od podnošenja nijesu odgovorile na zamolnicu VDT-a za međunarodnu pomoć. Kako sudski spisi iz Njujorka nijesu dostavljeni, Ranka Čarapić tvrdi da na osnovu do sada prikupljenih informacija VDT nema osnova za krivično gonjenje pojedinaca u Crnoj Gori.

Među četiri sporna konsultantska ugovora, koji se dovode u vezu sa privatizacijom sadašnjeg Crnogorskog Telekoma, nalazi se i onaj sklopljen sa firmom Sigma, preko koje je isplaćeno oko 580.000 eura a od te sume je dio ili cijeli iznos „namijenjen sestri visokog vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom” – Ani Kolarević.

Iz Ambasade SAD su nedavno poručili da „Crna Gora može istražiti slučaj Telekom direktno kontaktirajući njemačke i mađarske vlasti i od njih zatražiti iste dokumente”. No, nikakvog odgovora sa iste adrese nije bilo na pitanje Vijesti da li uzevši u obzir osobe koje se pominju u aferi i njihove veze sa najvišim zvaničnicima u američkoj ambasadi smatraju da postoji politička volja da se ovaj slučaj istraži do kraja.

Sumnju u te ili slične američke aktivnosti izrazio je nedavno Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i dugogodišnji član Odbora za bezbjednost i odbranu. On je krajem godine tvrdio da je „agent CIA kreirao Đukanovićevu vladu” i da je on „stvarni premijer kojeg predsjednik DPS-a sluša”.

Mislio je na Andreju B. Popova, koji navodno „komunicirа sа lokаlnom mаfijom, druži se sа nаjkorumpirаnijim аgentimа ANB-a iz Grаndа”. Popov je prvi sekretar (First Secretary) Ambasade SAD iz koje su potvrdili njegov službeni status i poručili da „komuniciraju sa Vladom Crne Gore putem zvaničnih kanala i nijedna od aktivnosti opisanih u ovim medijskim izvještajima nije tačna”.

Ipak, Medojević je pomenuo da Popov navodno „smjenjuje direktora ANB-a”, što je jasna aluzija na „ostavku iz ličnih razloga” koju je krajem 2011. podnio Vladan Joković. Na neki način predsjednik PzP-a je moguće anticipirao nedavni rasplet ili zaplet, kako ko voli, sa propalim konkursom za izbor direktora UP-a na koji se Joković u zadnji čas i prijavio i odustao. Prema našim saznanjima, Popov je zaista viđen više puta u Grandu, neformalnoj bazi Milana Roćena, koji se zbog Listinga i-ili još nekih manje poznatih činjenica protivio izboru Jokovića za šefa policije.

Za razliku od Roćena, Medojević je za Jokovića nedavno kazao da je „ostavio utisak jednog odmjerenog profesionalca”, iako opozicija za njega ne bi glasala u postupku saslušanja kandidata za direktora UP-a pred Odborom za bezbjednost i odbranu „jer je kadar Duška Markovića”.

I ministar Konjević je bio najavio da će Vladi za izbor novog šefa policije UP-a predložiti Jokovića, no ta je mogućnost otpala naglim odustankom bivšeg šefa ANB-a.

U međuvremenu, novi v.d. direktor UP-a Slavko Stojanović, dugogodišnji bliski saradnik Veselina Veljovića – kojem je Duško Marković 2011. bio kum na vjenčanju – sastao se sa Džozefom Palmerom. Rutinski je saopšteno da „UP i ICITAP treba da nastave sa aktivnostima i zajedničkim projektima, prvenstveno u oblasti jačanja kapaciteta”.

No, vjeruje se kako je Palmer snažno uticao na Konjevića da presječe ubrzanu rehabilitaciju bliskih Veljovićevih saradnika koje je Stojanović vraćao na mjesta s kojih su prije oko godinu smijenjeni. Naime, pozivajući se na ovlašćenja novog Zakona o unutrašnjim poslovima, ukinuo je kabinet direktora UP-a i postoji tendencija da se policija doslovno sve¬de¬ na ope¬ra¬ti¬vu što je najavljeno i izradom nove sistematizacije radnih mjesta.

Kao i Andreja Popov, takođe i Palmer je operativno potčinjen i odgovara za rad Daglasu Džonsu, koji je 21. jula 2011. preuzeo dužnost zamjenika šefa misije (Counsellor) u Ambasadi SAD-a u Podgorici.

Džouns je osoba koja je upućena u najdelikatnije NATO operacije, s obzirom da je u Bijeloj kući radio kao direktor za NATO i odnose sa Zapadnom Evropom a 2006-2009. u američkoj misiji pri NATO-u u Briselu bio zamjenik i v.d. političkog savjetnika za operacije.

Nota bene, Konjević je u svojim mlađim danima bio polaznik seminara u organizaciji vašingtonskog Nacionalnog demokratskog instituta, dok u službenoj biografiji na sajtu MUP-a ističe da je „boravio na stručnom usavršavanju u SAD”…

Blokada izbora Jokovića i imobilizacija Veljovićevih kadrova – sve su to moguće nepovoljne indicije po Duška Markovića i njegov „američki” rejting stečen u danima pripreme arestovanja Radovana Karadžića, ili još više akcijom hapšenja i suđenja nekih domaćih aktera Zavale.

Naime, Zavalom je, između ostalog, službeno otpočelo – a ovih dana DPS-SDP prepucavanjem oko KAP-a nastavljeno – distanciranje crnogorskih vlasti od masivne penetracije ruskog kapitala i posljedičnih strateških implikacija, koje su Amerikancima u čitavoj priči izgleda i najbitnije.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo