MONITORING
Američki gambit

Ambasada SAD u Podgorici je ovih dana objavila saopštenje o 8,32 miliona dolara potrošenih od oktobra 2008. do septembra 2012. za podršku vladavini prava u Crnoj Gori. Dio te sume je izdvojen za reformu Uprave policije (UP) koji sprovodi Međunarodni program pomoći u obuci policije (ICITAP) američkog Ministarstva pravde.
Na čelu podgoričke Kancelarije ICITAP-a je Džefri L. Palmer, alijas Džef, viši policijski savjetnik (Senior Police Advisor) za organizovani kriminal.
Svojevremeno je bio uspješan investigator na Floridi, a u novije vrijeme izgleda još bolji savjetnik koji je pomogao hrvatskom Uredu sa suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) da pripremi neke važne optužnice – pominje se konkretno slučaj Iva Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera i čelnika HDZ-a, ali nikakvih potvrda iz službenih izvora o tome nema.
Kao dio američke diplomatske misije Palmer je od 2011. stalno u Crnoj Gori. O njegovoj reputaciji svjedoči i u javnosti potpuno neprimjećen podatak da je prošle godine na jednoj konferenciji održanoj u Budvi doveo Džoa Pistona, najslavnijeg živog agenata FBI-a (po epizodi iz njegovog života snimljen je film Doni Brasko).
Nedugo po stupanju na dužnost v.d. direktora UP-a Božidar Vuksanović je najavio kako će pri njegovom kabinetu djelovati „predstavnik američke ambasade Palmer, poznati policajac koji će biti konsultant”.
On je Palmerov angažman za TV Atlas 17. marta prošle godine doveo u vezu sa najavom formiranja policijskog tima za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala „koji će se baviti i krivičnim djelima iz ranijeg perioda, uključujući neriješena ubistva”.
No, otprilike tek do avgusta – poslije usvajanja novog Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je policija vraćena pod neposredniju nadležnost ministra unutrašnjih poslova – Palmer se „usidrio” u sjedištu UP-a. Dobio je kancelariju odmah do Vuksanovićeve, sa njim je „dnevno komunicirao” i započeo neposredne opservacije o stanju u vrhu policije.
Ravnatelj USKOK-a, Dinko Cvitan, za Vijesti je 21. avgusta kazao da su „vrhunski eksperti koji su godinama bili u Hrvatskoj i pomagali USKOK-u sada u Crnoj Gori” i da će „oni ukazati na eventualne stvari koje treba poboljšavati i u zakonodavstvu, ali i kad je u pitanju konkretan rad”.
Naredno pominjanje USKOK-a u crnogorskom kontekstu stiglo je do Raška Konjevića, novog ministra unutrašnjih poslova. Na raspravi u parlamentarnom Odboru za bezbjednost i odbranu je rekao da bi Crna Gora trebalo da dobije poseban tim kao što je USKOK – nije naveo unutar kojeg organa posebno.
Konjević je među rijetkim ministrima koji je 18. decembra sa ambasadorkom SAD-a u Podgorici Sju K. Braun, neposredno po formiranju nove Vlade, imao sastanak. Saopšteno je da „su se sagovornici složili da vladavina prava jeste ključni izazov koji će obezbijediti dinamiku i kvalitet nastavka evro-atlantskog puta Crne Gore”.
Ambasadorka Braun – koja u hijerarhiji Stejt dipartmenta ima rang ministarke savjetnice – je 12. maja 2011. predala akreditive crnogorskoj vladi a jedan od najvažnijih poteza bilo je samo dva mjeseca kasnije potpisivanje Sporazuma o sprovođenju zakona sa programom treninga, donacija opreme i tehničkoj odnosno ekspertskoj podršci za crnogorske sudije, tužioce i policijske službenike. Sa crnogorske strane potpisnik je vicepremijer i ministar pravde Duško Marković.
Slično Džefriju Palmeru u policiji, stalni pravni savjetnik (Residential Legal Advisor) pri Ambasadi SAD Sesilija E. Braten je zadužena za kancelarije Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Specijalnog tužilaštva (uključujući Zajednički istražni timu), Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, prvostepene krivične sudove i Ministarstvo pravde i ljudskih prava. U međuvremenu je 31. avgusta 2012. godine Sporazum amandmanom produžen do kraja ove godine.
Kao „mjere ocjenjivanja” uspješnosti Sporazuma pominje se formiranje izvjesne „jedinica za tajne operacije” koja će „dovesti ili do sakupljanja upotrebljivih obavještajnih informacija ili do slučajeva koji se mogu krivično goniti do kraja 2011”, ili da će „UP dodatno razviti čvrsti akcioni plan za reorganizaciju do kraja 2012 godine”. Možemo opravdano sumnjati da su ovi ciljevi realizovani.
Uopšte, izgleda da neposredna američka opservacija pravosuđa i UP-a možda dugoročno nije ohrabrujuća za crnogorske vlasti ili neke njene istaknute pojedince. Ambasadorka Braun je 3. januara, kao nikad ranije, najavila pojačanu kontrolu vjerodostojnosti „borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.
„Crna Gora treba da se bori protiv korupcije na svim nivoima i pokaže da je ozbiljna u vezi sa svojim deklarisanim obavezama”, kazala je agenciji MINA i dodala da „Crna Gora ulazi u izazovan period gdje će pregovori sa EU postati intenzivniji i postojaće snažna provjera uspješnosti njenih reformi i postignuća na području vladavine prava”.
Na drugoj strani, infiltracija američkih eksperata u crnogorsko pravosuđe i UP je u nesrazmjeri sa zbunjujućim postupkom nedostavljanja spisa iz predmeta koji se pred Okružnim sudom u Njujorku vodi protiv trojice bivših direktora Magyar Telekoma.
Uspješnu istragu, podsjetimo, pet godina je vodilo upravo Ministarstvo pravde SAD-a čiji su službenici sada kao eksperti angažovani u Crnoj Gori. Američke vlasti skoro 10 mjeseci od podnošenja nijesu odgovorile na zamolnicu VDT-a za međunarodnu pomoć. Kako sudski spisi iz Njujorka nijesu dostavljeni, Ranka Čarapić tvrdi da na osnovu do sada prikupljenih informacija VDT nema osnova za krivično gonjenje pojedinaca u Crnoj Gori.
Među četiri sporna konsultantska ugovora, koji se dovode u vezu sa privatizacijom sadašnjeg Crnogorskog Telekoma, nalazi se i onaj sklopljen sa firmom Sigma, preko koje je isplaćeno oko 580.000 eura a od te sume je dio ili cijeli iznos „namijenjen sestri visokog vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom” – Ani Kolarević.
Iz Ambasade SAD su nedavno poručili da „Crna Gora može istražiti slučaj Telekom direktno kontaktirajući njemačke i mađarske vlasti i od njih zatražiti iste dokumente”. No, nikakvog odgovora sa iste adrese nije bilo na pitanje Vijesti da li uzevši u obzir osobe koje se pominju u aferi i njihove veze sa najvišim zvaničnicima u američkoj ambasadi smatraju da postoji politička volja da se ovaj slučaj istraži do kraja.
Sumnju u te ili slične američke aktivnosti izrazio je nedavno Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i dugogodišnji član Odbora za bezbjednost i odbranu. On je krajem godine tvrdio da je „agent CIA kreirao Đukanovićevu vladu” i da je on „stvarni premijer kojeg predsjednik DPS-a sluša”.
Mislio je na Andreju B. Popova, koji navodno „komunicirа sа lokаlnom mаfijom, druži se sа nаjkorumpirаnijim аgentimа ANB-a iz Grаndа”. Popov je prvi sekretar (First Secretary) Ambasade SAD iz koje su potvrdili njegov službeni status i poručili da „komuniciraju sa Vladom Crne Gore putem zvaničnih kanala i nijedna od aktivnosti opisanih u ovim medijskim izvještajima nije tačna”.
Ipak, Medojević je pomenuo da Popov navodno „smjenjuje direktora ANB-a”, što je jasna aluzija na „ostavku iz ličnih razloga” koju je krajem 2011. podnio Vladan Joković. Na neki način predsjednik PzP-a je moguće anticipirao nedavni rasplet ili zaplet, kako ko voli, sa propalim konkursom za izbor direktora UP-a na koji se Joković u zadnji čas i prijavio i odustao. Prema našim saznanjima, Popov je zaista viđen više puta u Grandu, neformalnoj bazi Milana Roćena, koji se zbog Listinga i-ili još nekih manje poznatih činjenica protivio izboru Jokovića za šefa policije.
Za razliku od Roćena, Medojević je za Jokovića nedavno kazao da je „ostavio utisak jednog odmjerenog profesionalca”, iako opozicija za njega ne bi glasala u postupku saslušanja kandidata za direktora UP-a pred Odborom za bezbjednost i odbranu „jer je kadar Duška Markovića”.
I ministar Konjević je bio najavio da će Vladi za izbor novog šefa policije UP-a predložiti Jokovića, no ta je mogućnost otpala naglim odustankom bivšeg šefa ANB-a.
U međuvremenu, novi v.d. direktor UP-a Slavko Stojanović, dugogodišnji bliski saradnik Veselina Veljovića – kojem je Duško Marković 2011. bio kum na vjenčanju – sastao se sa Džozefom Palmerom. Rutinski je saopšteno da „UP i ICITAP treba da nastave sa aktivnostima i zajedničkim projektima, prvenstveno u oblasti jačanja kapaciteta”.
No, vjeruje se kako je Palmer snažno uticao na Konjevića da presječe ubrzanu rehabilitaciju bliskih Veljovićevih saradnika koje je Stojanović vraćao na mjesta s kojih su prije oko godinu smijenjeni. Naime, pozivajući se na ovlašćenja novog Zakona o unutrašnjim poslovima, ukinuo je kabinet direktora UP-a i postoji tendencija da se policija doslovno sve¬de¬ na ope¬ra¬ti¬vu što je najavljeno i izradom nove sistematizacije radnih mjesta.
Kao i Andreja Popov, takođe i Palmer je operativno potčinjen i odgovara za rad Daglasu Džonsu, koji je 21. jula 2011. preuzeo dužnost zamjenika šefa misije (Counsellor) u Ambasadi SAD-a u Podgorici.
Džouns je osoba koja je upućena u najdelikatnije NATO operacije, s obzirom da je u Bijeloj kući radio kao direktor za NATO i odnose sa Zapadnom Evropom a 2006-2009. u američkoj misiji pri NATO-u u Briselu bio zamjenik i v.d. političkog savjetnika za operacije.
Nota bene, Konjević je u svojim mlađim danima bio polaznik seminara u organizaciji vašingtonskog Nacionalnog demokratskog instituta, dok u službenoj biografiji na sajtu MUP-a ističe da je „boravio na stručnom usavršavanju u SAD”…
Blokada izbora Jokovića i imobilizacija Veljovićevih kadrova – sve su to moguće nepovoljne indicije po Duška Markovića i njegov „američki” rejting stečen u danima pripreme arestovanja Radovana Karadžića, ili još više akcijom hapšenja i suđenja nekih domaćih aktera Zavale.
Naime, Zavalom je, između ostalog, službeno otpočelo – a ovih dana DPS-SDP prepucavanjem oko KAP-a nastavljeno – distanciranje crnogorskih vlasti od masivne penetracije ruskog kapitala i posljedičnih strateških implikacija, koje su Amerikancima u čitavoj priči izgleda i najbitnije.
Vladimir JOVANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona

Aktuelna nacionalizacija profitabilnih privatnih biznisa djeluje kao politički revanšizam ili alibi priča odlazeće Vlade. Mnogo je skupa. Nije se bez razloga država početkom mjeseca zadužila uz kamate koje su dvostruko veće od onih koje plaćaju uspješnije crnogorske firme u privatnom vlasništvu
Vlada Dritana Abazovića, koja će za koji dan proslaviti šest mjeseci trajanja u tehničkom mandatu, ima naum da nastavi ljetos proces ,,nacionalizacije” privatizovane imovine i preuzimanja profitabilnih poslova koji su se našli u privatnim rukama.
Počelo je preuzimanjem imovine Željezare od strane državne Elektroprivrede, pa se nastavilo jednako neobrazloženom kupovinom akcija Luke Bar. Uslijedila su, skoro pa nasilna, preuzimanja trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetani, Luka Budva i tivatskog pristanište Pine. Makar neke od tih priča epilog će dobiti na sudu. Nakon toga, predviđaju stručnjaci, uslijediće plaćanje odštete iz državnog budžeta.
,,Postoje kompanije koje su od vitalnog strateškog značaja za Crnu Goru. Država će ( u njima) imati mogućnost ekskluzivnog prava da za svoju kritičnu infrastrukturu bira partnera, uvodi partnera i pravi poslove”, pojasnio je Abazović u Vijestima najavljujući nove trendove. ,,Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora. Naprotiv, mi smo Vlada koja podržava sve privatne inicijative svih investitora koji hoće da rade fer”. Onda, shvatili smo, dolazi ali.
Tako dođemo u (ne)priliku da trajektima u Bokokotorskom zalivu upravlja JP Morsko dobro, državna kompanija koja nije bila registrovana za taj posao, pa nije imala trajekte, pa joj sada nedostaju posade, a karte za prevoz preko zaliva se još ne naplaćuju. To znači da država, uz neplanirane troškove, svakodnevno gubi PDV i koncesionu naknadu koju je dobijala od Pomorskog saobraćaja, dok se putnici prevoze na vlastiti rizik, bez obaveznog osiguranja i mogućnosti da nadoknade nastalu štetu. Koja na trajektu Vasilije nije bilo rijetka.
Slično je i sa kupovinom akcija Luke Bar. Država je do sada za taj posao izdvojila preko 10 miliona eura, akcija ponuđenih za otkup ima još pa će i troškovi rasti, a javnost još nije upoznata sa Vladinim motivima za ulazak u taj posao. U trenutku kada nedostaje novca za oživljavanje preduzeća koja su u državnom vlasništvu, ili bi to morala biti: Too Montenegro, Plantaže, bolnica u Meljinama… Ako već iz Vlade u taj posao nijesu ušli sa ciljem da namire pojedine manjinske akcionare Luke, odnosno, omoguće dobru zaradu onima koji su ljetos kupovali njene akcije i po cijeni tri puta manjoj od one koju je ponudila država.
Dosadašnje upravljanje Lukom i njena segmentacija se pokazala katastrofalnom, poručio je premijer. ,,Pretpostavljam da je razlog takvog odnosa to što je trebalo da služi kao i do prije godinu dana – isključivo za šverc i za neke nelegalne aktivnosti, a da sve ostalo što ona radi bude samo nekakva potpora da se potpuno ne ugasi”, precizirao je Abazović naglašavajući da je prava trgovačka luka u Crnoj Gori postala slijepo crijevo.
Preciznije bi, ipak, bilo reći da je Luka Bar svojevrsno pusto ostrvo pošto, bez saobraćajne infrastrukture koja je povezuje sa većim privrednim centrima u ovom dijelu Evrope, tereti u značajnijim količinama ne mogu ni u nju ni iz nje. Toga su svjesni i u odlazećoj Vladi. ,,Luka Bar sama po sebi ne znači ništa. Ona mora da ima povezanost željeznice i auto-puta”, zna Abazović.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MONTENEGRO PETROLA PRED USTAVNIM SUDOM: Zaštićeni uzurpatori

Osnovni sud u Podgorici preinačio je svoju prvobitnu odluku u slučaju Montenegro petrola, kada je toj kompaniji zabranjeno da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu, i odredio privremenu mjeru, po kojoj može da nastavi sa proizvodnjom šljunka i betona. Na tu odluku žalbu je uložio Zaštitnik države, koji insistira da Ustavni sud što prije reaguje
Uz najviše državne zvaničnike 13. februara su srušeni nelegalni objekti za proizvodnju šljunka Montenegro petrola. Javno vidljivi početak borbe protiv, kako premijer Dritan Abazović kaže, građevinske mafije, ima svoju sudsku predistoriju koja trenutno čeka razrješenje pred Ustavnim sudom.
Naime, Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore podnio je ove sedmice Ustavnom sudu žalbu na odluku Vijeća Osnovnog suda u Podgorici, od 6. februara, u slučaju Montenegro petrola.
Sudska zavrzlama počinje kada je Osnovni sud u Pogorici, sudija Vesna Banjević, 21. decembra 2022, donijela rješenje kojim se određuje privremena mjera zabrane Montenegro petrolu da preuzima sve radnje na dvije državne katastarske parcele u Mahali. Državu je u sporu zastupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, a Montenegro petrol advokat Nikola Martinović.
Sud je utvrdio da je država vlasnik spornih parcela, da to ne spori ni zastupnik Montenegro petrola, isto tako da tužena kompanija nije dostavila „dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili (produženom) zakupu“.
U obrazloženju se navodi izvještaj Uprave za katastar i državnu imovinu o uzurpaciji na državnim parcelama na kojima s vrši iskop-eksploatacija. Montenegro petrol, dodaje se, nijednim navodom ne spori ovu činjenicu, osim uopštenih navoda da je svaki tužbeni zahtjev kojim bi se dokazalo njihovo nesavjesno ili nezakonito poslovanje lišen pravnog osnova.
Rješenje se poziva i na zaključke okruglog stola o regionalnom vodovodu koji je održan u oktobru, na kome su članovi državnih institucija, lokalnih samouprava, vodovodnih društava, stručne, akademske zajednice, nevladinih porganizacija, upozorili na alarmantno stanje vodoizvorišta Bolje sestre. „S tim u vezi, sud je posebno imao u vidu da su prema zaključcima sa tog događaja sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače“. Citirana je i naučna studija Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre koju je uradio Geoprojekt, u kojoj je zaključeno da je neophodno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Moraće, tako i u njenom priobalnom dijelu, kao i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače…
U kontekstu toga sud je zabranio Montenegro petrolu da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu. Privremena mjera je određena na teret i rizik države.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
NEZAŠTIĆENO PRAVOSUĐE: Bomba koja je eksplodirala

Sudovi i tužilaštva godinama traže sredstva za formiranje vlastite službe bezbjednosti, ali nijedna Vlada nije odobrila sredstva da se nešto učini u vezi sa bezbjednošću zaposlenih u pravosuđu
Bilo je skoro podne, minulog petka, kada je tridesetdevetogodišnji Podgoričanin Mladen Bulatović ušao u zgradu Osnovnog suda u Podgorici. Otvorio je prva staklena vrata suda, ali ne i druga koja vode do hola gdje se nalaze šalteri i sto za kojim obično sjede službenici Uprave policije. Bio je sam u hodniku između dva ulaza kada je aktivirao ručnu bombu. Od ekspolozije bombe Mladen Bulatović je poginuo. Još pet osoba, koje su se u tom trenutku nalazile u blizini je povrijeđeno.
Od svih lažnih dojava u posljednje vrijeme ova bomba je eksplodirala. Bez najave, i bez prijetnje. Usred bijela dana. Ovaj slučaj je ponovo pokrenuo pitanje bezbjednosti zaposlenih u sudovima i tužilaštvima, kroz čije prostorije mjesečno prođe stotine osoba osumnjičenih za najteža krivična djela. Sličan događaj ovom dogodio se prije više od dvije godine u zgradi Osnovnog tužilaštva na Cetinju, kada je stanovnik prijestonice takođe izvršio samoubistvo ručnom bombom. Niko drugi nije stradao u ovom slučaju.
U sudovima i tužilaštvima zabilježena su i ubistva. U novembru 2002. godine u hodniku Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Stajović je usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević. Tri godine kasnije u barskom Osnovnom sudu ubijena je sutkinja Milorija Pejović. Nju je usmrtio Baranin Batrić Đuković, a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića. Poslije ubistva Đuković je otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava, pištolj nije opalio, pa ga je izudarao po glavi.
Od 2015. godine zakon predviđa plan formiranja Službi obezbjeđenja sudova i tužilaštava, ali te službe unutar pravosuđa nikada nijesu zaživjele. Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava – detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar sudova i tužilaštava. Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, nakon čega je Ministarstvo pravde imalo plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.
Do povlačenja policije iz pravosudnih institucija nikada nije došlo zbog prećutnih dogovora između tadašnjih čelnika policije i pravosuđa. Formiranje službi obezbjeđenja kočile su brojne vlade koje tokom određivanja novca za te budžetske jedinice nijesu od 2015. godine odobravale ništa za formiranje sudskih i tužilačkih straža. Inače, vladina Uredba o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP, predviđa da policija treba da obezbjeđuje samo objekte u kojima privatno ili službeno borave štićene ličnosti.
Sudski savjet kasnije i Tužilački savjet gotovo su svake godine, kako se vidi u izvještajima o radu, dostavljali predlog da im se odobri novac za formiranje službi za obazbjeđenje, ali to nijedna vlada nije učinila. Uprava policije, na osnovu vladine uredbe, godinama adekvatno prema planu obezbjeđenja, štiti samo sjedišta Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda u Podgorici, i zgradu u centru Podgorice u kojoj su smještene kancelarije Višeg državnog tužilaštva, SDT-a i vrhovnog državnog tužilaštva. U tim institucijama službenici UP koriste detektore i legitimišu svaku stranku.
Direktor UP Zoran Brđanin objašnjava da bi policajci pretresli Bulatovića koji je aktivirao bombu da je stigao do njih. Kaže da je u ovom slučaju upitno da li bi bilo dovoljno i da je postojala služba obezbjeđenja sa svim sredstvima i opremom, jer se sve desilo na samom ulazu, prije dolaska do mjesta kontrole na kojem se nalaze službenici policije.
Ministar pravde Marko Kovač kaže da je pojačano prisustvo policije u Osnovnom sudu u Podgorici, a i na ostalim mjestima „gdje je neophodno“. Ocjenjuje da je o prevenciji slučaja koji se dogodio prošle sedmice u Podgorici teško govoriti sa aspekta bezbjednosti koliko god da je bilo prisutno obezbjeđenje i kakve god mjere da su bile. Tvrdi da ova osoba tehnički nije ni ušla u zgradu da bi mogla biti kontrolisana.
Ministar Kovač je najavio da će Palata pravde biti građena u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Rekao je da je predviđeno da ta zgrada bude izgrađena u naredne četiri godine.
„Plan je da se u roku od 30 dana urade određene procjene i da se obezbijedi adekvatan broj ljudi za tužilaštva i sudove kako bi se pokrile sve neuralgične tačke“, kaže Kovač
Predsjednica podgoričkog Osnovnog suda Željka Jovović smatra da je ono što se desilo ispred Osnovnog suda „poražavajuće za državu, društvo i sistem“. Kazala je da redovno sa predstavnicima vlasti razgovaraju o bezbjednosti sudija i zaposlenih u sudovima.
„Više puta smo tražili rendgen na vratima, povećanje prostornih kapaciteta, pisala sam zahtjeve i ja i moji prethodnici, imala sam mnogo sastanaka sa predstavnicima Uprave za imovinu i Glavnog grada. I uvijek je bio problem novčanih sredstava“, objašnjava Jovović.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica tvrdi da u zgradi koju koristi Specijalno državno tužilaštvo, Više i Vrhovno državno tužilaštvo četiri godine ne radi rendgen aparat. Kaže da se aparat ne može popraviti, jer je riječ o starom dotrajalom modelu. Pojašnjava da policijsko obezbjeđenje kontroliše osobe koje ulaze u tu zgradu. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i još sedam tužilaštva, imaju bar po jednog policijskog službenika koji obezbjeđuje zgrade.
„Tužilaštva u Kotoru, Nikšiću, Kolašinu, Plavu i Pljevljima nemaju ni tog jednog policajca. Nema kontrole i bezbjednosti. Sa tim je upoznato Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet…“, rekla je Medenica.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost donijelo je na posljednjoj sjednici odluku da zaduži Upravu policije (UP) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) da u saradnji sa pravosudnim institucijama i radnom grupom za implementaciju zakona o sudovima i državnom tužilaštvu, nastave sa aktivnostima obezbjeđivanja pravosudnih institucija. To će, kako je saopšteno, sprovoditi uz „moguće izmjene radnih procesa, prilagođavanja načina rada i obima angažovanja policijskih službenika, u periodu preduzimanja srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i potpune implementacije odredbi koje se odnose na bezbjednost pravosudnih institucija“.
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin posebno naglašva da je policija dovedena u situaciju da nekoliko godina obezbjeđuje uslove za bezbjedan rad u sudnicama, iako za to ne postoje zakonski uslovi.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo