Ambasada SAD u Podgorici je ovih dana objavila saopštenje o 8,32 miliona dolara potrošenih od oktobra 2008. do septembra 2012. za podršku vladavini prava u Crnoj Gori. Dio te sume je izdvojen za reformu Uprave policije (UP) koji sprovodi Međunarodni program pomoći u obuci policije (ICITAP) američkog Ministarstva pravde.
Na čelu podgoričke Kancelarije ICITAP-a je Džefri L. Palmer, alijas Džef, viši policijski savjetnik (Senior Police Advisor) za organizovani kriminal.
Svojevremeno je bio uspješan investigator na Floridi, a u novije vrijeme izgleda još bolji savjetnik koji je pomogao hrvatskom Uredu sa suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) da pripremi neke važne optužnice – pominje se konkretno slučaj Iva Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera i čelnika HDZ-a, ali nikakvih potvrda iz službenih izvora o tome nema.
Kao dio američke diplomatske misije Palmer je od 2011. stalno u Crnoj Gori. O njegovoj reputaciji svjedoči i u javnosti potpuno neprimjećen podatak da je prošle godine na jednoj konferenciji održanoj u Budvi doveo Džoa Pistona, najslavnijeg živog agenata FBI-a (po epizodi iz njegovog života snimljen je film Doni Brasko).
Nedugo po stupanju na dužnost v.d. direktora UP-a Božidar Vuksanović je najavio kako će pri njegovom kabinetu djelovati „predstavnik američke ambasade Palmer, poznati policajac koji će biti konsultant”.
On je Palmerov angažman za TV Atlas 17. marta prošle godine doveo u vezu sa najavom formiranja policijskog tima za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala „koji će se baviti i krivičnim djelima iz ranijeg perioda, uključujući neriješena ubistva”.
No, otprilike tek do avgusta – poslije usvajanja novog Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je policija vraćena pod neposredniju nadležnost ministra unutrašnjih poslova – Palmer se „usidrio” u sjedištu UP-a. Dobio je kancelariju odmah do Vuksanovićeve, sa njim je „dnevno komunicirao” i započeo neposredne opservacije o stanju u vrhu policije.
Ravnatelj USKOK-a, Dinko Cvitan, za Vijesti je 21. avgusta kazao da su „vrhunski eksperti koji su godinama bili u Hrvatskoj i pomagali USKOK-u sada u Crnoj Gori” i da će „oni ukazati na eventualne stvari koje treba poboljšavati i u zakonodavstvu, ali i kad je u pitanju konkretan rad”.
Naredno pominjanje USKOK-a u crnogorskom kontekstu stiglo je do Raška Konjevića, novog ministra unutrašnjih poslova. Na raspravi u parlamentarnom Odboru za bezbjednost i odbranu je rekao da bi Crna Gora trebalo da dobije poseban tim kao što je USKOK – nije naveo unutar kojeg organa posebno.
Konjević je među rijetkim ministrima koji je 18. decembra sa ambasadorkom SAD-a u Podgorici Sju K. Braun, neposredno po formiranju nove Vlade, imao sastanak. Saopšteno je da „su se sagovornici složili da vladavina prava jeste ključni izazov koji će obezbijediti dinamiku i kvalitet nastavka evro-atlantskog puta Crne Gore”.
Ambasadorka Braun – koja u hijerarhiji Stejt dipartmenta ima rang ministarke savjetnice – je 12. maja 2011. predala akreditive crnogorskoj vladi a jedan od najvažnijih poteza bilo je samo dva mjeseca kasnije potpisivanje Sporazuma o sprovođenju zakona sa programom treninga, donacija opreme i tehničkoj odnosno ekspertskoj podršci za crnogorske sudije, tužioce i policijske službenike. Sa crnogorske strane potpisnik je vicepremijer i ministar pravde Duško Marković.
Slično Džefriju Palmeru u policiji, stalni pravni savjetnik (Residential Legal Advisor) pri Ambasadi SAD Sesilija E. Braten je zadužena za kancelarije Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Specijalnog tužilaštva (uključujući Zajednički istražni timu), Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, prvostepene krivične sudove i Ministarstvo pravde i ljudskih prava. U međuvremenu je 31. avgusta 2012. godine Sporazum amandmanom produžen do kraja ove godine.
Kao „mjere ocjenjivanja” uspješnosti Sporazuma pominje se formiranje izvjesne „jedinica za tajne operacije” koja će „dovesti ili do sakupljanja upotrebljivih obavještajnih informacija ili do slučajeva koji se mogu krivično goniti do kraja 2011″, ili da će „UP dodatno razviti čvrsti akcioni plan za reorganizaciju do kraja 2012 godine”. Možemo opravdano sumnjati da su ovi ciljevi realizovani.
Uopšte, izgleda da neposredna američka opservacija pravosuđa i UP-a možda dugoročno nije ohrabrujuća za crnogorske vlasti ili neke njene istaknute pojedince. Ambasadorka Braun je 3. januara, kao nikad ranije, najavila pojačanu kontrolu vjerodostojnosti „borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.
„Crna Gora treba da se bori protiv korupcije na svim nivoima i pokaže da je ozbiljna u vezi sa svojim deklarisanim obavezama”, kazala je agenciji MINA i dodala da „Crna Gora ulazi u izazovan period gdje će pregovori sa EU postati intenzivniji i postojaće snažna provjera uspješnosti njenih reformi i postignuća na području vladavine prava”.
Na drugoj strani, infiltracija američkih eksperata u crnogorsko pravosuđe i UP je u nesrazmjeri sa zbunjujućim postupkom nedostavljanja spisa iz predmeta koji se pred Okružnim sudom u Njujorku vodi protiv trojice bivših direktora Magyar Telekoma.
Uspješnu istragu, podsjetimo, pet godina je vodilo upravo Ministarstvo pravde SAD-a čiji su službenici sada kao eksperti angažovani u Crnoj Gori. Američke vlasti skoro 10 mjeseci od podnošenja nijesu odgovorile na zamolnicu VDT-a za međunarodnu pomoć. Kako sudski spisi iz Njujorka nijesu dostavljeni, Ranka Čarapić tvrdi da na osnovu do sada prikupljenih informacija VDT nema osnova za krivično gonjenje pojedinaca u Crnoj Gori.
Među četiri sporna konsultantska ugovora, koji se dovode u vezu sa privatizacijom sadašnjeg Crnogorskog Telekoma, nalazi se i onaj sklopljen sa firmom Sigma, preko koje je isplaćeno oko 580.000 eura a od te sume je dio ili cijeli iznos „namijenjen sestri visokog vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom” – Ani Kolarević.
Iz Ambasade SAD su nedavno poručili da „Crna Gora može istražiti slučaj Telekom direktno kontaktirajući njemačke i mađarske vlasti i od njih zatražiti iste dokumente”. No, nikakvog odgovora sa iste adrese nije bilo na pitanje Vijesti da li uzevši u obzir osobe koje se pominju u aferi i njihove veze sa najvišim zvaničnicima u američkoj ambasadi smatraju da postoji politička volja da se ovaj slučaj istraži do kraja.
Sumnju u te ili slične američke aktivnosti izrazio je nedavno Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i dugogodišnji član Odbora za bezbjednost i odbranu. On je krajem godine tvrdio da je „agent CIA kreirao Đukanovićevu vladu” i da je on „stvarni premijer kojeg predsjednik DPS-a sluša”.
Mislio je na Andreju B. Popova, koji navodno „komunicirа sа lokаlnom mаfijom, druži se sа nаjkorumpirаnijim аgentimа ANB-a iz Grаndа”. Popov je prvi sekretar (First Secretary) Ambasade SAD iz koje su potvrdili njegov službeni status i poručili da „komuniciraju sa Vladom Crne Gore putem zvaničnih kanala i nijedna od aktivnosti opisanih u ovim medijskim izvještajima nije tačna”.
Ipak, Medojević je pomenuo da Popov navodno „smjenjuje direktora ANB-a”, što je jasna aluzija na „ostavku iz ličnih razloga” koju je krajem 2011. podnio Vladan Joković. Na neki način predsjednik PzP-a je moguće anticipirao nedavni rasplet ili zaplet, kako ko voli, sa propalim konkursom za izbor direktora UP-a na koji se Joković u zadnji čas i prijavio i odustao. Prema našim saznanjima, Popov je zaista viđen više puta u Grandu, neformalnoj bazi Milana Roćena, koji se zbog Listinga i-ili još nekih manje poznatih činjenica protivio izboru Jokovića za šefa policije.
Za razliku od Roćena, Medojević je za Jokovića nedavno kazao da je „ostavio utisak jednog odmjerenog profesionalca”, iako opozicija za njega ne bi glasala u postupku saslušanja kandidata za direktora UP-a pred Odborom za bezbjednost i odbranu „jer je kadar Duška Markovića”.
I ministar Konjević je bio najavio da će Vladi za izbor novog šefa policije UP-a predložiti Jokovića, no ta je mogućnost otpala naglim odustankom bivšeg šefa ANB-a.
U međuvremenu, novi v.d. direktor UP-a Slavko Stojanović, dugogodišnji bliski saradnik Veselina Veljovića – kojem je Duško Marković 2011. bio kum na vjenčanju – sastao se sa Džozefom Palmerom. Rutinski je saopšteno da „UP i ICITAP treba da nastave sa aktivnostima i zajedničkim projektima, prvenstveno u oblasti jačanja kapaciteta”.
No, vjeruje se kako je Palmer snažno uticao na Konjevića da presječe ubrzanu rehabilitaciju bliskih Veljovićevih saradnika koje je Stojanović vraćao na mjesta s kojih su prije oko godinu smijenjeni. Naime, pozivajući se na ovlašćenja novog Zakona o unutrašnjim poslovima, ukinuo je kabinet direktora UP-a i postoji tendencija da se policija doslovno sve¬de¬ na ope¬ra¬ti¬vu što je najavljeno i izradom nove sistematizacije radnih mjesta.
Kao i Andreja Popov, takođe i Palmer je operativno potčinjen i odgovara za rad Daglasu Džonsu, koji je 21. jula 2011. preuzeo dužnost zamjenika šefa misije (Counsellor) u Ambasadi SAD-a u Podgorici.
Džouns je osoba koja je upućena u najdelikatnije NATO operacije, s obzirom da je u Bijeloj kući radio kao direktor za NATO i odnose sa Zapadnom Evropom a 2006-2009. u američkoj misiji pri NATO-u u Briselu bio zamjenik i v.d. političkog savjetnika za operacije.
Nota bene, Konjević je u svojim mlađim danima bio polaznik seminara u organizaciji vašingtonskog Nacionalnog demokratskog instituta, dok u službenoj biografiji na sajtu MUP-a ističe da je „boravio na stručnom usavršavanju u SAD”…
Blokada izbora Jokovića i imobilizacija Veljovićevih kadrova – sve su to moguće nepovoljne indicije po Duška Markovića i njegov „američki” rejting stečen u danima pripreme arestovanja Radovana Karadžića, ili još više akcijom hapšenja i suđenja nekih domaćih aktera Zavale.
Naime, Zavalom je, između ostalog, službeno otpočelo – a ovih dana DPS-SDP prepucavanjem oko KAP-a nastavljeno – distanciranje crnogorskih vlasti od masivne penetracije ruskog kapitala i posljedičnih strateških implikacija, koje su Amerikancima u čitavoj priči izgleda i najbitnije.
Vladimir JOVANOVIĆ
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice