Povežite se sa nama

MONITORING

Mreža za svakoga

Objavljeno prije

na

Izbori u Nikšiću i Andrijevici su tu, predsjednička kampanja se zahuktava. Fakat da je svakim danom sve vidljiviji svaki končić paučine pod kojom građani ove zemlje provode svoje živote, sam po sebi ne znači da će se bilo šta promijeniti.

Demokratska partija socijalista isprela je savršenu mrežu. Upropaštavanjem privrede ostavila je ljude bez posla – sad u DPS dolaze da posao traže. Proizvela je ljude koji nemaju od čega da žive – DPS-u se javljaju za socijalnu pomoć. Nije svaki krak tako jednostavan. ,,Srećna okolnost” koju je uočila mudra Daliborka Pejović da se iz biračkog spiska brišu uglavnom DPS-ovi politički protivnici nije pala s neba. MUP u rukama drži administrativnu proceduru. Da bi neko ostao u biračkom spisku mora biti državljanin Crne Gore, a postupak dobijanja državljanstva može da potraje koliko je potrebno. Brisanjima i pisanjima po biračkom spisku kraja nema.

Socijalistička narodna partija tražila je od ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića podatke o osobama koje su podnijele zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, a nalaze se na spisku onih koji se brišu iz biračkog spiska.

,,Za koliki broj birača je MUP utvrdio da nijesu upisani u registar državljana Crne Gore, javnosti nije poznato. Podatke s tim u vezi još nijeste dostavili ni po zahtjevu SNP od 22. februara, iako je takva obaveza po to Ministarstvo, saglasno članu 18 Zakona o biračkim spiskovima postojala”, razjasnili su iz SNP-a.

Konjevićev odgovor, kako smatra potpredsjednik te partije Neven Gošović, treba da sadrži podatke kada su te osobe podnijele zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, i zbog čega se ti predmeti još nalaze u radu kod Ministarstva.

,,Nadamo se da dijelite naše mišljenje da bi bilo krajnje nedopustivo da organi lokalne uprave, na osnovu podataka tog ministarstva vrše brisanje birača iz biračkog spiska zbog činjenice da nemaju crnogorsko državljanstvo, a da istovremeno to isto ministarstvo mjesecima ne odlučuje po zahtjevima tih istih lica za sticanje crnogorskog državljanstva”, kazali su iz SNP-a.

MUP se izjasnio da će SNP-u odgovoriti kad rastumači da li objavljivanje podataka o broju ljudi čije državljanstvo službe razmatraju škodi pravu na privatnost, kao takvom.

Kao i svako, pravo na privatnost je kod nas veoma elastično. Ni pomena o nečemu takvom nema kad šefovi popisuju politička opredjeljenja. Da mali šef referiše većem o tome kako ko u njegovom preduzeću glasa, ovdje je prirodna pojava. Ipak, uvijek ima pojedinaca koji darovitošću zasjene sve oko sebe. Dragan Tomašević, poštolog, stilom ostavlja bez daha. Informativno je Milanu Martinoviću dostavio ,,jako dobro provjereno sa više aspekata političko opredjeljenje radnika Pošte 81101”.

,,Opservacijom iz više uglova, koristeći prijateljstva sa terena, mrežu partije, pripadnike službe agencija za javnu bezbjednost” Tomašević je, glede političkog ukusa, ,,došao do relevantnih podataka za svakog radnika u pošti 1” i o tome obavijestio višu instancu. Nije uzalud toliki trud – do detalja je razradio ko za koga glasa, ko mnogo traži i ko je nepopravljiv. Naravno, tu je i viši cilj, ali i poštovanje individualnih doprinosa: ,,Pod Vašim rukovodstvom borci za crnogorski put dobili su šansu da sebi krče put u Pošti Crne Gore… Od mene ste napravili poštologa takve klase da ja nemam komentara i načina kako da Vam se odužim”, piše, pored ostalog, u dokumentu koji je objavio Dan.

Druga mjerila važe za one koje ne kontroliše vlast. Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bojan Obrenović objasnio je u izjavi za Portal Analitika da je Agencija u novembru prošle godine uputila Područnom organu za Prekršaje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, zbog objavljivanja ličnih podataka fizičkih lica iz biračkog spiska, ali da nema informaciju u kojoj je fazi obrada predmeta. On je precizirao da se kazne predviđene Zakonom u ovom slučaju kreću od 500 do 20 hiljada eura.

U predsjedničkoj kampanji trenutno glavna atrakcija nije nijedan od kandidata, već potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Nakon što ga je Milo Đukanović na dugo bio poslao u ćošak dobio je priliku da ponovo zablista. ,,Prošli put je bilo trojica na jednog. A jedan je imao više od tri zajedno. Sada nema tih tri. Ima jedan, u ime njih dva, koji su ga neposredno izabrali, i jednoga koji mu daje podršku. Time se završio prvi izborni krug u opoziciji. Od njih tri, odnosno, četiri, Filip je već pobijedio tri. Ostaje mu još samo jedan, koji ne može bez ova tri, koji su već izgubili. Pa pošto su već izgubili, logično je da izgubi i ovaj. Jer, snaga ovoga leži u porazu ovih. Tako da porazom ne može pobijediti pobjedu. Jedino pobjeda pokazuje poraz drugog”.

Svaki kvalitetan dvor mora da ima dvorsku ludu, ali i informacije iz prve ruke. ,,Vujanovića je Bog dao da bude predsjednik Crne Gore”.

Predsjednički kandidat Filip Vujanović rekao je da prilikom zapošljavanja u Crnoj Gori niko ne smije biti privilegovan i niko ne smije biti diskriminisan, već svi građani treba da budu jednaki, bez obzira na sve razlike, uključujući i partijske. „Zalažem se i za princip pune vladavine prava, koji podrazumijeva da je zakon jednak za sve i da niko nije iznad zakona”. Još samo da svoje misli podijeli sa drugovima na nekom od važnih partijskih sastanaka.

DPS i dalje pokušava da posljedice afere Snimak sanira pričom kako oni samo ,,potanko” vode računa o interesima i potrebama svojih aktivista, simpatizera, glasača i svih građana. Toliko potanko da se građani izvan ,,naših” ne računaju. Biti izvan DPS-a znači biti izvan svijeta.

Istražno odjeljenje Evropske investicione banke najavilo je da će pokrenuti istragu povodom navoda da su njihova sredstva zloupotrijebljena u Crnoj Gori preko Fonda rada za potrebe DPS-a. Fond rada je razjasnio da potraživanja bivšim radnicima isplaćuje prema jasno propisanim kriterijumima i da do sada za tu svrhu nije dobijao novac od Evropske investicione banke. Isplaćivali su, kažu, u skladu sa tim koliko je bilo para. Od ukupno 21.351 zahtjeva, riješeno je 10.826. Kad bi imali državnog tužioca, nakon objavljivanja snimka sa sjednice Predsjedništva, potanko bi ispitao koji su zahtjevi riješeni, koji nijesu.

Skupštinski odbor za ljudska prava odbio je zahtjev Pozitivne za kontrolno saslušanje ministara pravde i za ljudska i manjinska prava Duška Markovića i Suada Numanovića oko afere Snimak. Predsjednik Odbora Halil Duković je rekao da pitanja iz domena rada partija nijesu za to tijelo, da je nacionalni mehanizam koji treba da se time bavi Ombudsman, kao i da Odboru ne priliči da odlučuje na osnovu pisanja ,,samozvanih nezavisnih medija”. SDP je bio za saslušanje, da DPS prevagne omogućili su uzdržani predstavnici Bošnjačke partije i Hrvatske građanske inicijative. Ipak je njihova ljubav sa DPS-om kraća od one koju baštini SDP. Valja se dokazati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo