Povežite se sa nama

OKO NAS

INVESTICIONA PLIMA U ULCINJU: Grad na prekretnici

Objavljeno prije

na

– Kao grad i zajednica nalazimo se na prekretnici. Sigurna sam da će, ako se realizuje samo polovina projekata koji će uskoro biti pokrenuti, Ulcinj za nekoliko godina postati jedna od najrazvijenijih opština u državi. Plima podiže sve brodove na moru”, kaže potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni.

Radi se, prije svega, o investicijama u infrastrukturu, turističke i energetske objekte. Nakon sezone nastaviće se radovi na rekonstrukciji puta od Ulcinja prema Vladimirskim Krutama, odnosno graničnom prijelazu Sukobin. Izvjesno je da će u 2019. gosti pristizati na ulcinjsku rivijeru modernom saobraćajnicom, a iz crnogorske Vlade je najavljeno da će biti obavljena rekonstrukcija ovog prijelaza prema Albaniji. Jer, on je odavno postao ,,usko grlo” kojim umjesto projektovanih pola miliona prolazi četiri puta više putnika godišnje.

Takođe, izvjesno je da će nova magistrala omogućiti da se Sukobin otvori i za robni promet, što je stalni zahtjev privrednika sa Primorja.

Za početak jeseni su iz lokalne uprave najavili i raspisivanje glavnog tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na unapređenju vodovodne i kanalizacione infrastrukture grada, vrijednog pet miliona eura, te zatražili podršku od Vlade za realizaciju projekta spajanja gradskih bulevara Teuta i Skenderbeg.

„To je projekat vrijedan pet miliona eura i vjerujem da ćemo stvoriti uslove za njegovu realizaciju”, kaže gradonačelnik Ljoro Nrekić. On dodaje da od Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom očekuje pomoć za asfaltiranje puta u zaleđu Velike plaže „koji bi posebno u sezoni rasteretio saobraćaj prema Štoju i Adi, gdje se stvaraju kilometarske kolone”.

Da je tako nešto realno, može se zaključiti iz Nacrta zakona o finansiranju lokalnih samouprava koji se nalazi na javnoj raspravi. Tim aktom koji je pripremilo Ministarstvo finansija, opštinama na Primorju više neće biti ustupana polovina naknade za korišćenje morskog dobra prikupljena na njihovoj teritoriji, već će ona u cjelosti pripasti tom javnom preduzeću.

Opština Ulcinj je, po tom osnovu, samo prošle godine inkasirala nešto preko 700.000 eura.

Značajna ulaganja, kako ističe gradonačelnik, najavio je i CEDIS. U ovoj godini na području ulcinjske opštine planirana je realizacija projekata, čija vrijednost dostiže cifru od dva miliona eura.

Još veće investicije će biti u turističke sadržaje. Tako će kompanija Karisma, koja je u jeku ove sezone rekonstruisala hotel Olimpik, a ranije i Belvi, saopštila da će na jesen krenuti sa gradnjom novog depadansa u kompleksu Holidej Vilidž Montenegro i konferencijske sale od 1.200 mjesta. Takođe, najavljeno je da će krajem godine biti postavljen kamen-temeljac za novi hotel Lido, koji će imati pet zvjezdica i koji će biti u funkciji za sezonu 2020.

Istovremeno je Vlada Crne Gore saopštila da planira da na jesen, najvjerovatnije u novembru, ponovi tender za izdavanje u dugoročni zakup i izgradnju turističkih objekata na rajskom ostrvu Adi Bojani.

Dostavljanje ponude najavili su najpoznatija njemačke turistička agencija TUI, te jedan od najvećih evropskih turoperatora Tomas Kuk, koji su istakli da na Adi žele da primijene svoj koncept i sadržaje sa kojima posluju širom svijeta.

Lokalna uprava je praktično odradila sav posao kako bi do početka naredne sezone bio u funkciji i akva-park, u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Velika investicije su u Ulcinju u obnovljive izvore energije. Do kraja septembra trebalo bi da počne probni rad vjetroelektrana na planini Možuri. Ukupna vrijednost vjetroparka kreće se oko 90 miliona eura.

Još veće ulaganje predviđeno je za izgradnju solarne elektrane na lokalitetu Briska gora za što su ponude dostavili tri konzorcijuma: Fortum i EPCG , IREDL i Montesolar. Do kraja mjeseca biće objavljeno ko će na prostoru od preko šest miliona kvadrata državne teritorije postaviti solarne panele.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac izjavio je da građani imaju svako pravo da znaju ko je potencijalni zakupac zemljišta po cijeni od pet centi po kvadratu, kao i pod kojim uslovima će taj zakup biti realizovan.

On je rekao da ne postoje čak ni najosnovnije projekcije o tome koliko će solarne elektrane kreirati koristi za lokalne zajednice, pa čak ni onih koliko novih radnih mjesta će biti otvoreno.

No, malo se ko tim bavi u ovoj opštini obzirom da vladajuću većinu u opštinskom parlamentu čini preko 90 odsto odbornika. Naime, samo tri od ukupno 33 predstavnika građana su opozicionari ( dva iz URA, jedan iz SDP-a).

“Vremena, resursa i prostora za izgovore više nemaju. Niko im ne smeta, najmanje mi, da realizuju dobre projekte za kojima Ulcinj naprosto vapi. Naravno da budno pratimo sve što rade”, kaže odbornik Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

Poučeni lošim iskustvima i nizom štetočinskih privatizacija, stečajeva i likvidacija firmi, građani Ulcinja su još uvijek skeptični po pitanju projekata koji se realizuju, a posebno za one koji se najavljuju. Jer, Ulcinj je godinama najnerazvijenija opština na Primorju, sa jednom od najmanjih prosječnih zarada na nivou države, grad koji ima pet hiljada manje stanovnika nego prije 27 godina.

,,Naša je obaveza i dužnost da, u saradnji sa državnim institucijama, učinićemo sve da oporavimo privredu Ulcinja, ojačamo i ubrzamo ekonomski razvoj nekada najbogatije primorske opštine i zaustavimo odliv mladih, školovanih i kvalitetnih kadrova”, kaže gradonačelnik Nrekić.

A poznati civilni aktivista Dželal Hodžić uputio je pismo premijeru Dušku Markoviću u kojem je zatražio da Vlada Crne Gore ovom gradu dodijeli – privilegovan status. Hodžić je od Markovića zahtijevao da se formira poseban fond, sanacioni plan za prevazilaženje postojećeg stanja uz uključivanje i lokalnih eksperata iz pojedinih oblasti, te da kod budućih privatizacija i pronalaženja stranih investitora uvaži mišljenje i poštuje želje građana Ulcinja i na taj način izgradi istinsko partnerstvo.

Dok Hodžić čeka na odgovor Markovića, Harasani upozorava da bi se Ulcinj uskoro mogao suočiti sa velikom opasnošću ukoliko Apelacioni sud potvrdi presudu Privrednog suda po kojoj bi Opština Ulcinj trebalo da isplati Atlas grupi oko osam miliona eura po tužbi za tzv. slučaj K 1, koji datira još od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća, a po osnovu naknade štete zbog srušenog turističkog naselja.

Ukoliko presuda postane pravosnažna Opštini Ulcinj prijeti bankrot, jer je godišnji budžet ove lokalne samouprave upravo oko osam miliona eura.

,,Slučaj ‘K1’ je zapravo organizovana pljačka i kriminal. Zbog tog, ali i mnogih drugih ‘slučajeva pravde’ godinama govorimo kako su institucije u Crnoj Gori politizovane i pod kontrolom partijskih struktura i da se zbog toga nešto hitno mora mijenjati. A mi u Ulcinju moramo biti maksimalno oprezni”, tvrdi Harasani.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo