Na hotelima, koji su članovi Crnogorskog turističkog udruženje (CTU), biće postavljene pločice u duginim bojama, koja će ih označiti kao gej prijateljski hoteli. To je još prije šest godina saopšteno nakon što su se sastali predstavnici tog turističkog udruženja sa predstavnicima LGBT populacije. Od tade se, jasno je, nije mnogo odmaklo, pa trenutno tu oznaku, koliko je javnosti poznato, imaju samo dva hotela u Crnoj Gori – Splendid i The Queen of Montenegro, kao i jedan privatni smještaj.

Mjesta gdje je LGBT populacija dobrodošla, ožnačavaju se „gej frendli” oznakom. Pored tako označenih mjesta, u inostranim gej vodičima razlikuju još dvije kategorije turističkih objekata – oni usmjereni isključivo gej klijenteli i mjesta koja posjećuju LGBT osobe, ali uz preporuku da javno iskazivanje seksualne orijentacije, kao što je grljenje ili ljubljenje, nije preporučljivo.

Planirano postavljenje pločica u duginim bojama trebalo je da označi hotel kao gej prijateljski i tako omogućiti LGBT turistima da izaberu one hotele u kojima neće imati problema samo zbog toga što pripadaju drugačijoj seksualnoj orijentaciji. Predstavnici LGBT populacije nadali su se da to „pokazuje da u Crnoj Gori postoji volja da se turizam razvija, a prije svega da se poštuju prava svih pojedinaca društva.”

Predsjednica LGBT Forum Progres Bojana Jokić za Monitor kaže da je ta organizacija još 2016. godine odradila kompletno istraživanje crnogorske turističke ponude, a u kontekstu LGBTIQ turizma kao posebne tržišne niše.

„Pored tog istraživanja, koje je obuhvatilo hotele i ugostiteljske objekte na nivou cijele Crne Gore, odrađena je i komparativna analiza ponude koju zemlje u regionu imaju u domenu LGBTIQ turizma. Na žalost, resorno ministarstvo, odnosno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, nije prepoznalo značaj ovog istraživanja i publikacije koju smo proizveli, te nije pružilo podršku za njegovo objavljivanje” – ističe ona. Upravo zbog tog neprepoznavanja značaja istraživanja i njegovih rezultata, smatra predsjednica LGBT Forum Progres, Crna Gora danas nema mapirano tržište u kontekstu LGBTIQ turizma, niti postoji standardizovan način dodjele oznaka „gay friendly” ili „LGBTIQ friendly” za hotele i ugostiteljske objekte.

,,Što se značaja ovakve inicijative tiče, on je višestruk i multisektorski. Prije svega, mapiranje i markiranje „gay friendly” objekata doprinosi sveukupnom razvoju turizma, kroz privlačenje novih turista i kreiranja posebne, visokoprofitabilne niše na našem tržištu. Zatim, možemo da govorimo o sveukupnom unapređivanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u našoj zemlji i regionu”, kaže Jokićeva.

Prema njenim riječima, postojanje LGBTIQ turističke niše i mapiranja „gay friendly” objekata bi takođe doprinijelo i povećanoj vidljivosti LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, a to je jedan od preduslova za lakše i bolje prihvatanje LGBTIQ zajednice kao integralnog dijela crnogorskog društva.

Iako su u razgovoru za Monitor predstavnici mendžmenta nekoliko velikih hotela sa juga i sjevera kazali da „poštuju prava svih”, te da nemaju animozitete prema LGBT populaciji, ipak, većinom su istakli kako ne vide svrhu da se njihovi objekti tako označe. Smatraju da je označavanje kontraproduktivno, a, kako su neki istakli, „doprinosi i getoiziranju određene populacije”.

Ipak, stiče se utisak da većina turističkih poslenika ne razumije „gej frendli” oznaku, pa je često doživljavaju i kao način da ostale goste odbiju. Koliko je nekolicini mendžera hotela bilo teško da razgovaraju na temu gej prijateljskog turizama, pokazuje i činjenica da nijesu željeli da im se pomenu imena i prezimena.

„Ta tema je zamka i jedna neoprezna rečenica može objektu kojim upravljam donijeti veliku štetu. U našem hotelu su svi ljudi dobrodošli, ne želimo da ih dijelimo prema seksualnoj orijentaciji, ali ni da pojedine posebno privilegujemo. Oznaka nam ne treba, a naši gosti mogu potvrditi da su imali svu našu pažnju i da su za svoj novac dobili kvalitetnu uslugu” – rekao je mendžer jednog velikog hotela visoke kategorije na sjeveru.

Čak i prema mišljenju nekih turizmologa, „gej frendli oznake” ne bi mnogo koristile crnogorskom turizmu. Kako je prije nekoliko godina za Radio Slobodna Evropa kazao dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković, – „isticanje jedne grupacije ljudi u hotelu ili risortu koji je svima namijenjen.” Još nekoliko njegovih kolega u periodu kada je ta tema bila aktuelna rekli su da bi oznavačavanje turističkih objekata na taj način bilo štetno i za hotel i za turiste. Napominju da je „svaki gost isti, te da bi bilo neopravadano i sa humane i turističke strane markirati samo jednu određenu skupinu kao frendli”.

Dok se u Crnoj Gori još ne uvodi ni oznaka za „gej frendli” mjesta, a ljudi koji vode turizam izbjegavaju tu temu, u Evropi odavno postoje mjesta gdje će LGBT turisti naći mir, odmor i zabavu. U švajcarskom ski centru Arosa svakog januara, već deset godina održava se „Gej ski nedjelja”, LGBT događaj među najpoznatijima u svijetu. Stotine ljudi svake godine dođu u Aros, mjesto od 2.700 stanovnika, da se skijaju i zabaljaju. Događaj je svake godine sve veći, a uključeno je više hotela.

Internet prezentacija je raskošna, dok svi LGBT portali pišu o Arosi kao mjestu koje ne treba zaobići. Među poznatim gej destinacijama su i Sitges u Španiji ili Mikonos u Grčkoj. Gradić Provinstaun u Masačusetsu, koji ima jedva 3.000 stanovnika je američka prijestonica „gej frendli” turizma. U tom gradiću, kako pišu svjetski mediji, biva ponekad i po 12. 000 gej turista, to jest, četiri puta više nego što je stanovnika. Gej turizam su počeli još krajem IX vijeka, a od 1970. godine već je postojala gej biznis organizacija koja je mnogo šire počela da promoviše Provinstaun kao gej turističku destinaciju.

Pored činjenice da LGBT turisti troše 211 milijardi dolara godišnje, crnogorski turistički poslenici možda bi promijenili stav ako uzmu u obzir podatke prema kojima gej turizam ima najveću stopu rasta, turisti iz te populacije češće putuju od strejt turista, troše više novca i borave više dana na određenim destinacijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari