Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: UČESTALE PROVALE I KRAĐE: Ništa nije sveto

Objavljeno prije

na

Familija Pačariz, čiji mnogobrojni članovi već godinama žive u inostranstvu, bila je neprijatno iznenađena kada su posjetili svoju kuću u Beranama, na samo nekoliko stotina metara od centra grada. Razvaljena vrata dočekala su ih kao najneprijatniji utisak na kratkom odmoru u Crnoj Gori.

„Nije tu bilo mnogo šta da se ponese. Više neke porodične relikvije, ali je to strašan osjećaj kada dođeš sa kraja svijeta i zatekneš provaljenu kuću”, kaže jedan od Pačariza. Oni su slučaj uredno prijavili policiji, koja je potom obavila sve što se moglo obaviti i što nerijetko bude uzaludan posao.

Posljednjih godina na području ovog grada evidentirane su brojne krađe, od kojih mnoge nijesu rasvijetljene ni do današnjih dana. Na meti lopova, između ostalog, našao se veliki broj kuća.

U policiji kažu da se radi, uglavnom, o onim domovima u kojima se samo povremeno živi i to, obično tokom ljeta.

Broj obijenih kuća iz dana u dan sve više raste, poprimajući zabrinjavajuće razmjere. Vlasnici kuća navode da se radi o pravom vandalskom činu, jer su lopovi iz njihovih domova, pored obijanja prozora i vrata i uništavanja raspoloživog inventara, odnijeli mnoštvo vrijednih stvari.

Više provala doživjela je i kuća Bećira Muratovića iz gradskog naselja Hareme, koji ističe da je razočaran što imena počinilica ovih krivičnih djela nijesu objelodanjena ni do današnjih dana.

„Postoje ljudi koji su istinski vezani za zavičaj, kojeg nose u duši i srcu. Jedan od takvih sam i ja. Živim u Luksemburgu dugi niz godina, ali sam dosta novca uložio u kuću koju imam u beranskom naselju Hareme. Međutim, lopovi već četvrti put na najgrublji mogući način obijaju tu moju kuću iz koje su odnijeli i uništili sve vrijedne stvari”, priča Muratović.

On kaže da su, kada su naišli na razvaljena vrata, bili duboko povrijeđeni kao ljudi i da je to izazvalo u njima osjećaj tuge i gorčine.

„Lopovi su nam pričinili veliku štetu, ali i duševni bol jer nije se lako suočiti sa ovakvim prizorom. Da stvar bude još gora, niko me nikada nije obavijestio dokle se stiglo sa istragom. Zato se pitam dokle je sve ovo došlo i u šta se naš narod pretvorio. Poslije svega izgubio sam volju da se vraćam u Crnu Goru i najradije bih prodao tu kuću u Haremima”, kaže razočarano Muratović.

Pljačkaški pohodi učestali su i na području poličkih sela gdje su lopovi obili mnoštvo kuća, odnoseći iz njih sve što se može unovčiti. Između ostalih, obijena je i kuća Marijana Đukića, iz koje su otuđene brojne istorijske vrijednosti.

„Boravio sam kod sestre u Švajcarskoj mjesec dana. Kad sam se vrato, imao sam šta da vidim. Lopovi su obili moju kuću i iz nje odnijeli brojna odlikovanja koja pripadaju mojim precima. Pored medalja, odnijeli su i unikatne gusle, motornu testeru, veću količinu rakije i druge vrijedne stvari. Bio je to pravi šok za mene. Slučaj sam uredno prijavio policiji, ali još uvijek nijesam upoznat da su počinioci ovog krivičog djela uhvaćeni”, navodi Đukić.

Povodom učestalih krađa mještani više beranskih sela su uputili apel nadležnim državnim organima da pronađu i najoštrije osude počinioce ovih krivičnih djela. Oni ističu da je nedopustivo da se pojedina lica koja su počinila brojne krađe ne kažnjavaju na adekvatan način.

„Zbog blagih kazni lopovi posljednjih godina u kontinuitetu nastavljaju da upadaju u kuće i da odnose sve što im dođe do ruke. Ukoliko se nastavi sa dosadašnjom praksom mještani su primorani da javno protestuju ili da se samoorganizuju kako bi sačuvali svoju imovinu”, poručuju i stanovnici širokog seskog područja Lubnice. Prema njihovim riječima bilo je primjera da pojedini lopovi budu uhvaćeni u krađi i da policija odradi svoj posao, a da u daljem postupku ili budu pušteni da se brane sa slobode ili im bude izrečena blaga kazna.

Samo u selima sa tog prostora, ispod Bjelasice, u skorije vrijeme evidentirano je preko četrdeset provalnih krađa.

Spisak krađa koje su u posljednje vrijeme prijavljene policiji u Beranama, dugačak je. Lopovi odnose elektro i telefonske kablove, kazane za rakiju, oluke, table sa natpisima, a nijesu pošteđeni ni vjerski objekti i spomenici. Zabilježene su i krađe oružja, kao i brojna obijanja automobila. Na meti provalnika našle su se i trgovinske radnje, ali i drugi objekti.

Samo u Ulici Svetog Save, jednoj od najprometnijih u ovom gradu, posljednjih mjeseci zabilježeno je nekoliko krađa od koji su se neke desile usred bijela dana.

U nekim selima nijesu pošteđene ni poljoprivredne mašine, kao što su traktori i kosačice.

Čak su i trafostanice i elektro mreže pod visokim naponom na meti lopova. Kradljivci su u proteklom periodu odnosili trafo-ulje iz dvadesetak trafostanica, i to pod naponom. Krađe na trafostanicama naročito su učestale posljednjih mjeseci.

Iz Elektroprivrede su naglašavali da su slučajevi prijavljeni policiji i da su protiv NN lica podnesene krivične prijave. Ističu da je zbog krađe trafo-ulja nanesena direktna šteta koja se mjeri desetinama hiljada eura i da se kradljivci zbog ovih radnji izlažu opasnostima od strujnog udara, jer je svako neovlašćeno pristupanje elektro-energetskim objektima izuzetno rizično.

Inače, ulje u trafoima služi za hlađenje, a njegov nestanak izaziva kvar na trafoima. Trafo-ulje se, takođe, može koristiti za rad građevinskih mašina i kamiona. Vrlo praktično.

Da na području beranske opštine postoje organizovane grupe lopova spremne da otuđe sve što im dođe do ruke, pokazuje i obijanje zgrade kapele u izgradnji u Donjem Zaostru, smještene pored magistralnog puta Berane – Bijelo Polje.

Za sada nepoznati počinioci su prije nekoliko mjeseci sa ovog objekta ukrali dvoje ulaznih eloksiranih vrata i jedan prozor. Mještani ističu da ih najviše boli to što još uvijek nijesu otkriveni počinioci.

„Prosto ne možemo da vjerujemo da policija nije u stanju da otkrije počinioce tolikog broja provala. Nije to jedna, već desetine provaljenih kuća samo u Zaostru, a nakon toga kapela u izgradnji. Ovo je vrhunac i preko ovoga se ne može. Pitam se poslije svega od koga da tražimo zaštitu”, kaže mještanin Veselin Radičević.

Valjda zbog vjerske i međunacionalne ravnoteže, iz dvije džamije u selima Kalica i Savin Bor na području petnjičke opštine prošle godine ukradeno je šezdeset ručno rađenih ćilima značajne vrijednosti.

„Ćilimima raznih veličina bili su tradicionalno obloženi podovi. Ne možemo da vjerujemo da postoji neko ko bi mogao da ukrade iz džamije”, ispričao je stanovnik sela Kalica Edin Osmanović.

Stanovici bihorskih sela vjeruju da se radi o organizovanom kriminalu, jer se, kako kažu, na nekim radio stanicama pojavljuju oglasi za otkup starih ćilima.

„Ćilimi se otkupljuju po nekim bagatelnim cijenama. Ovi ukradeni su procijenjeni na oko tri hiljade eura. Ali kada se ti ćilimi prenesu za Tursku, tamo im se cijena mnogostruko uvećava”,priča Edin.

Podovi prostorija za obavljanje molitve u džamijama tradicionalno se oblažu ćilimima koje poklanjaju građani, i ima ih u svim vjerskim objektima, svih dimenzija i najljepše ručne izrade.

Klasični lopovluk i krađe iz vjerskih objekata i svetinja govore o vrhuncu pada morala i krizi u društvu. Besposlena i dokona mladež radije se otiskuje u te vode nego da se prihvate krampa i motike. Istina je i to, na šta ukazuju neki mještani Berana, da tome doprinosi i slaba, odnosno preblaga kaznena politika.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ AVGANISTANA: ,,Promišljeni pristup” umjesto solidarnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odbila mogućnost, makar privremenog, prijema izbjeglica iz Avganistana, Vlada Zdravka Krivokapića formirala je radnu grupu sa zadatkom da još jednom razmotri to ,,kompleksno pitanje”. Humanitarne organizacije, u međuvremenu, apeluju da se pomogne ljudima koji čekaju evakuaciju. Jer ih čeka egzekucija

 

Hosein M. je jedan od onih Avganistanaca, koji su nakon što su talibani ponovo osvojili vlast u toj zemlji, pokušao da se domogne Zapadne Evrope.

Na tom putu jedno vrijeme je proveo u Crnoj Gori. Sedam dana je bio u kampu na Božaju, a onda je zajedno sa još jednim mladićem pokušao da se domogne Italije gdje ga je čekala porodica. Prije pada Vlade u Kabulu bio je vojnik, a onda se standardnom rutom preko Pakistana, Irana, Turske, Grčke i Albanije dokopao Crne Gore.

Da dođemo do priča o sudbini Avganistanaca koji bježe od Talibana pomogla nam je Meliha Murić. Pošto govori arapski jezik, nju je NVO Građanska alijansa angažovala da pomogne migrantima dok borave u Crnoj Gori. Kaže nam da je neke od njih srela u kampu, neke na autobuskoj stanici u Podgorici. U posljednje vrijeme, prema zvaničnim informacijama MUP-a, mnogi od migranata koriste autobuski prevoz da bi stigli do Pljevalja, odakle pokušavaju da pređu granicu sa BiH i nastave dalje prema Hrvatskoj i Zapadnoj Evropi.

Slična je sudbina i Omera L., koji je takođe bio avganistanski vojnik, ranjen u borbama sa Talibanima. Često plače jer je tamo ostavio porodicu, braću i sestre. Sestra mu ima samo 14 godina i plaši se da će je odvesti talibani. Boravio je nekoliko dana u kampu u Spužu. Pokušaće da se domogne Njemačke.

Svaka priča, teška za sebe. Mushagan L. je završila fakultet u Avganistanu. Magistrirala je u Indiji. U svojoj je zemlji radila u Ministartsvu obrazovanja, na socijalnoj inkluziji omladine. Morala je da napusti Avganistan, jer su je talibani tražili. Našla se na njihovom spisku za odstrel jer je gostovala na televiziji, a njeni su ,,stavovi bili suprotni vrijednostima” koje baštini nova vlast u toj zemlji. U Avganistanu su joj ostali roditelji. Jako je uplašena za njihovu sudbinu.

Kaže da je imala dosta problema na putu do Crne Gore, posebno od policije u Grčkoj. Ispričala je da je u Crnoj Gori naišla na gostoljubive ljude. Nada se da će se jednog dana vratiti, da kao turistikinja detaljnije obiđe našu zemlju. Njena priželjkivana destinacija je Njemačka.

Dok veliki broj Avganistanaca iščekuje evakuaciju na Zapad u smrtnom strahu od osvete talibana, Vlada u Podgorici, koja je na početku humanitarne krize rekla da ,,za sada neće primati” izbjeglice, nedavno je formirala radno tijelo koje bi trebalo da procijeni da li je i Crna Gora, nakon Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sada ipak spremna da prihvati jedan broj izbjeglica.

Iz Vlade su saopštili da se to što još nijesu donijeli konačnu odluku ne može okarakterisati kao oklijevanje, već da prihvat izbjeglica iz Avganistana predstavlja kompeksno pitanje koje zahtijeva ,,promišljen međuresorni pristup”. Tvrde da je ključno pitanje da li Crna Gora ima kapacitet za zbrinjavanje izbjeglica iz Avganistana, kao i da Vlada ne donosi ishitrene odluke i ne daje neutemeljena obećanja.

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BERANE – PODSTICAJ PRIRODNOG PRIRAŠTAJA: Bez rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece – ne prelazi više od 300 na godišnjem nivou. Škole iz godine u godinu upisuju sve manje đaka. Iako lokalne vlasti preduzimaju određene mjere, one za sada ne daju rezultate

 

Opština Berane pripremila je za prvu narednu sjednicu lokalnog parlamenta odluku o utvrđivanju naknade za novorođenu djecu na području opštine Berane, što bi se moglo realizovati već kada ovaj broj Monitora bude na kisocima.

Prema toj odluci Opština Berane će u narednom periodu za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratnu pomoć od stotinu eura. To je samo jedan od pokušaja koji se čini u ovoj sjevernoj opštini ne bi li se zaustavili negativni trendovi prirodnog priraštaja.

„Pravo na naknadu za svako novorođeno dijete ima jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj koji ima prijavljeno prebivalište u posljednjoj godini dana ili odobreno stalno nastanjenje na teritoriji opštine Berane, pod uslovom da to pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore” – navodi se u predlogu odluke.

Objašnjava se da roditelji koji već ostvaruju pravo na naknadu za novorođeno treće, četvrto, peto ili šesto dijete, u skladu sa Odlukom o socijalnim davanjima, ne mogu ostvariti pravo na naknadu predviđenu ovom odlukom.

Predsjednik opštine Tihomir Bogavac ističe da se ovom odlukom želi dati podsticaj podizanju nataliteta i zaustavljanju sve izraženije migracije stanovništva. On naglašava da je trend iseljavanja mladih ljudi sa područja beranske opštine poprimio zabrinjavajući karakter i da se moraju iznalaziti rješenja koja će bar donekle popraviti demografsku sliku.

„Broj stanovnika u beranskoj opštini se znatno smanjio u odnosu na neka ranija vremena. U našim školama je sve manje učenika. Suočeni sa takvim problemom, u nizu stimulativnih mjera, pripremili smo i ovu odluku na osnovu koje će se iz opštinske kase za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratna pomoć od po 100 eura. Na taj način želimo da pomognemo bračne parove i da stimulišemo mlade ljude da stvaraju porodice” – naglašava Bogavac.

On podsjeća da je Opština Berane prije nekoliko godina donijela odluku po kojoj lokalna uprava majkama sa sela koje rode troje i više djece opredjeljeljuje jednokratnu pomoć od po 300 eura.

Podsjetio je, takođe, da je ova Opština proteklih godina svim osnovcima obezbjeđivala besplatne udžbenike, što je tada bio pionirski poduhvat u Crnoj Gori, kao i da, između ostalog, redovno stipendira najbolje studente.

„Odluke koje smo donosili potvrđuju da je Opština Berane primjer kako se vodi briga o najmlađoj populaciji i potrebama njihovih roditelja” – kaže Bogavac.

Predsjednik opštine ističe da bi i država trebalo da donese posebne odluke koje bi pozitivno uticale na podizanje nataliteta na sjeveru Crne Gore.

„Lokalne uprave nemaju dovoljno kapaciteta niti finansijskih sredstva za zadovoljavanje svih stvarnih i realnih potreba mladih ljudi koji žele da žive na sjeveru Crne Gore. Zato bi bilo poželjno da i država na pravi način prepozna problem migracionih kretanja i pad nataliteta na ovom području i da kroz stimulativne mjere pomogne mladim bračnim parovima da stvaraju brojnije familije i ostanu da žive u mjestu svog rođenja. Ukoliko ta pomoć izostane, bojim se da ćemo i dalje imati negativni prirodni priraštaj, ne samo u Beranama, nego i u čitavom regionu” – kaže Bogavac.

Da je sjever Crne Gore posljednjih decenija suočen sa sve izraženijom migracijom stanovništva i drastičnim padom nataliteta, Berane je najbolji primjer.

Depopulacija stanovništva posebno je izražena na ruralnom području o čemu svjedoči i podatak o stanju u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u opštini Berane. Tokom prošle školske godine nastavu je u pet seoskih škola u beranskoj opštini pohađalo 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći.

Tako je Osnovna škola na Polici, sa četiri područna odjeljenja – u Babinu, Dragosavi, Maštu i Zagrađu, prošle godine brojala svega 97 učenika, a Osnovna škola u Donjoj Ržanici 100 đaka. Školu u Štitarima, koja obuhvata nekoliko sela, pohađalo je 35 učenika, dok je škola u Lubnicama u devet razreda upisala 29 đaka.

Posebno je zanimljivo da je u šekularsku Osnovnu školu „Vukajlo Kukalj“ prije pet decenija pohađalo blizu 400 učenika, a u prošloj godini svega 35.

U svjetlu negativnih trendova prirodnog priraštaja i nezaustavljivih migracionih kretanja, sasvim dramatične dimenzije dobija podatak da je u svih ovih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Broj učenika se iz godine u godinu smanjuje i u gradskim školama. Tako je prošle godine u tri gradske škole sa svim područnim odjeljenjima, koji se nalaze na ruralnom području, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka.

Školu u selu Glavaca, koja egzistira kao područno odjeljenje osnovne škole iz Lubnica, prošle godine pohađala su svega dva učenika.

Takođe, postoje brojna područna odjeljenja seoskih škola na području Berana koja su, zbog nedostatka đaka, prestala da rade. Jedno od takvih je i područno odjeljenje u selu Kaludra koje je pripadalo osnovnoj školi iz Donje Ržanice.

„Nagli odliv stanovništva iz Kaludre najbolje ilustruje podatak da je prije nekoliko godina stavljen ključ u vrata četvororazredne osnovne škole, koja je 1972. godine brojala 105 đaka. To najbolje svjedoči da su došli teški dani za ovo mjesto.  Ovaj podatak ne uliva nadu da za ovu mjesnu zajednicu dolaze bolji dani” – kaže mještanin Kaludre Radovan Anđić.

Opšta ocjena mještana beranskih sela je da su nedostatak razvojne strategije, nebriga o mladima i maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore među glavnim uzročnicima desetkovanja broja učenika u obrazovnim ustanovama na ruralnom području.

Oni podsjećaju da statistika ukazuje da je migracija stanovništva posebno izražena posljednjih godina i da u selima ostaju da žive uglavnom staračka domaćinstva.

„Umjesto konkretnih mjera imali smo samo neka deklarativna zalaganja koja nisu davala odgovarajuće rezultate. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu počeo da opada i da poprima zabrinjavajući karakter. Sve to ukazuje da svi zajedni moramo da damo mnogo veći doprinos razvoju ukoliko želimo da zadržimo i ovo malo stanovnika što je ostalo da živi ovdje” – ističe predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.

Sličnog mišljenja je i predstavnik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović koji tvrdi da se demografska slika ove mjesne zajednice drastično promijenila, jer država i društvo u cjelini niesu preduzimali ništa u pravcu otvaranja radnih mjesta i unapređivanja uslova za život.

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece i ne prelazi brojku od 300 na godišnjem nivou. Zbog toga se vjeruje da se odlukom o izdvajanju po stotinu eura za novorođenu djecu, iskazuje i dio brige lokalne zajednice prema potomstvu.

Može li to bitnije uticati na zaustavljanje negativnih trendova u pogledu nataliteta, pokazaće vrijeme. Možda jeste lijep gest ove siromašne sjeverne opštine, ali je pitanje da li je već kasno.

         Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

KRIVOLOV U NP BIOGRADSKA GORA: Bez podrške države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biogradsku prašumu čuva služba od 10 zaposlenih, čije zarade ne prelaze 300 eura. To, uz nepostojanje zaštitne zone oko NP, kažu nadzornici olakšava posao krivolovcima. Više podrške i sluha države neophodni su da se na  adekvatan način zaštiti to područje.

 

Do zaključenja ovog broja Monitora, policija nije otkrila ko je u nedjelju, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, u srcu Biogradske prašume ubio jelena. Prema prvim informacijama, izgledalo je da će otkrivanje tročlane grupe krivolovaca biti lak posao. Kako ih je, dok su drali ubijenu životinju iznenadio  nadzornik Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, krivolovci su ostavili pušku, prsluk u, ali i leš jelena.   Prema informacijama iz kolašinske policije,  ima značajnih pomaka u istrazi, ali i određenih otežavajućih okolnosti.

„Izuzeti su DNK tragovi sa prsluka i puške. Imamo sasvim jasne indicije da je riječ o krivolovcima iz Berana. Međutim, još nema dovoljno dokaza. Nadamo se da će ih uskoro biti. Puška koja je nađena na licu mjesta je u vlasništvu preminule osobe, što je problem. Proteklih dana izjave su uzete od više građana, pomažu nam u istrazi i zaposleni u NP svojim informacijama i zapažanjima“, tvrde u policiji.

Prema informacijama dobro upućenog sagovornika Monitora, u kolašinskoj policiji od nedjelje izjave su dali četvorica Baranaca, a među njima i sin jednog policijskog službenika u tom gradu.

Početkom jeseni nadzornici su u NP u više navrata u prašumskom rezervatu hvatali lovačke pse. To se, objašnjavaju, dešava godinama. Kad se ne usude da sami uđu u prašumu, krivolovci puste pse. Otežavajuća okolnost za čuvare tog zaštićenog područja je to što je lov dozvoljen uz samu granicu NP.

„Nema nikave zaštitne zone između teritorije na kojoj je dozvoljen lov i zaštićenog područja.  To je veliki problem, koji nam zadaje ozbiljne  muke i na više načina ugrožava čuvanje divljači.  Krivolovci se dovijaju na razne načine, pa i kad oni ne upadaju, puste kerove u NP. Psi istjeruju divljač van oboda prašume, a krivoloci spremni s puškama čekaju i ubijaju. Više puta smo  apelovali  na resorno ministarstvo poljoprivrede  da riješi tu situaciju. Do sada nije bilo sluha“, kažu u NP Biogradska gora.

Tvde da se svi vlasnici pasa, zatečenih u prašumi, proceusiraju, te da je nedavno povodom toga održan i sastanak sa Upravom za inspekcijske poslove.

Da je mnogo teškoća, a malo podrške u čuvanju divljači i ostalih resursa Biogadske gore,  pokazale su minulih dana izjave čelnih ljudi JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JP NPCG). Prema riječima direktorice tog preduzeća Jelene Kljajević, odlučni su u  namjeri da zaustave krivolov i sve nezakonite aktivnosti na zaštićenim prostorima. Kako je kazala, nadzornici u Službama zaštite NPCG obavljaju dužnosti na terenu u veoma teškim okolnostima.

„Često izloženi rizicima opasnim po život imajući u vidu,  kako vremenske neprilike, tako i suzbijanje različitih vidova nezakonitih radnji.  Jovan Bogavac, nadzornik  iz Službe zaštite NP Biogradska gora učinio je sve što je bilo do njega i pri tom pokazao najveći stepen odgovornosti i hrabrosti imajući u vidu da se nenaoružan suprotstavio krivolovcima koji su izvršili ovo nedjelo“, saopštila je Kljajević.

Ona tvrdi da je onima koji upravljaju zaštićenim područjima „neophodna značajnija finansijska podrška ukupnog državnog sistema u oblasti zaštite prirode“. Prije svega, za kvalitetnije uslove rada svih zaposlenih. Kljajević je objasnila da plate zaposlenih u JPNPCG nijesu usklađene sa koeficijentima ostalih državnih subjekata u javnom sektoru i očekuje  da će država u tom pravcu naći adekvatno rješenje.

Iz tog preduzeća tvrde i da, uporedo  sa dodatnim opremanjem stručnih službi, treba podizati nivo svijesti svih korisnika prostora zaštićenih područja.  „Samo tako se mogu obezbjediti ključni uslovi da u narednom periodu, procesi očuvanja dostignu  evropske standarde“.

Kako je Monitoru kazala direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović, zaposleni su maksimalno posvećeni svom poslu dok se  bore sa različitim vidovima kriminala.

„Naslijeđeni problemi, jasno je, prevazilaze sada naše kapacitete. Rješavanje mora podrazumijevati sistemski pristup, saradnju i podršku. Bez toga nećemo moći. Nadzornici NP su 24 sata na terenu, po svim vremenskim uslovima, pa i onim najsurovijim. Tako je tokom cijele godine“, kaže ona.

Biogradsku goru, čija je površina 5.650 hektara, čuva Služba u kojoj je samo 10 zaposlenih. Prema nezvaničnim informacijama, njihova zarada, uključujući i noćni rad, nikad  ne pređe 300 eura. predlog izmjena  kolektvnog  ugovora, kojim su za njih prdviđeni viši koeficijenti, odbijala je i prošla i aktuelna Vlada.

Krivolovce je, pored ubijene životinje, u nedjelju zatekao je nadzornik Jovan Bogavac.  Naravno, nenaoružan.  U NP Biogradska gora, kažu da je rizikovao život u susretu sa naoružanim krivolovcima. Nakon što su pobjegli, ostao je „goloruk“ i bez kvalitetnog signala za telefon, pored ubijenog jelena, sve do dolaska policije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo