OKO NAS
NOVA KOLAŠINSKA VLAST DUPLIRALA BROJ FUNKCIONERA: Sami sebi servis

Kolašin će u naredne četiri godine imati duplo više potpredsjednika Opštine, sekretarijata i pomoćnika sekretara. Prvi put dobiće gradskog menadžera i arhitektu, ali i veliki broj savjetnika za različite oblasti. Vladajuća koalicija kaže da je to uslov za napredak grada, a iz opozicije tvrde da je to način da se uhljebi što više partijskih vojnika. Sve to, jasno je, biće novi trošak za građane Kolašina i udar na jedva stabilizovane lokalne finansije.
Imenovanjem dva potpredsjednika Opštine, što je zakonski maksimum, nova kolašinska vlast, koju čine Demokratska partija socijalista (DPS), Grupa birača (GB) i Socijaldemokrate (SD), pokazala je da im cilj nije smanjenje broja funkcionera. Potvrdili su to i koalicionim sporazumom, u kojem je precizirano da će se duplirati broj sekreterijata, a svaki sekretar dobiti pomoćnika. U planu je, prema nezvaničnim informacijama Monitora i zapošljavanje više savjetnika za različite oblasti.
Novom organizacijom lokalne uprave, jasno je , „pašće u vodu” trud bivše vlasti da se značajno manji javna potrošnja, kroz minimalan broj rukovodilaca i zaposlenih u administraciji.
Koalicionim sporazumom nove vlasti, bez dovoljno ubjedljivog objašnjenja, predviđeno je da postoje četiri sekretarijata – za uređenje prostora, ekonomiju i finansije, opštu upravu i zaštitu životne sredine. Tokom mandata bivše vlasti postojali su samo sekretarijat za finansije, u okviru kojeg su obavljani i poslovi iz oblasti opšte uprave i sekretarijat za urbanizam, koji je objedinjavao i poslove uređenja prostora i zaštite životne sredine.
„Lokalna uprava biće organizovana u skladu sa potrebama grada i građana Kolašina”, tvrde čelnici vladajućih stranaka.
Predsjednik Opštine Milosav Bulatović kaže da „Kolašinu nije mnogo da ima dva potpredsjednika”. Oni će, tvrdi, imati mnogo posla i njihov je cilj da „grad ide naprijed, da se razvija, i stvaraju uslovi za mnogo veći budžet…”
„Nama je potrebna efikasna uprava da bi bili servis svima onima koji ovde žele da rade”, poručio je Bulatović.
Bez konkursa i u periodu kada je koalicioni dogovor tek na početku realizacije, uvećan je broj i radnika u lokalnoj upravi. Tako već 20-ak dana u Bulatovićevom kabinetu rade dvije nove službenice. On tvrdi da one nijesu zasnovale radni odnos.
„U lokalnoj upravi još nije bilo zapošljavanja. Osobe koje rade u kabinetu nijesu zaposlene. Jedna je pripravnik u DPS-u, a druga je nezakonito ostala bez posla od prethodne vlasti. Riječ je o samohranoj majci, koja čeka presudu, kojom će, kako vjeruje, biti naloženo da se vrati na posao u Opštini. Inače njeno radno mjesto je, ranije, bilo u kabinetu presjednika Opštine. Sada je angažovana volonterski”, rekao je on.
Povećanje broja funkcionera, kako procjenjuju iz kolašinske opozicije, koštaće građane za period četvorogodišnjeg mandata koalicije DPS-GB-SD oko pola miliona eura više nego do sada. U opoziciji tvrde i da je jedini motiv nove kolašinske vladajuće koalicije uhljebljenje partijskih kadrova.
„Već na samom startu građani imaju priliku da vide da koalicija ne priča o realizaciji izbornih programa koje su obećali građanima, već se isključivo dogovara na koji način će se podijeliti i povećati broj funkcionera. To je njihova stara i već dobro poznata praksa. Ova nelegitimna većina je ista ona koja je vladala do 2014. godine, samo što su neki koalicioni partneri DPS ‘prepakovani’ pod nazivom novih partija”, kaže Vladimir Martinović iz Demokrata.
Pred kraj mandata bivše vlasti, saopšteno je kako Opština Kolašin izdvaja oko 70.000 eura mjesečno za zarade zaposlenih u lokalnoj upravi. To je 60.000 mjesečno, ili 720.000 eura godišnje, manje nego prije 2014. godine, kada su na vlasti bili, takođe, DPS i GB.
Prema njegovim riječima, kolašinski budžet neće izdržati razdvajanje postojećih i formiranje novih sekretarijata, dodatno opterećnih sa velikim brojem pomoćničkih mjesta. Za Martinovića je problematično što se, kako kaže, već zna koji će „partijski vojnici popuniti ta mjesta, koja se biraju oglasom i konkursom”.
Bojan Zeković, odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) objašnjava da „zakon ostavlja takvu mogućnost u velikim opštinama i sa velikim obimom posla, ali je nevjerovatno da neko planira da građani Kolašina plaćaju administraciju kao Podgorica”. On podsjeća da Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da se „unutrašnja organizacija i sistematizacija organa i službi utvrđuje zavisno od obima, vrste i složenosti poslova i na način kojim se obezbjeđuje njihovo efikasno, ekonomično i efektivno vršenje”.
Iz kolašinske opozicije zamjeraju novoj vlasti i što u odborima direktora javnih preduzeća i ustanova nije ostavljeno nijedno mjesto za predstavnike iz stranaka, koje su izgubile poslednje lokalne izbore. Demokrate tvrde da je, prilikom formiranja odbora direktore, vlast građanima jasno stavila do znanja da će se ponašati po principu- imamo vlast možemo sve.
„Odbori direktora koje je nova vlast imenovala, jasno pokazuju da se nije vodilo računa o interesima preduzeća, kompetentnosti i stručnosti imenovanih kadrova, već očito o apetitima istaknutih partijskih aktivista. Dodatno, simptomatično je da prirodni koalicioni partneri DPS- GB-SD, opoziciji nijesu ustupili nijednog člana u odborima direktora preduzeća, odnosno DOO, pa sve to navodi na sumnju da nova vlast ne planira raditi odgovorno, transparentno i pošteno”, tvrde Demokrate.
Prema nezvaničnim informacijama, iza zatvorenih vrata, novi- stari koalicioni partneri vodili su ni malo prijatne pregovore oko raspodjele funkcija. Premalo je, navodno, bilo rukovodećih mjesta u odnosu na sve što je obećavano prije lokalnih izbora. Iako su, prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma, svi tvrdili da će biti „izuzetno skromni” i da im je jedini prioritet dobrobit građana, funkcije su teško podijelili, pa su i potpredsjednici izabrani tek minule sedmice.
Pred DPS, GB i SD postavio se problem i nedostatka adekvatnog kadra. Tako su neke od važnijih funkcija u izvršnoj vlasti podijeljene Kolašincima, koji do sada nijesu imali priliku da se pokažu ni u jednoj oblasti i, kako kažu u opoziciji, imaju potpuno neadekvatno obrazovanje i upitan kredibilitet za posao koji ih očekuje u naredne četiri godine.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo