Povežite se sa nama

OKO NAS

OVOGODIŠNJE ULCINJSKE BERBE: Ni maslina, ni soli

Objavljeno prije

na

Upozorenja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove nije imao ko da čuje. Ova institucija je još početkom jula preporučila da se hitno uradi hemijski tretman maslina na području Maslinade Valdanos i na teritoriji opštine Bar.

Naime, nakon kontrole maslinove muve, stručnjaci ove institucije su zaključili da je stanje alarmantno, odnosno da će, ukoliko se tretman ne uradi odmah, većina maslinara već za mjesec dana ostati bez potencijalnog roda.

To se i dogodilo, jer nije bilo nijednog sveobuhvatnog tretiranja masline. Što je, na primjer, 2002. godine urađeno čak tri puta. Sva je sreća što je prošla godina bila izvanredna, pa ulja još ima dovoljno.

No, primjetno je da se zalihe brzo troše, jer Ulcinjani i njihovi turisti sve više konzumiraju domaće maslinovo ulje.

“A ono je doista hrana i lijek. Naša istorija sa maslinom počinje, pa je, modernim rječnikom kazano, ona brend Ulcinja. Ta blagoslovljena biljka nas je othranila vijekovima. Imamo je i na grbu grada”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka.

Prije više od jednog stoljeća, u periodu od 1881. do 1889. godine, na tržište Italije je iz Ulcinja pošlo oko 300 tona ulja. Zanimljivo je da se izvozila i brača (otpad nastao meljavom) za koju se pretpostavlja da je služila za proizvodnju sapuna. Koji se još uvijek ovdje proizvodi.

Naš najveći stručnjak za maslinarstvo, pokojna dr Ksenija Miranović, zaključila je da žutica, tradicionalna sorta masline na našem Primorju, ima karakterističan ciklus u pet godina: jednu godinu izuzetno plodnu, dvije prosječne, a dvije sasvim omanu.

To nije slučaj sa sortama koje su uvozne, a koje su i ove godine veoma dobro rodile. Tako da će, bar od njih, biti dosta ulja.

I taj trend će se nastaviti, jer mnogi Ulcinjani sade velike količine neautohtonih sorti. Takođe, crnogorska Vlada je odlučila da da u zakup na desetine hektara zemljišta na lokalitetu Briska Gora za sadnju maslina i vinove loze.

“Ovim projektima valorizacije državnog zemljišta šaljemo poruku dobrog domaćina i svojim primjerom pokazujemo da raspoloživo zemljište treba da bude obrađivano”, navode iz Vlade.

U Ulcinju postoje četiri maslinarska društva koja su saopštila da bi zbog izvanrednog ekonomskog, kulturnog i istorijskog značaja, zaštite i revitalizacije, te stvaranja marketinškog brenda, ulcinjska Maslinada trebalo da bude isticana kao maslinarska regija.

“Taj živi spomenik maslinarstva je jedina prava velika plantaža u zemlji sa preko 80 hiljada stabala stoljetnih maslina, od kojih su pojedina stara oko 1.900 godina. Stoga naša Maslinada mora da uživa poseban stepen zaštite, odnosno mora na svim turističkim kartama da bude navedena kao ‘maslinarska regija’, gdje se gaji autohtona sorta maslina”, ističu u tim udruženjima.

Posljednja istraživanja, inače, pokazuju da je za dobro maslinovo ulje potrebno da stablo masline bude staro nekoliko stoljeća.

“To znači da je svako stablo masline u Valdanosu vrijednije je od bilo kojeg hotela ili apartmana koji bi se izgradili u ovom unikatu prirode”, smatra ekolog iz Njemačke dr Mihael Miler.

Ovaj ekspert, zaljubljenik u prirodne ljepote Ulcinja, dodaje da se to posebno treba razumjeti u državi koja uskoro slavi 27 godina od proglašenja “prvom ekološkom državom na planeti”.

A to bi morao da bude glavni motiv da se i na Solani beru slani kristali. Što nije slučaj već punih pet godina. Jer, samo ako ima berbe soli, može da se održi jedinstveni biodiverzitet na ovom području. Za kojeg više brinu Evropska komisija i Evropski parlament, te međunarodne organizacije, nego državni organi i institucije Crne Gore.

Očekuje se da će do kraja ove godine Solana dobiti status parka prirode, a preostaje da se definiše način upravljanja, koje od avgusta 2015. godine vrši Javno preduzeće “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Odluku o parku prirode donosi Skupština opštine na čijoj se teritoriji park nalazi, a iz Vlade je saopšteno da će u najskorijem roku proslijediti svu potrebnu dokumentaciju lokalnoj upravi u Ulcinju.

Ali, još nema informacija iz Podgroice o tome kada će biti predat zahtjev da se 15,2 miliona kvadratnih koje zahvata Solana stavi na Ramsarsku listu vrijednih močvarnih područja, kao što je to područje na lijevoj strani delte Bojane, u Albaniji.

Inače, ove godine dobra berba je bila samo od turizma, i ona, na sreću, velikog broja Ulcinjana još uvijek traje. Prije svega, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama.

“Još je rano za zaključke, ali oni koji su spremno dočekali sezonu, zadovoljno trljaju ruke. Svaka sezona je sve izazovnija”, kaže Đeka.

Prema njegovim riječima, ova sezona je pokazala da se vraća stari sjaj ulcinjskom turizmu, gradu koji je prije tri decenije ostvarivao 40 odsto prihoda crnogorskog turizma.

“Jer, krenule su velike investicije u hotelsku industriju i ukupnu infrastrukturu: od prometne preko elektro i kanalizacione pa do vodovodne. I nakon sezone taj trend će se nastaviti. Dobićemo kongresnu salu sa 1.200 mjesta, najveću u Crnoj Gori, pa će, nadamo se, Ulcinj postati kongresni centar u regionalnim razmjerama”, navodi on i dodaje da je za instituciju na čijem se čelu nalazi i za Opštinu Ulcinj najvažnije da su u 2018. realizovana dva cilja kojima se godinama teži: podizanje nivoa ponude, odnosno ukupnog kvaliteta usluga, i produžavanje sezone.

“Zato već sada krećemo u pripremu predstojeće 2019. koju dočekujemo relaksiranije, ali sa punom sviješću što nam je raditi i koje probleme sve moramo riješiti. A vremena je, ipak, malo”, ističe Đeka.

U svakom slučaju, i ova je godina u Ulcinju potvrdila staro pravilo: kako si posijao, tako ćeš i požnjeti.

Perović: Obnoviti i zaštititi suvomeđe u Maslinadi

U sklopu podrške maslinarstvu za ovu godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja predvidjelo je mogućnost da se sredstva dodijele i za podizanje podzida (suvomeđe).

„One u našoj Maslinadi imaju posebnu ambijentalnu i kulturološku vrijednost. Decenijama su podizani kilometri suvomeđa, koje zajedno sa maslinama, kaldrmisanim putevima i česmama, stvaraju unikatnu cjelinu”, kaže predsjednik Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović.

Prema njegovim riječima, o značaju suvomeđa govori primjer Republike Hrvatske gdje je nakon višegodišnjeg traganja za načinom kako zakonski zaštititi „suhozid”, njihovo Ministarstvo kulture prihvatilo modalitet kroz zaštitu same tehnike gradnje kao „nematerijalnog kulturnog dobra”.

U Istri su povučena značajna sredstva za obnovu suvomeđa iz EU fondova i uveliko se već turistički valorizuju.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo