Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ OBNAVLJA KULTURNI IDENTITET: Jedno drugačije ljeto

Objavljeno prije

na

Jedan grad se prepoznaje i po tome koliko u njemu ima kulturnih dešavanja, koliko se organizuje izložbi slikara, koliko se održi sajmova i promocija knjiga, snimi filmova. To je najbolja i najjeftinija promocija jedne destinacije koja na najkvalitetniji način obogaćuje ponudu grada”, kaže direktor Turističke organizacije u Ulcinju Fatmir Đeka.

On ističe da je to posebno važno u sredinama koje su multinacionalne i multikonfesionalne, kakva je upravo Ulcinj. ,,Imamo primjera u svijetu da takvi gradovi petinu svog budžeta izdvajaju za kulturu”, ističe on.

Da je odnos prema kulturi i kulturnim manifestacijama značajno promijenjen u toj opštini nakon što je u proljeće ove godine konstituisana nova vlast, vidi se po dobroj organizaciji niza tradicionalnih manifestacija: od festivala ,,Ljetnja scena” preko ,,Pjesničke kalimere” pa do „Sajma knjiga”, koji je održan 18. put.

Ulcinjski Stari grad je ponovo postao omiljeno mjesto gdje su se okupljali umjetnici iz čitave regije, a to će se nastaviti i narednih dana jer će se održavati 4. Seanema filmski festival. Na platnu, na monumentalnoj prostoru ispred Kule Balšića i Arheološkog muzeja, prikazaće se četrdesetak dugometražnih, kratkometražnih i dokumentarnih filmova iz regiona i svijeta. Među njima su i najbolji kratkometražni filmovi po izboru Evropske filmske akademije iz konkurencije EFA za program Short Matters! za 2017. godinu.

,,Ako krenemo od toga da je tema ovogodišnjeg festivala ‘identitet’, onda možemo konstatovati da je ta internacionalna manifestacija već postala dio kulturnog identiteta Ulcinja”, kaže gradonačelnik Ljoro Nrekić.

,,Živimo u vremenu koje traži intenzivan i stalni dijalog među kulturama, a da istorijsko i savremeno iskustvo Ulcinja, njegov geografski položaj, duga tradicija skladnog raznoglasja jesu ono što predstavlja izuzetan preduslov konkretnim aktivnostima u međukulturnoj saradnji”, ocjenjuje ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović.

Prema riječima profesora na Fakultetu dramskih umjetnosti Janka Ljumovića, jedan grad kroz film i umjetnost, kroz festival može biti plijen kulturne politike, mjesto koje zahvaljujuću umjetnosti kreira svoj savremeni identitet kao tačku susreta, ili, sasvim savremeno kazano, postaje poželjna destinacija za neke važne autore koji imaju što reći.

,,Seanema Film Festival kroz kinoaktivizam, koji predstavlja njegovu suštinsku osnivačku ideju, donosi crnogorskom kulturnom atlasu jedan sasvim osoben spoj filma i društvenog aktivizma. Takav filmski festival u Ulcinju kroz autentičan koncept multikulturalizma koji odražava (i propituje) duh mjesta, proizvodi i nove forme umjetničkog predstavljanja i djelovanja, među kojima ga u teorijskoj ravni možemo definisati kroz pojam festivala kao mikrofizike moći (Foucault)”, dodaje Ljumović.

Iz Opštine Ulcinj i Vlade Crne Gore najavili su preduzimanje konkretnih poteza kojim će se nastojati oživjeti i najveći mrtvi grad na Jadranu, Šas ili Svač, koji je uz Stari grad, spomenik prve kategorije.

,,Pokrećemo projekat, koji se zove ‘Archaeological Park Suacium at the Crossroad of Civilisations’, koji ćemo realizovati u nekoliko faza, sa ciljem turističke valorizacije lokaliteta Šas”, kaže za Monitor sekretar za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agron Ibrahimi.

Navodeći da iako nije glavni motiv turista kada posjećuju Ulcinj, on je uvjeren da se arheologija/baština /kultura mogu identifikovati kao glavne snage te opštine. ,,Želimo povezivanje kulture i turističke industrije što će dovesti do oživljavanja ovog lokaliteta kao prepoznatljive destinacije”, dodaje Ibrahimi.

Tome je možda najviše doprinio Southern soul festival, koji se ove godine po šesti put održao na Velikoj plaži. Londonski Guardian je ovu manifestaciju uvrstio među deset najboljih festivala u Evropi.

,,U relativno kratkom periodu ovaj festival je dobio svoje mjesto na mapama najznačajnijih i najrespektabilnijih svjetskih muzičkih događaja. Uspjeli smo da dovedemo najveća imena u tom muzičkom fahu, a desetine hiljada gostiju tim povodom su nam došli gotovo iz cijelog svijeta”, kaže visoki funkcioner Ministarstva održivog razvoja i turizma Ćazim Hodžić.

Ulcinjska lokalna uprava pokrenula je i široku akciju evidencije svih kulturnih dobara i spomenika u toj opštini. Po prvi put biće registrovano ogromno kulturno blago koje je velikim dijelom zapušteno.

Najbolji primjer toga je svakako monumentalna Pašina kuća, kulturno-istorijski spomenik iz sredine 18. vijeka.

“Ova kuća je bila dugo vremena jedna od najljepših građevina u Ulcinju. Živjelo je u njoj i po deset familija. Komunisti su je čuvali daleko bolje nego mi. Danas je ona u žalosnom stanju. A imala je najljepše tavane, najljepše rezbarije”, prisjeća se ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga koji se kao dječak igrao oko Pašine kuće.

Od prekrasnog zdanja sada su ostale samo konstrukcije. Tragovi ručno rađenog i rezbarenog krova vidljivi su još uvijek na zidovima, veći dio nestao je u ruševinama, dok se ostaci svakodnevno obrušavaju iako se Pašina kuća nalazi u neposrednoj blizini Starog grada.

Iz Islamske zajednice Ulcinja se godinama najavljuje da bi uz pomoć Turske državne agencije (TIKA) trebali početi radovi na rekonstrukciji Ali Pašine džamije, hamama, kao jedinstvene građevine u Crnoj Gori, te Pašine kuće i Beledije (nekadašnje Gradske vijećnice, koja se nalazi u ulcinjskoj Čaršiji i koja je takođe u ruševnom stanju). “Rekonstrukcijom ovih objekata, koji su dio našeg vjerskog, ali i kulturnog nasljeđa, obogatiće se i podići na viši nivo i naša turistička ponuda”, navode u toj instituciji.

Inače, pod posebnom pažnjom eksperata UNESCO-a je Stari grad, a očekuje se da će krajem naredne godine početi procedura izrade nominacionog dosijea za njegov upis na listu te renomirane organizacije za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

,,Tek nakon toga mogli bi smo reći da smo ostvarili svoj cilj: pozicioniranje na kulturnoj mapi Evrope i svijeta”, zaključuje Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo