Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA, SEOSKI PUTEVI KAO ROVOVI: Bijeda iza sjaja

Objavljeno prije

na

Na samo nekoliko kilometra od gradskog trga u Andrijevici, koji blista od ljepote nakon što je u njegovu rekonstrukciju preko Direkcije za javne radove uloženo oko milion eura, selo Talanovac ni poslije pedeset godina nema asfalt.

Dok mještani ovog i drugih potkomovskih sela uzaludno apeluju i upućuju molbe lokalnim vlastima, novac i dalje ide isključivo na ukrašavanje potpornih zidova u okolini novoizgrađenog trga.

„Mi i dalje blatnjavih cipela stižemo na gradski mermerni trg, putevima koji izgledaju kao iz srednjeg vijeka” – kažu stanovnici ovih praktično prigradskih naselja.

Uljepšano gradsko jezgro Andrijevice i dalje ima manje od hiljadu stanovnika, ali zato preostalih pet hiljada, koliko ima na terotoriji čitave opštine, živi na ruralnom području.

Mještani Talanovca, smještenog na četvoromeđi sela Bojoviće, Božiće, Košutiće i Đuliće, zbog toga su ovih dana presavili tabak i u otvorenom pismu upućenom na adrese više ambasada u Crnoj Gori, ukazali da skoro pola vijeka čekaju da se asfaltira put koji, u dužini od svega četiri kilometara, vodi od Andrijevice do njihovih kuća.

Njihovo reagovanje uslijedilo je nakon saznanja da Vlada Crne Gore ni tokom ove godine neće opredijeliti sredstva za asfaltiranje puteva u opštini Andrijevica.

Podsjetili su da su još početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, sopstvenim sredstvima, izvršili proboj ovog puta i da su nakon toga uložili dosta i truda i rada da održavaju njegovu prohodnost.

Kažu i da su zbog nebrige opštinskih i državnih organa u 21. vijeku lišeni normalne saobraćajne komunikacije sa gradom i da to treba da zna i međunarodna javnost.

„Svaki dan smo u prilici da slušamo priče crnogorskih zvaničnika kako država vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju i prosperitetu naših sela. To su smiješne izjave kad se zna da brojna domaćinstva u andrijevičkoj opštini, i to nadomak grada, čim se izađe iz varoši i uđe u sokake, nemaju asfaltni put do svojih kuća” – navode mještani Talanovca.

Poslije svega, decenijama uzaludno čekajući da njihov put dođe na red za asfaltiranje, ostalo im je, kako kažu, da to predoče stranim ambasadama i međunarodnoj zajednici, jer domaće institucije, tvrde, ovakvi problemi očigledno ne zanimaju.

„Pozivamo njihove predstavnike da dođu i da se uvjere u istinitost naših navoda, jer je više nego očigledno da se godinama vrši klasična diskriminacija potkomovskih sela i to po svim osnovama” – pišu mještani Talanovca.

Oni podsjećaju da sporni put, pored toga što ga koristi dvadesetak domaćinstava, predstavlja najkraću vezu sa repetitorima na Maležu, i da ujedno veže Andrijevicu i sva potkomovska sela sa planinom Štavna i putem koji vodi prema Trešnjeviku i Podgorici.

Naglasili su i da je taj put izuzetno frekfentan, naročito u ljetnjem periodu, kada ga koriste brojni turisti koji se upute ka Potkomovlju. Kažu da se opravdano plaše da ni unuci onih koji su pravili put neće dočekati da se saobraćajnica od Andrijevice do Talanovca presvuče asfaltnim zastorom, iako se radi o saobraćajnici od izuzetne važnosti.

„Put su pravili naši djedovi i očevi, koji nijesu više među živima. Vrlo malo pomoći imali smo od države. Tada su mnogi od nas bili djeca i nijesmo mogli ni da sanjamo da ni do današnjih dana nećemo imati asfaltni put” – istakli su mještani.

Pričaju i kako se sve više uvjeravaju da državni organi namjerno i smišljeno marginalizuju potrebe stanovnika andrijevičkih sela.

„Krajnje je neprimjereno da se ljudima iz našeg sela uskraćuje pravo na elementarne uslove za život. Očigledno je da oni koji su na rukovodećim pozicijama misle da ljudi sa sela nemaju pravo na život, pa samim tim ni na dobre puteve. Oni su i ovim potezom dodatno potvrdili da su svjesno odlučili da potpuno marginalizuju andrijevička sela, dok se u pojedinim mjestima asfaltiraju putevi koji vode do kuća, štala i kokošara privilegovanih pojedinaca” – tvrde. „Pitamo se da li je racionalnije i preče novac poreskih obveznika usmeravati za ukrašavanje zidova ili za asfaltiranje puteva. Tim prije kad se zna da narod odlazi iz ovog kraja zbog loše infrastrukrture, nedostatka radnih mjesta i teških uslova za život. Zbog toga se i mještani Talanovca sele u neke srećnije krajeve. Upravo zbog toga sela ostaju pusta” – poručuju.

I stanovnici drugih potkomovskih sela, Košutića, Konjuha, Jošanice, Japana, Đulića, Cecuna i Kuti, ocjenjuju da aktuelna vlast u proteklom periodu nije uradila ništa kad je u pitanju unapređenje saobraćajne povezanosti njihovih sela sa Andrijevicom.

Naglašavaju da je takav odnos nadležnih u velikoj mjeri doprinio razvojnoj stagnaciji i sve izraženijoj migraciji stanovništva sa ovog područja. Podsjećaju da su poplave, koje su se desile tokom novembra i decembra 2010. godine, pričinile velike štete na infrastrukturnim objektima u andrijevičkoj opštini, ali da one nijesu sanirane ni do današnjih dana, iako su za to obezbijeđena sredstva.

„Glavni put koji povezuje potkomovska sela sa Andrijevicom tada je doživio velika oštećenja. Stradali su i brojni sporedni putevi i mostovi. Tada je, u cilju sanacije šteta na sjeveru Crne Gore, Evropska investiciona banka odobrila Vladi kreditno zaduženje od deset milona eura, od čega je tri miliona eura predviđeno za popravku i rekonstrukciju stradale infrastrukture u opštini Andrijevica”.

Prema njihovim riječima, od svega toga jedino je izvršena popravka klizišta u mjestu Smoljevice, dok su sva druga oštećenja na našim putevima i dalje ostala nesanirana.

„Zato se opravdano pitamo gdje je utrošen preostali novac i zašto se nadležne institucije prema problemima lokalnog stanovništva odnose na ovakav način” – kažu oni.

U posebno lošem stanju nalazi se put koji od Đulića u dužini od oko desetak kilometara vodi prema selima Cecuni i Kuti.

„Saobraćajnica ka Kutima je asfaltirana prije više decenija, ali je vremenom asfaltna podloga toliko propala da je na pojedinim mjestima uopšte i nema. Put je u očajnom stanju, dok je stanovnika u Kutima i Cecunima sve manje” – naglašava mještanin Cecuna David Lalić.

U ovim selima, kaže on, škole su odavno zatvorene. Zatvaranjem škola, život je ovdje počeo polako da se gasi, iako se radi o krajevima bogatim vodom, šumama i prirodnim resursima.

„Loši putevi i nedostatak radnih mjesta glavni uzročnik što naša sela ostaju pusta” – naglašava Lalić.

Mještani Košutića navode da u njihovoj mjesnoj zajednici ima preko dvadeset kilometara makadamskih puteva koji su, usljed vremenskih nepogoda, doživjeli velika oštećenja. Asfalt očekuju i mještani koje žive u zaseocima Čečevo, Glavica, Sevrdak i Površe.

„U potkomovskim selima ima mnogo neasfaltiranih puteva. Direkcija javnih radova i lokalna uprava minulih godina na ovom području nije postavili nijedan metar asfalta” – kaže predsjednik mjesne zajednice Košutiće Mileta Đerković.

Da tako nije bilo dok Demokratska partija socijalista nije prije sedam, osam godina preotela ovu opštinu iz ruku opozicije, nije se teško prisjetiti.

Vjerovatno još kupe prašinu u tužilačkim fiokama krivične prijave koje su tada napisane protiv opštinskih čelnika DPS i Direkcije za javne radove zbog zloupotreba državnih resursa i noćnih asfaltiranja seoskih sokaka i prilaza do kuća svojih glasača.

DPS je na posljednjim izborima betonirao vlast u Andrijevici. Sada betonira trg koji šljašti od mermera i neona. I iz kojeg se direktno ulazi u seoske puteve koji nijesu promijenili izgled pola vijeka. Bijeda se pokušava sakriti sjajem milionski vrijednog varoškog trga. Koji će, ako se migracije nastave, uskoro biti sablasno pust.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo