Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA, SEOSKI PUTEVI KAO ROVOVI: Bijeda iza sjaja

Objavljeno prije

na

Na samo nekoliko kilometra od gradskog trga u Andrijevici, koji blista od ljepote nakon što je u njegovu rekonstrukciju preko Direkcije za javne radove uloženo oko milion eura, selo Talanovac ni poslije pedeset godina nema asfalt.

Dok mještani ovog i drugih potkomovskih sela uzaludno apeluju i upućuju molbe lokalnim vlastima, novac i dalje ide isključivo na ukrašavanje potpornih zidova u okolini novoizgrađenog trga.

„Mi i dalje blatnjavih cipela stižemo na gradski mermerni trg, putevima koji izgledaju kao iz srednjeg vijeka” – kažu stanovnici ovih praktično prigradskih naselja.

Uljepšano gradsko jezgro Andrijevice i dalje ima manje od hiljadu stanovnika, ali zato preostalih pet hiljada, koliko ima na terotoriji čitave opštine, živi na ruralnom području.

Mještani Talanovca, smještenog na četvoromeđi sela Bojoviće, Božiće, Košutiće i Đuliće, zbog toga su ovih dana presavili tabak i u otvorenom pismu upućenom na adrese više ambasada u Crnoj Gori, ukazali da skoro pola vijeka čekaju da se asfaltira put koji, u dužini od svega četiri kilometara, vodi od Andrijevice do njihovih kuća.

Njihovo reagovanje uslijedilo je nakon saznanja da Vlada Crne Gore ni tokom ove godine neće opredijeliti sredstva za asfaltiranje puteva u opštini Andrijevica.

Podsjetili su da su još početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, sopstvenim sredstvima, izvršili proboj ovog puta i da su nakon toga uložili dosta i truda i rada da održavaju njegovu prohodnost.

Kažu i da su zbog nebrige opštinskih i državnih organa u 21. vijeku lišeni normalne saobraćajne komunikacije sa gradom i da to treba da zna i međunarodna javnost.

„Svaki dan smo u prilici da slušamo priče crnogorskih zvaničnika kako država vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju i prosperitetu naših sela. To su smiješne izjave kad se zna da brojna domaćinstva u andrijevičkoj opštini, i to nadomak grada, čim se izađe iz varoši i uđe u sokake, nemaju asfaltni put do svojih kuća” – navode mještani Talanovca.

Poslije svega, decenijama uzaludno čekajući da njihov put dođe na red za asfaltiranje, ostalo im je, kako kažu, da to predoče stranim ambasadama i međunarodnoj zajednici, jer domaće institucije, tvrde, ovakvi problemi očigledno ne zanimaju.

„Pozivamo njihove predstavnike da dođu i da se uvjere u istinitost naših navoda, jer je više nego očigledno da se godinama vrši klasična diskriminacija potkomovskih sela i to po svim osnovama” – pišu mještani Talanovca.

Oni podsjećaju da sporni put, pored toga što ga koristi dvadesetak domaćinstava, predstavlja najkraću vezu sa repetitorima na Maležu, i da ujedno veže Andrijevicu i sva potkomovska sela sa planinom Štavna i putem koji vodi prema Trešnjeviku i Podgorici.

Naglasili su i da je taj put izuzetno frekfentan, naročito u ljetnjem periodu, kada ga koriste brojni turisti koji se upute ka Potkomovlju. Kažu da se opravdano plaše da ni unuci onih koji su pravili put neće dočekati da se saobraćajnica od Andrijevice do Talanovca presvuče asfaltnim zastorom, iako se radi o saobraćajnici od izuzetne važnosti.

„Put su pravili naši djedovi i očevi, koji nijesu više među živima. Vrlo malo pomoći imali smo od države. Tada su mnogi od nas bili djeca i nijesmo mogli ni da sanjamo da ni do današnjih dana nećemo imati asfaltni put” – istakli su mještani.

Pričaju i kako se sve više uvjeravaju da državni organi namjerno i smišljeno marginalizuju potrebe stanovnika andrijevičkih sela.

„Krajnje je neprimjereno da se ljudima iz našeg sela uskraćuje pravo na elementarne uslove za život. Očigledno je da oni koji su na rukovodećim pozicijama misle da ljudi sa sela nemaju pravo na život, pa samim tim ni na dobre puteve. Oni su i ovim potezom dodatno potvrdili da su svjesno odlučili da potpuno marginalizuju andrijevička sela, dok se u pojedinim mjestima asfaltiraju putevi koji vode do kuća, štala i kokošara privilegovanih pojedinaca” – tvrde. „Pitamo se da li je racionalnije i preče novac poreskih obveznika usmeravati za ukrašavanje zidova ili za asfaltiranje puteva. Tim prije kad se zna da narod odlazi iz ovog kraja zbog loše infrastrukrture, nedostatka radnih mjesta i teških uslova za život. Zbog toga se i mještani Talanovca sele u neke srećnije krajeve. Upravo zbog toga sela ostaju pusta” – poručuju.

I stanovnici drugih potkomovskih sela, Košutića, Konjuha, Jošanice, Japana, Đulića, Cecuna i Kuti, ocjenjuju da aktuelna vlast u proteklom periodu nije uradila ništa kad je u pitanju unapređenje saobraćajne povezanosti njihovih sela sa Andrijevicom.

Naglašavaju da je takav odnos nadležnih u velikoj mjeri doprinio razvojnoj stagnaciji i sve izraženijoj migraciji stanovništva sa ovog područja. Podsjećaju da su poplave, koje su se desile tokom novembra i decembra 2010. godine, pričinile velike štete na infrastrukturnim objektima u andrijevičkoj opštini, ali da one nijesu sanirane ni do današnjih dana, iako su za to obezbijeđena sredstva.

„Glavni put koji povezuje potkomovska sela sa Andrijevicom tada je doživio velika oštećenja. Stradali su i brojni sporedni putevi i mostovi. Tada je, u cilju sanacije šteta na sjeveru Crne Gore, Evropska investiciona banka odobrila Vladi kreditno zaduženje od deset milona eura, od čega je tri miliona eura predviđeno za popravku i rekonstrukciju stradale infrastrukture u opštini Andrijevica”.

Prema njihovim riječima, od svega toga jedino je izvršena popravka klizišta u mjestu Smoljevice, dok su sva druga oštećenja na našim putevima i dalje ostala nesanirana.

„Zato se opravdano pitamo gdje je utrošen preostali novac i zašto se nadležne institucije prema problemima lokalnog stanovništva odnose na ovakav način” – kažu oni.

U posebno lošem stanju nalazi se put koji od Đulića u dužini od oko desetak kilometara vodi prema selima Cecuni i Kuti.

„Saobraćajnica ka Kutima je asfaltirana prije više decenija, ali je vremenom asfaltna podloga toliko propala da je na pojedinim mjestima uopšte i nema. Put je u očajnom stanju, dok je stanovnika u Kutima i Cecunima sve manje” – naglašava mještanin Cecuna David Lalić.

U ovim selima, kaže on, škole su odavno zatvorene. Zatvaranjem škola, život je ovdje počeo polako da se gasi, iako se radi o krajevima bogatim vodom, šumama i prirodnim resursima.

„Loši putevi i nedostatak radnih mjesta glavni uzročnik što naša sela ostaju pusta” – naglašava Lalić.

Mještani Košutića navode da u njihovoj mjesnoj zajednici ima preko dvadeset kilometara makadamskih puteva koji su, usljed vremenskih nepogoda, doživjeli velika oštećenja. Asfalt očekuju i mještani koje žive u zaseocima Čečevo, Glavica, Sevrdak i Površe.

„U potkomovskim selima ima mnogo neasfaltiranih puteva. Direkcija javnih radova i lokalna uprava minulih godina na ovom području nije postavili nijedan metar asfalta” – kaže predsjednik mjesne zajednice Košutiće Mileta Đerković.

Da tako nije bilo dok Demokratska partija socijalista nije prije sedam, osam godina preotela ovu opštinu iz ruku opozicije, nije se teško prisjetiti.

Vjerovatno još kupe prašinu u tužilačkim fiokama krivične prijave koje su tada napisane protiv opštinskih čelnika DPS i Direkcije za javne radove zbog zloupotreba državnih resursa i noćnih asfaltiranja seoskih sokaka i prilaza do kuća svojih glasača.

DPS je na posljednjim izborima betonirao vlast u Andrijevici. Sada betonira trg koji šljašti od mermera i neona. I iz kojeg se direktno ulazi u seoske puteve koji nijesu promijenili izgled pola vijeka. Bijeda se pokušava sakriti sjajem milionski vrijednog varoškog trga. Koji će, ako se migracije nastave, uskoro biti sablasno pust.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo