Iz Instituta za biologiju mora u Kotoru su saopštili da prosječna temperatura vode u našem moru svake decenije poraste za čitavih 0,6 stepeni Celzijusovih. To utiče na dramatične promjene flore i faune našeg malog mora, ali i na ljude.
Da se značajne promjene dešavaju potvrdio je u junu Ocean-Lab, dio Evromediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC) konstatujući da je temperatura Jadranskog mora iznosila i do tri Celzijusova stepena više nego što je u to vrijeme uobičajeno. Mogli smo tome svjedočiti i ove sedmice kada je temperatrura vode u našem moru iznosila oko 27 stepeni.
Iz Laboratorije za fiziku splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo su saopštili da ,,u svijetlu globalnih klimatskih promjena temperaturne promjene nad Jadranom i u Jadranu postaju izraženije i dugotrajnije što je posebno evidentno posljednjih godina”.
,,U razdoblju od 2008. do 2015. godine temperatura površinskog sloja mora porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend snažnog zagrijavanja nastavlja se i dalje, što ne znači da se ne događaju i epizode ohlađivanja površinskog sloja mora. Naprotiv, ekstremne situacije postaju češće, jače i dugotrajnije. Osim toga, zagrijavanje atmosfere zadnjih desetljeća nastupa ranije na globalnoj skali, pa tako i u Jadranu, stoga se i more ranije počinje grijati”, kaže ekspert te naučne ustanove prof. dr Branka Grbec.
Prema njenim riječima, treba biti oprezan, jer je Jadran mali bazen koji vrlo brzo reaguje na klimatske promjene. One su naročito intenzivne od 1995. godine do danas, a što za posljedicu ima jačanje cirkulacije i ulaska toplije i slanije sredozemne vode u naše more. Naravno, tamo đe je more pliće i pod jačim uticajem slatke vode, brže reaguje na promjene. Na sezonskoj skali najizraženije promjene bilježe se u proljeće i ljeti.
Ribe se tome prilagođavaju spuštajući se u hladnije dublje vode, no organizmi pričvršćeni za stijene, kakvi su korali i sunđeri, ostaju izloženi povećanoj temperaturi, uginu u takvim uslovima već nakon mjesec dana.
Porast temperature mora pogoduje razvoju invazivnih biljnih i životinjskih vrsta, odnosno pogađa cijeli podmorski svijet. „Tu su, prije svega, ribe, rakovi i drugi morski organizmi, koji u najvećem dijelu negativno utiču na morski ekosistem, a jedan od presudnih faktora je i povećanje temperature morske vode”, kaže saradnik Instituta za bilogiju mora iz Kotora Mirko Đurović.
On ukazuje da nove, otpornije životinjske vrste potiskuju domicilne, i zauzimaju njihov prostor. „Samim tim pričinjavaju štetu, koja se, prije svega, odnosi na smanjenje ulova u ribarstvu” ističe Đurović.
Ribari na Crnogorskom primorju se već duže vrijeme žale da love veoma malo ribe. ,,Nikada se nije lovilo manje. Nema ribe ni za mještane ni za naše turiste, pa cijena ribe raste. Posebno nas pogađa što nemamo koče, kao ni ribarsku luku. Imamo, bar za sada, samo obećanja resornog Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj”, kaže Afrim Resulbegović.
I on navodi da se nerijetko love neke nove, čak i tropske vrste riba koje su za višim temperaturama ušle u Mediteran, pa u Jadran. To je, prije svega, srebrnoprugasta četverozupka, Lagocephalus sceleratus, vrlo otrovna i smrtonosna vrsta, riba koju osobito vole Japanci, kao jelo pod imenom ,,fugu”, ali koju treba pripremati uz veliki oprez.
Ta riba, zajedno s nekim drugim vrstama iz Crvenog mora, danas čini gotovo polovinu ulova u priobalnom ribolovu na Kipru i Turskoj, a kod nas se već više puta našla u mrežama ribara. Zabranjena je njena upotreba u svim zemljama Evropske unije.
U svakom slučaju, klimatske promjene postale su naša sadašnjost. Predviđa se da će prosječna temperatura vazduha na jadranskom području, ako se emisija staklenih gasova značajno ne smanji, porasti za četiri do pet stepeni Celzijusovih.
To će istovremeno uzrokovati sve učestalije i jače atmosferske ekstreme. Visoke temperature imaće uticaj i na živi svijet u moru i na čovjeka, u pozitivnom i u negativnom smislu. Povećana temperatura vazduha i mora u proljeće će svakako pogodovati produžavanju turističke sezone, ali će to biti i opasnost za neke ugrožene grupe ljudi, poput srčanih bolesnika i asmatičara.
Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da je ljudski faktor i dalje najveća opasnost za bio-raznolikost, posebno zbog zagađivanja. Kombinacija onečišćenja, viška organskih materija i podizanja temperature ima za direktnu posljedicu i sve veće cvjetanje mora diljem Jadrana.
,,Kao ljudska vrsta, moramo biti svjesni da smo samo dio prirode, a ne njeni gospodari. Ne smijemo ovako da se ponašamo, jer je priroda veliki živi organizam koji zahtijeva pažnju. Prirodni sat otkucava ‘pet do dvanaest’. Potrebno je da se potrudimo, da uradimo sve što možemo, mijenjamo svijest ljudi oko sebe. U suprotnom grana na kojoj sjedimo će se odlomiti”, upozorava dr Aleksandar Joksimović ekspert kotorskog Instituta i glavni pregovarač za poglavlje ,,Ribarstvo” sa Evropskom komisijom. „Još nije kasno za promjene”,
U Kotoru muzikom i slikom za zaštitu Boke i mora
Koliko je naše more čisto i što se sve u njemu nalazi, dočarali su umjetnici muzikom i slikom na zatvaranju ovogodišnjeg festivala Kotor Art. Mladi volonteri iz NVO Naša akcija su umijeće sviranja udaraljki učili i predstavili na instrumentima napravljenim od otpada koji su sakupili početkom avgusta na akciji čišćenja peraškog priobalja.
Učenici kotorske Gimnazije su od recikliranih materijala napravili umjetničke instalacije i predstavili ih na mini-izložbi, dok se Ana Nives Radović, slikarka i ekonomistkinja, publici predstavila performansom i izložbom radova od 105 slika, malih ulja na platnu i instalacija.
Na taj način, napravljenom umjetničkom reciklažom tim Don Brankovih dana muzike želio je da doprinose edukaciji lokalne zajednice i pošalje snažnu poruku o nužnosti zaštite prirodne sredine i očuvanju Boke i našeg mora.
Mustafa CANKA
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU2 sedmice