Povežite se sa nama

OKO NAS

KNJIGE I MI: Ljudi se vraćaju čitanju

Objavljeno prije

na

Narod se, kažu, najbolje upoznaje kroz pijacu i biblioteku. Ako je pijaca trbuh grada, biblioteka je njegov intelektualni profil.

Rašireno je uvjerenje da su kod ljudi pojava interneta i brzog protoka informacija, uz nedostatak vremena, izazvali umanjeno interesovanje za čitanje knjiga. Ipak, ispred pulta u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović” nije prazno. Oni koji uzimaju knjige nisu ljudi prošlog, „čitalačkijeg” vremena, već dvije djevojke koje iz biblioteke izlaze u pratnji Dostojevskog.

To nije slučajnost, kažu zaposleni. U posljednje vrijeme je sve veći broj mladih koji razvijaju strast prema pisanoj riječi. „Prije dvadesetak godina, korisnika je bilo neuporedivo više, ali broj današnjih čitalaca nije toliko porazan koliko se misli”, kaže Vjera Popović, bibliotekarka Dječijeg odjeljenja.

Ona ističe da zbog širokog izbora knjiga, ali i drugih aktivnosti koje biblioteka organizuje broj korisnika iz godine u godinu raste. Posjetioci su različite starosne dobi, a primijetno je da ima dosta mladih. Studenti tokom godine redovno koriste čitaonicu a najčešće traže stručnu literaturu. Kada im obaveze na fakultetu dozvoljavaju, nerijetko iznajmljuju klasike i ozbiljnije pisce.

„Desi se i da dođu i da kažu ‘dajte nešto da odmorim mozak’, i onda znam šta treba da im dam. Beletristiku koja se pročita za dva dana, treći dan već ne znaju o čemu se radi”, kaže bibliotekarka Nataša Radulović. „Ponekad sadržaj knjige ne mora biti preozbiljan da bi čitaocu pružio potrebnu satisfakciju”, pojašnjava ona. Romani za „odmaranje mozga”, razumljivo, najviše se iznajmljuju ljeti.

Iako biblioteka „Radosav Ljumović” obezbjeđuje svojim korisnicima najnovije naslove, čitanje klasika ne izlazi iz mode.

„Ljudi se vraćaju Dostojevskom, Andriću, Selimoviću… Čitanje istih djela u razmaku od nekoliko godina pruža očito drugačiji pogled na suštinu”, kaže Nataša Radulović. „Kada se radi o savremenim autorima, članovi biblioteke obično iznajmljuju naslove koji se preporučuju u novinama, na internetu, ili pod utiskom prijatelja. Među popularnijima su knjige italijanske spisateljice koja se predstavlja pseudonimom Elena Ferante. Tražen je roman Čovjek po imenu Uve, švedskog kolumniste i pisca Fredrika Bakmana, a i dalje je aktuelan i Koeljo.” Penzioneri uglavnom čitaju istorijsko i političko štivo.

Najinteresantnija grupa čitalaca su oni najmlađi. Neizostavno je pozajmljivanje djela koja su obuhvaćena obaveznom lektirom, ali se kroz aktivnosti u biblioteci radi na razvijanju čitalačkog apetita kod djece.

„U saradnji sa školama održavaju se tematski organizovane radionice, jer se najvjerniji čitaoci stiču sa dječijeg odjeljenja. Želimo djecu da uputimo šta znači knjiga, šta znači čitati…”, kaže Vjera Popović.

Djeca pokazuju interesovanje, postaju aktivni čitaoci. „Kad smo vidjeli da određeni broj djece želi i voli da čita i lijepo piše, koleginica i ja smo na dječijem odjeljenju počele da petkom održavamo literarnu sekciju”..

Vjera Popović ističe da značajan broj djece dolazi na te radionice, gdje donose svoje radove, koji se objavljuje u godišnjem zborniku „Latica”. „Napravimo literarno veče u Kosoj sali, oni čitaju svoje radove, pozovu roditelje, drugare… To naše pružanje ruke djeci koja vole pisanu riječ”, kaže ona.

„Sa odraslima je teže raditi nego sa djecom”, nadovezuje se Nataša Radulović. Oni ponekad dođu bez ideje šta žele da čitaju, a za preporuke su prilično zatvoreni. „Veliki broj traži laganiju literaturu i popularnu psihologiju, koja je dvije, tri godine veoma aktuelna. Traže se i enciklopedije, a popularan žanr je naučna fantastika”, objašnjava Nataša Radulović.

Domaći savremeni pisci takođe se čitaju. U biblioteci kažu da je jedno vrijeme najtraženiji bio Crnogorski roman Đura Radosavovića, koji se i sada često iznajmljuje. Čitaju se i Balša Brković, Milisav Popović, Zuvdija Hodžić…

Njihova publika je šarenolika – od srednjoškolaca do penzionera.

Ima ovdje i svojvrsnih zavisnika od čitanja, onih koji bibliotekama daju poseban šarm. Zaposleni ih dobro poznaju, pamte im imena i prezimena, vrijeme u koje dolaze. „Neke pamtimo i od njihovih mladih ih dana, i bude tužno kada se jednoga dana ne pojave, a pročitamo im ime na poslednjim stranicama novina”, kaže Nataša Radulvić prisjećajući se sa sjetom nekih od bibliofila.

Ali, pojavljuju se novi, mladi ljudi koji se zaljubljuju u knjige i polako nasljeđuju one koji su pročitali sve što su stigli.

U biblioteci se često organizuju književne večeri, promocije, dovode se poznati autori. „Dosta je ljudi koji ili nisu informisani, ili su nezainteresovani ili su lijeni da dođu, a imali bi šta da čuju”, objašnjavaju naše sagovornice.

Cijena članarine za kalendarsku godinu je simbolična, pet eura, a dva puta godišnje dijele se besplatne karte. Članska karta u biblioteci pruža mnogo više od one češće uzimane, partijske. Stvar je kulture.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo