Povežite se sa nama

OKO NAS

KNJIGE I MI: Ljudi se vraćaju čitanju

Objavljeno prije

na

Narod se, kažu, najbolje upoznaje kroz pijacu i biblioteku. Ako je pijaca trbuh grada, biblioteka je njegov intelektualni profil.

Rašireno je uvjerenje da su kod ljudi pojava interneta i brzog protoka informacija, uz nedostatak vremena, izazvali umanjeno interesovanje za čitanje knjiga. Ipak, ispred pulta u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović” nije prazno. Oni koji uzimaju knjige nisu ljudi prošlog, „čitalačkijeg” vremena, već dvije djevojke koje iz biblioteke izlaze u pratnji Dostojevskog.

To nije slučajnost, kažu zaposleni. U posljednje vrijeme je sve veći broj mladih koji razvijaju strast prema pisanoj riječi. „Prije dvadesetak godina, korisnika je bilo neuporedivo više, ali broj današnjih čitalaca nije toliko porazan koliko se misli”, kaže Vjera Popović, bibliotekarka Dječijeg odjeljenja.

Ona ističe da zbog širokog izbora knjiga, ali i drugih aktivnosti koje biblioteka organizuje broj korisnika iz godine u godinu raste. Posjetioci su različite starosne dobi, a primijetno je da ima dosta mladih. Studenti tokom godine redovno koriste čitaonicu a najčešće traže stručnu literaturu. Kada im obaveze na fakultetu dozvoljavaju, nerijetko iznajmljuju klasike i ozbiljnije pisce.

„Desi se i da dođu i da kažu ‘dajte nešto da odmorim mozak’, i onda znam šta treba da im dam. Beletristiku koja se pročita za dva dana, treći dan već ne znaju o čemu se radi”, kaže bibliotekarka Nataša Radulović. „Ponekad sadržaj knjige ne mora biti preozbiljan da bi čitaocu pružio potrebnu satisfakciju”, pojašnjava ona. Romani za „odmaranje mozga”, razumljivo, najviše se iznajmljuju ljeti.

Iako biblioteka „Radosav Ljumović” obezbjeđuje svojim korisnicima najnovije naslove, čitanje klasika ne izlazi iz mode.

„Ljudi se vraćaju Dostojevskom, Andriću, Selimoviću… Čitanje istih djela u razmaku od nekoliko godina pruža očito drugačiji pogled na suštinu”, kaže Nataša Radulović. „Kada se radi o savremenim autorima, članovi biblioteke obično iznajmljuju naslove koji se preporučuju u novinama, na internetu, ili pod utiskom prijatelja. Među popularnijima su knjige italijanske spisateljice koja se predstavlja pseudonimom Elena Ferante. Tražen je roman Čovjek po imenu Uve, švedskog kolumniste i pisca Fredrika Bakmana, a i dalje je aktuelan i Koeljo.” Penzioneri uglavnom čitaju istorijsko i političko štivo.

Najinteresantnija grupa čitalaca su oni najmlađi. Neizostavno je pozajmljivanje djela koja su obuhvaćena obaveznom lektirom, ali se kroz aktivnosti u biblioteci radi na razvijanju čitalačkog apetita kod djece.

„U saradnji sa školama održavaju se tematski organizovane radionice, jer se najvjerniji čitaoci stiču sa dječijeg odjeljenja. Želimo djecu da uputimo šta znači knjiga, šta znači čitati…”, kaže Vjera Popović.

Djeca pokazuju interesovanje, postaju aktivni čitaoci. „Kad smo vidjeli da određeni broj djece želi i voli da čita i lijepo piše, koleginica i ja smo na dječijem odjeljenju počele da petkom održavamo literarnu sekciju”..

Vjera Popović ističe da značajan broj djece dolazi na te radionice, gdje donose svoje radove, koji se objavljuje u godišnjem zborniku „Latica”. „Napravimo literarno veče u Kosoj sali, oni čitaju svoje radove, pozovu roditelje, drugare… To naše pružanje ruke djeci koja vole pisanu riječ”, kaže ona.

„Sa odraslima je teže raditi nego sa djecom”, nadovezuje se Nataša Radulović. Oni ponekad dođu bez ideje šta žele da čitaju, a za preporuke su prilično zatvoreni. „Veliki broj traži laganiju literaturu i popularnu psihologiju, koja je dvije, tri godine veoma aktuelna. Traže se i enciklopedije, a popularan žanr je naučna fantastika”, objašnjava Nataša Radulović.

Domaći savremeni pisci takođe se čitaju. U biblioteci kažu da je jedno vrijeme najtraženiji bio Crnogorski roman Đura Radosavovića, koji se i sada često iznajmljuje. Čitaju se i Balša Brković, Milisav Popović, Zuvdija Hodžić…

Njihova publika je šarenolika – od srednjoškolaca do penzionera.

Ima ovdje i svojvrsnih zavisnika od čitanja, onih koji bibliotekama daju poseban šarm. Zaposleni ih dobro poznaju, pamte im imena i prezimena, vrijeme u koje dolaze. „Neke pamtimo i od njihovih mladih ih dana, i bude tužno kada se jednoga dana ne pojave, a pročitamo im ime na poslednjim stranicama novina”, kaže Nataša Radulvić prisjećajući se sa sjetom nekih od bibliofila.

Ali, pojavljuju se novi, mladi ljudi koji se zaljubljuju u knjige i polako nasljeđuju one koji su pročitali sve što su stigli.

U biblioteci se često organizuju književne večeri, promocije, dovode se poznati autori. „Dosta je ljudi koji ili nisu informisani, ili su nezainteresovani ili su lijeni da dođu, a imali bi šta da čuju”, objašnjavaju naše sagovornice.

Cijena članarine za kalendarsku godinu je simbolična, pet eura, a dva puta godišnje dijele se besplatne karte. Članska karta u biblioteci pruža mnogo više od one češće uzimane, partijske. Stvar je kulture.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo