Povežite se sa nama

OKO NAS

SELO BLATINA: IZVOR POSVAĐAO KOMŠIJE: Mala voda – veliki problemi

Objavljeno prije

na

Postavljanje dinamita, kidanje crijeva za vodu, obrušavanje kamenja na kaptažu, nadzorne kamere postavljene na drveću oko izvora, suve slavine u nekoliko desetina domaćinstava, policijska intervencija bar jednom mjesečno i mnogo ružnih riječi na račun komšija, sve je to dio priče iz kolašinskog sela Blatina. U tom malom selu, dvije suprotstavljene grupe mještana godinama ne uspijevaju da se dogovore oko korištenja izvorišta Mala voda, pa su, u pokušajima da jedni drugima zagorčaju život, do sada, nekoliko puta kršili i zakon. U prilično komplikovanoj priči o tome kome izvorište pripada ni policija do sada nije uspjela da se snađe, a sve što su mogli da učine je da nekolicinu mještana pozovu na davanje izjava. Konflikt i dalje traje, pa je samo pitanje dana kada će se desiti nova „diverzija” na kaptažu s koje se vodom snabdijeva desetak domaćinstava, dok njihove komšije tvrde da su time ugrožena prava ostatka sela.

Tokom minule dvije godine dva puta je zagrmio eksploziv na Maloj vodi, u međuvremenu je crijevo za vodu nekoliko puta pokidano. Kaptaža često osvane zatrpana kamenjem. Miodrag Obrenović, jedan od mještana kaže da su počinioci uvijek isti i tvrdi da je njihova imena ponovio pred policijom.

,,Prošle godine smo za otklanjanje posljedica eksplozije i još nekoliko vandalizama na vodovodu potrošili 800 eura. Sada treba da izdvojimo najmanje 400 eura. Policija i tužilac nijesu lani daleko odmakli na otkrivanju počinilaca, jer tvrde da nemaju dovoljno dokaza”, kaže Obrenović.

Među mještanima Blatine, objašnjava on, postoji nesporazum oko korištenja vode. Nekolicina komšija nijesu zadovoljni količinom vode koju imaju na drugom izvoru s kojeg koriste vodu, pa smatraju da je to zbog korisnika izvora Mala voda. On tvrdi da počinioce vandalizama na kaptaži treba tražiti, upravo među njima.

Prije mjesec dana izvor je zatrpan kamenjem, a Obrenović tvrdi da je među onima koji su izveli „diverziju” bio i po jedan pripadnik policije i Komunalne policije. To je one koji koriste tu kaptažu motivisalo da pribjegnu neobičnom metodu otkrivanju počinilaca, pa su po drveću oko Male vode objesili kamere.

„Kamere su zabilježile V. Š, B. Š, V. Č. i V.Č, kako zatrpavaju i uništavaju izvorište . Među njima i pripadnike policije i Komunalne policije. Fotografije koje je zabilježila kamera stizale su na moj mobilni telefon. Odmah sam pozvao policiju koja je izašla na lice mjesta i navedena lica zatekla kod kaptaže Mala voda”, objašnjava Obrenović.

Dio mještana Blatine koji s Obrenovićem dijele vodu, ali i sumnje, tvrde da je dosadašnja šteta na vodovodu premašila 12.000 eura. Smatraju da su njihove fotografije s lica mjesta dovoljan dokaz za Osnovno državno tužilaštvo (ODT) da „brzo reaguje”. Ta grupa mještana sigurna je da to što oni koriste vodu s te kaptaže ne utiče na količinu vode na drugim izvorištima, te da njihove komšije „oštećuju izvor samo iz pakosti i zavisti”.

S druge strane, njihove komšije optužuju Obrenovića i ostale da su „nezakonito kaptirali izvor Mala voda i onemogućili drugima uredno snabdijevanje vodom”.

Vučko, Bogdan i Boško Šuković te Veselin i Vojin Čogurić kažu da su još 1970. oni kaptirali izvorište ispod Purove lazine, na osnovu odluke opštinskog sekreterijata, i nesmetano ga koristili sve do 1999. godine.

,,Onda je Obrenović s družinom neovlašteno kaptirao izvor Mala voda, koji je iznad našeg u istoj jaruzi. Tada nam je prvi put, poslije 29 godina, nestala voda. Oni nijesu predhodno ispitali povezanost izvora. Na naša insistiranja da odustanu od daljih radova i omoguće da voda s izvora Mala voda teče prirodnim tokom, oglušili su se, pa smo bili primorani da se obratimo nadležnim organima”, objašnjavaju Šukovići i Čogurići.

Kako tvrde, vodoprivredni inspektor je u aprilu 2000. godine Obrenovićima zabranio korištenje izvora Mala voda, sve do dobijanja vodne dozvole. Sporno izvorište, objašnjavaju, nije korišteno zbog toga sve do prošle godine.

,,Tada su ponovo počeli da odvode vodu i ugrozili naše vodosnabdijevanje. Obraćamo se Komunalnoj policiji i komunalnom inspektoru, koji je u oktobru prošle godine ponovo zabranio korištenje tog izvora do dobijanja vodne dozvole. Oni ne haju za rješenje pa smo se sredinom jula ove godine ponovo obratili inspektoru s urgencijom za administrativno izvršenje rješenja, koje je i doneseno 2. avgusta. Ni to nije spriječilo naše komšije da i dalje ugrožavaju naša stečena prava”, kažu Čogurići i Šukovići.

Oni tvrde da su 9. avgusta kolašinskoj policiji najavili da će na izvorištu uspostaviti pređašnje stanje, odnosno obezbijediti da voda teče prirodnim tokom. Kako tvrde, samo su vratili kamenje koje je i ranije bilo na izvoru i uklonili cijev, koja nije bila zabetonirana. Navodno, korisnici tog izvora dio su vode odveli crijevom u šumu, a Čogurići i Šukovići tvrde da je to učinjeno ,,samo zbog pakosti”.

Priznaju da su zaplijenili kamere, koje su postavile njihove komšije. I oni tvrde da tužilaštvo treba da reaguje jer snimci sa kamera pokazuju kako Obrenović i ostali oko izvora stražare s ,,dugim cijevima” i to na javnoj površini. Smatraju i da je postavljanje kamera nezakonito, a optužili su Obrenovića i ostale da su sami bacali dinamit na izvor. Poručili su komšijama da će se za svoja prava boriti i dalje ,,svim zakonom propisanim sredstvima”.

Borbu do postizanja cilja, najavljuje i druga grupa Blatinjana. Tvrde i da imaju „papire” , koji dokazuju da Čogurići i Šukovići ne govore istinu. Dosta „papira” kao dokaz nudi i druga strana.

,,Oni su demantovani elaboratom koji su napravili stručnjaci Zavoda za geološka istaživanja i koji su zaključili da dva izvore, udaljena oko dva kilometra, nijesu povezana, te da količina vode u jednom ne zavisi od količine i korištenja vode u drugom. Pribavili smo svu dokumentaciju koja je neophodna i koju je od nas tražila Opština, od koje smo dobili rješenje za utvrđivanje vodnih uslova. Kasnije su to rješenje povukli uz obrazloženje da treba oni da angažuju stručnjaka za jedan dio dokumentacije. Trpimo štetu već dvije godine od ljudi koje samo pakost tjera da rade ono što rade”, poručuju Šukovićima i Čogurićima i preporučuju im da koriste još četiri izvora koji postoje u selu.

Iz kolašinske Opštine najavljuju da će tek u narednom periodu moći da saopšte svoj stav o problemima u Blatini. Objasnili su da zbog smjene vlasti sva dokumentacija još nije pregledana i obećavaju da će s nivoa lokalne uprave dati sve od sebe da se konflikt Blatinjana završi u skladu sa zakonom.

Rijetki mještani Blatine, koji nijesu uvučeni u svađu oko izvora Mala voda, podsjećaju da bi njihove komšije mogle štošta da nauče od svojih predaka. Prije nekoliko stotina godina, bez policije, opštinskih službi, tužilaštva i sudova u tom selu nalazili su načine da se dogovore oko korištenja vode.

,,To se tada jednostavno rješavalo. Ljudi su sjeli, razgovarali i dogovorili se koji izvor i kada ko koristi. Postojao je i redosljed korištenja jazova za navodnjavanje. Riječ se poštovala i niko je nije smio prekšiti. Niko nije posredovao sa strane, a vode su imali svi dovoljno. Očigledno, tada je bilo i manje pakosti i zavisti a više pameti i ljudskosti”, tako je jedan od starijih Blatinjana prokomentarisao ono što njegove komšije rade već dvije godine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo