Povežite se sa nama

OKO NAS

SELO BLATINA: IZVOR POSVAĐAO KOMŠIJE: Mala voda – veliki problemi

Objavljeno prije

na

Postavljanje dinamita, kidanje crijeva za vodu, obrušavanje kamenja na kaptažu, nadzorne kamere postavljene na drveću oko izvora, suve slavine u nekoliko desetina domaćinstava, policijska intervencija bar jednom mjesečno i mnogo ružnih riječi na račun komšija, sve je to dio priče iz kolašinskog sela Blatina. U tom malom selu, dvije suprotstavljene grupe mještana godinama ne uspijevaju da se dogovore oko korištenja izvorišta Mala voda, pa su, u pokušajima da jedni drugima zagorčaju život, do sada, nekoliko puta kršili i zakon. U prilično komplikovanoj priči o tome kome izvorište pripada ni policija do sada nije uspjela da se snađe, a sve što su mogli da učine je da nekolicinu mještana pozovu na davanje izjava. Konflikt i dalje traje, pa je samo pitanje dana kada će se desiti nova „diverzija” na kaptažu s koje se vodom snabdijeva desetak domaćinstava, dok njihove komšije tvrde da su time ugrožena prava ostatka sela.

Tokom minule dvije godine dva puta je zagrmio eksploziv na Maloj vodi, u međuvremenu je crijevo za vodu nekoliko puta pokidano. Kaptaža često osvane zatrpana kamenjem. Miodrag Obrenović, jedan od mještana kaže da su počinioci uvijek isti i tvrdi da je njihova imena ponovio pred policijom.

,,Prošle godine smo za otklanjanje posljedica eksplozije i još nekoliko vandalizama na vodovodu potrošili 800 eura. Sada treba da izdvojimo najmanje 400 eura. Policija i tužilac nijesu lani daleko odmakli na otkrivanju počinilaca, jer tvrde da nemaju dovoljno dokaza”, kaže Obrenović.

Među mještanima Blatine, objašnjava on, postoji nesporazum oko korištenja vode. Nekolicina komšija nijesu zadovoljni količinom vode koju imaju na drugom izvoru s kojeg koriste vodu, pa smatraju da je to zbog korisnika izvora Mala voda. On tvrdi da počinioce vandalizama na kaptaži treba tražiti, upravo među njima.

Prije mjesec dana izvor je zatrpan kamenjem, a Obrenović tvrdi da je među onima koji su izveli „diverziju” bio i po jedan pripadnik policije i Komunalne policije. To je one koji koriste tu kaptažu motivisalo da pribjegnu neobičnom metodu otkrivanju počinilaca, pa su po drveću oko Male vode objesili kamere.

„Kamere su zabilježile V. Š, B. Š, V. Č. i V.Č, kako zatrpavaju i uništavaju izvorište . Među njima i pripadnike policije i Komunalne policije. Fotografije koje je zabilježila kamera stizale su na moj mobilni telefon. Odmah sam pozvao policiju koja je izašla na lice mjesta i navedena lica zatekla kod kaptaže Mala voda”, objašnjava Obrenović.

Dio mještana Blatine koji s Obrenovićem dijele vodu, ali i sumnje, tvrde da je dosadašnja šteta na vodovodu premašila 12.000 eura. Smatraju da su njihove fotografije s lica mjesta dovoljan dokaz za Osnovno državno tužilaštvo (ODT) da „brzo reaguje”. Ta grupa mještana sigurna je da to što oni koriste vodu s te kaptaže ne utiče na količinu vode na drugim izvorištima, te da njihove komšije „oštećuju izvor samo iz pakosti i zavisti”.

S druge strane, njihove komšije optužuju Obrenovića i ostale da su „nezakonito kaptirali izvor Mala voda i onemogućili drugima uredno snabdijevanje vodom”.

Vučko, Bogdan i Boško Šuković te Veselin i Vojin Čogurić kažu da su još 1970. oni kaptirali izvorište ispod Purove lazine, na osnovu odluke opštinskog sekreterijata, i nesmetano ga koristili sve do 1999. godine.

,,Onda je Obrenović s družinom neovlašteno kaptirao izvor Mala voda, koji je iznad našeg u istoj jaruzi. Tada nam je prvi put, poslije 29 godina, nestala voda. Oni nijesu predhodno ispitali povezanost izvora. Na naša insistiranja da odustanu od daljih radova i omoguće da voda s izvora Mala voda teče prirodnim tokom, oglušili su se, pa smo bili primorani da se obratimo nadležnim organima”, objašnjavaju Šukovići i Čogurići.

Kako tvrde, vodoprivredni inspektor je u aprilu 2000. godine Obrenovićima zabranio korištenje izvora Mala voda, sve do dobijanja vodne dozvole. Sporno izvorište, objašnjavaju, nije korišteno zbog toga sve do prošle godine.

,,Tada su ponovo počeli da odvode vodu i ugrozili naše vodosnabdijevanje. Obraćamo se Komunalnoj policiji i komunalnom inspektoru, koji je u oktobru prošle godine ponovo zabranio korištenje tog izvora do dobijanja vodne dozvole. Oni ne haju za rješenje pa smo se sredinom jula ove godine ponovo obratili inspektoru s urgencijom za administrativno izvršenje rješenja, koje je i doneseno 2. avgusta. Ni to nije spriječilo naše komšije da i dalje ugrožavaju naša stečena prava”, kažu Čogurići i Šukovići.

Oni tvrde da su 9. avgusta kolašinskoj policiji najavili da će na izvorištu uspostaviti pređašnje stanje, odnosno obezbijediti da voda teče prirodnim tokom. Kako tvrde, samo su vratili kamenje koje je i ranije bilo na izvoru i uklonili cijev, koja nije bila zabetonirana. Navodno, korisnici tog izvora dio su vode odveli crijevom u šumu, a Čogurići i Šukovići tvrde da je to učinjeno ,,samo zbog pakosti”.

Priznaju da su zaplijenili kamere, koje su postavile njihove komšije. I oni tvrde da tužilaštvo treba da reaguje jer snimci sa kamera pokazuju kako Obrenović i ostali oko izvora stražare s ,,dugim cijevima” i to na javnoj površini. Smatraju i da je postavljanje kamera nezakonito, a optužili su Obrenovića i ostale da su sami bacali dinamit na izvor. Poručili su komšijama da će se za svoja prava boriti i dalje ,,svim zakonom propisanim sredstvima”.

Borbu do postizanja cilja, najavljuje i druga grupa Blatinjana. Tvrde i da imaju „papire” , koji dokazuju da Čogurići i Šukovići ne govore istinu. Dosta „papira” kao dokaz nudi i druga strana.

,,Oni su demantovani elaboratom koji su napravili stručnjaci Zavoda za geološka istaživanja i koji su zaključili da dva izvore, udaljena oko dva kilometra, nijesu povezana, te da količina vode u jednom ne zavisi od količine i korištenja vode u drugom. Pribavili smo svu dokumentaciju koja je neophodna i koju je od nas tražila Opština, od koje smo dobili rješenje za utvrđivanje vodnih uslova. Kasnije su to rješenje povukli uz obrazloženje da treba oni da angažuju stručnjaka za jedan dio dokumentacije. Trpimo štetu već dvije godine od ljudi koje samo pakost tjera da rade ono što rade”, poručuju Šukovićima i Čogurićima i preporučuju im da koriste još četiri izvora koji postoje u selu.

Iz kolašinske Opštine najavljuju da će tek u narednom periodu moći da saopšte svoj stav o problemima u Blatini. Objasnili su da zbog smjene vlasti sva dokumentacija još nije pregledana i obećavaju da će s nivoa lokalne uprave dati sve od sebe da se konflikt Blatinjana završi u skladu sa zakonom.

Rijetki mještani Blatine, koji nijesu uvučeni u svađu oko izvora Mala voda, podsjećaju da bi njihove komšije mogle štošta da nauče od svojih predaka. Prije nekoliko stotina godina, bez policije, opštinskih službi, tužilaštva i sudova u tom selu nalazili su načine da se dogovore oko korištenja vode.

,,To se tada jednostavno rješavalo. Ljudi su sjeli, razgovarali i dogovorili se koji izvor i kada ko koristi. Postojao je i redosljed korištenja jazova za navodnjavanje. Riječ se poštovala i niko je nije smio prekšiti. Niko nije posredovao sa strane, a vode su imali svi dovoljno. Očigledno, tada je bilo i manje pakosti i zavisti a više pameti i ljudskosti”, tako je jedan od starijih Blatinjana prokomentarisao ono što njegove komšije rade već dvije godine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo