Povežite se sa nama

OKO NAS

POSAO NA KRUZERU: Nojeva barka za bijeg iz balkanske svakodnevice

Objavljeno prije

na

Dobra zarada, putovanja u zemlje na nekim drugim meridijanima, upoznavanje različitih kultura, napuštanje svakodnevice – zvuči kao posao iz snova. Kruzeri koji nude razne poslove ljudima sa Balkana djeluju kao Nojeva barka za bijeg od nedostatka perspektive, posla i pristojne plate. Ni mladi u Crnoj Gori nisu ravnodušni prema ovakvoj prilici i sve je veći broj onih koji odlučuju da se okušaju u ovakvom načinu života.

„Tokom godine veliki broj ljudi pokaže interesovanje za rad na kruzerima. Do kraja procesa broj se smanji i cifra se svodi na oko stotinak ljudi, jer broj kandidata koji će se ukrcati zavisi od toga koliko njih prođe glavni intervju sa kompanijama sa kojima sarađujemo”, kaže Borče Risteski iz agencije Kouzon Montenegro, koja u Crnoj Gori regrutuje ljude zainteresovane za rad na kruzerima.

Poslovi na brodovima uglavnom su iz oblasti ugostiteljstva. Riječ je o angažmanima u baru, restoranu, housekeeping sektoru, recepciji, poslovi turističkog vodiča, obezbjeđenja. Nude se i tehničke pozicije (Video, Sound, Light, Stage Manager).

Iako su radnici najtraženiji za sferu ugostiteljstva, te je iskustvo u ovim poslovima poželjno, Risteski kaže da i neiskusni mogu aplicirati, a agencija se trudi da im pomogne i pripremi ih za posao na kruzeru.

Jedan od najbitnijih kriterijuma je poznavanje engleskog jezika. „Dovoljno je da engleski jezik bude na srednjem konverzacijskom nivou jer je glavni intervju takođe na engleskom jeziku”, objašnjava naš sagovornik.

Prvi korak za prijavljivanje je slanje biografije na e-mail agencije, a dalja procedura objašnjava se na prezentacijama koje Kouzon organizuje nekoliko puta mjesečno. „Prezentacija o zapošljavanju na kruzerima je detaljna i obuhvata sve informacije o prijavi, platama i uslovima renomiranih brodskih kompanija sa kojima sarađujemo”, navode iz ove agencije.

Plate na kruzerima kreću se od 800 do 2.500 dolara, a u zavisnosti od pozicije i do 4.000 dolara. Radno vrijeme i priroda posla uglavnom ne pružaju mnogo prilika za trošenje tog novca, te je zarada sa kojom se radnici vraćaju kući prilična.

Ipak, karijera na kruzeru ne može se posmatrati kao dream job. Valja biti dobro informisan o ovom načinu života, kao i o potencijalnim poslodavcima, odnosno kompanijama za koje se prijavljujete.

Aleksandra Macanović, Tivćanka koja već treći put plovi za američko-britansku kompaniju Carnival Cruise Line, za Monitor kaže da se za posao na brodu prijavila iako nije puno razmišljala o tome šta je čeka: „Pošto se sve brzo odvijalo, odlučila sam da probam, pa šta bude”.

Nakon slanja biografije, intervjua na engleskom sa predstavnicima agencije, a zatim i kompanije, uslijedilo je prikupljanje potrebne dokumentacije za ukrcavanje. Troškove oko papirologije (ljekarsko uvjerenje, dokaz o nevođenju krivičnog postupka, neophodne vakcine) snosi budući zaposleni. On plaća i avionsku kartu, dok troškove povratka nakon isteka ugovora, kao i prilikom narednog ukrcavanja plaća kompanija.

„Kada stigneš u hotel (u mom slučaju sa prvog ugovora, Majami), sretneš grupu ljudi koja ide da radi za istu kompaniju. Svi idu na koledž koji traje mjesec, a podrazumijeva predavanja uz obavezne testove. Nakon položenih testova počinje praksa. Onoga ko padne na testovima ili se postavi kao neodgovorna osoba, šalju kući”, objašnjava Aleksandra. Ugovor zvanično počinje ukrcajem na brod.

Kada je riječ o uslovima u kojima radnici borave na kruzeru, naša sagovornica kaže da to zavisi od klase broda. „Postoje tri klase, i uslovi zavise od toga na kojoj si. Ja sam za ova tri ugovora prošla kroz sve tri, a najlošija je bila ona na kojoj sam bila kada sam prvi put otišla”, kaže ona ističući da je najnezadovoljnija bila hranom, koja je na toj klasi uglavnom indijska i azijska. Takođe, navodi, nije lako privići se na sistem rada, naučiti kako on funkcioniše, jer pored posla često se održavaju treninzi o bezbijednosti prilikom potencijalnih opasnosti na brodu.

„Kupatila se dijele na muška i ženska,što znači da djevojke imaju veliko kupatilo od po otprilike 12 tuš kabina i toaleta. Kabinu uvijek dijeliš sa jednom osobom istog pola, osim ako nemaš svog partnera i tražiš kabinu za parove. Postoji mogućnost da zamijeniš kabinu u slučaju da ti cimer/ka ne odgovara. U suštini, sve je obezbijeđeno i ništa ne plaćaš”, pojašnjava.

U kompaniji za koju ona radi, radno vrijeme zavisi od rasporeda koji se dobija i od radnog mjesta. Prilikom boravka u luci, minimalno je šest sati, dok je za vrijeme plovidbe od 10 do 12 sati, uz pauze.

Kada su u pitanju zdravstveni problemi, Aleksandra Macanović kaže da postoji medicinski centar u kojem je dostupna njega, ali ljekari uglavnom izostave pregled i daju lijekove za navedene simptome: „Jedino u slučaju da se osjećaš baš loše, postoji mogućnost za medical off , što znači da imaš dan, dva odmora. Taj dan ti je plaćen procentualno, u zavisnosti od zarade tvog departmanta tog dana, u svakom slučaju zadovoljavajuće”.

Ona ističe da je jako teško dobiti medical off i da nadležni izbjegavaju da to dopuste koliko je moguće.

Ograničenja za radnike su rigorozna. Otkaz se vrlo lako dobija i ne postoji prostor za opravdanja, a troškove povratka kući snosi radnik. Naizgled sitnice kao što su korišćenje telefona na radnom mjestu, pijanstvo, konflikt sa šefovima ili supervizorima, pritužba gosta (koja ne mora biti istinita), predstavljaju ozbiljan problem. „Ako si dobar sa nekim ko je na dobroj poziciji, u smislu prijateljstva, veze ili usputne romanse, jako si zaštićen i šta god da uradiš neko će intervenisati i spasiti te posljedica”, navodi Aleksandra.

Ona naglašava da je ovakav sistem jako teško prihvatljiv ljudima našeg mentaliteta: „Mi ne govorimo ‘Yes, boss!’ kada nešto nije u redu i zato smo često pozivani na razgovore sa nadležnima”.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo