Povežite se sa nama

Izdvojeno

INVESTICIONI BUM I ARHITEKTONSKO NASLJEĐE KOLAŠINA: Bajka ili cirkus

Objavljeno prije

na

U naseljima sa jednospratnim kućama niču petospratni hoteli ili stambene zgrade. Nadležni uvjeravaju da će novogradnjom biti poštovana arhitektonska originalnost grada. Iskustva iz minulih decenija upozoravaju

 

„Samo nek se gradi“, tako bi se mogli sažeti komentari većine predstavnika kolašinske vlasti na drugi invensticioni bum u toj varoši. Istovremeno, prosječan Kolašinac neće propustiti priliku da se pohvali arhitektonskom osobenošću i očuvanošću centra grada. No, da li će intenzivna gradnja biti u stanju da osluškuje i prati posebnosti tog mjesta, njegove potrebe, nasljeđe i originalnost, za sada nije izvjesno.

Za manje od godinu, u naseljima sa porodičnim kućama započeto je ili završeno nekoliko višespratnica sa stanovima ili turističkih objekata. Gradi se i u najužem centru. Računajući i objekte koji su u planu i za koje su izdate sve potrebne dozvole, uskoro će ih biti desetak. Riječ je objektima koji, prema dokumentaciji, prate prirodne i arhitektonske karakteristike Kolašina. Na terenu se, međutim, može zaključiti da  nije tako.

U knjizi Kulturno nasljeđe Kolašina, istoričarke umjetnosti Draginje Kujović, piše da su vrijednost tog grada, u urbanističkom smislu, skladne i lijepe cjeline kuća. Arhitektura varoši, piše ona, spoj je je tradicionalnih graditeljskih stilova, nekih konstruktivnih elementa islamske arhitekture, uticaja mediteranske graditeljske škole, ali i autohtonog graditeljskog moračkog i rovačkog iskustva. „Tom sintezom stvarao se stambeni prostor, ujednačenog likovnog izraza u strukturi, volumenu i odnosu mase… Prisustvo stroge simetrije i proporcionalnosti, u odnosu na površinu, znak je uticaja akademizma“, napisala je Kujović.

Mnogi od tako napravljenih objekata i sada krase centar grada. Nekoliko njih je na parcelama na kojima uskoro treba da počne gradnja hotela visoke kategorije.

Arhitekte i oni koji su se bavili estetikom i značajem kolašinskog arhitektonskog nasljeđa nijesu željeli da za Monitor komentarišu posljedice intenzivne gradnje na taj dio kulturnog nasljeđa. Boje se, objašnjavaju, da će biti pogrešno shvaćeni. Nezvanično, upozoravaju da bi lokalna uprava i država trebalo da nastoji da varoš bude, prije svega, raj za Kolašince, a tek potom za investitore.

Pozorišni reditelj Zoran Rakočević za Monitor kaže da sa velikom oprezom nadležni treba da se odnose prema namjerama investitora. Kolašin, tvrdi on, zajedničkim naporima može postati bajka, „ali mnogo lakše može se pretvoriti u kvaziurbanistički cirkus, kakvih u okruženju na fali“.

Na oprez tjeraju, objašnjava Rakočević, loši primjeri iz prošlosti. Strateško planiranje, tvrdi on, trebalo bi da se, osim na razvoj turizma, odnosi i na kulturu  i prostor. „Smatram da to ide jedno s drugim. Ono što je Kolašin očuvao u urbanističkom smislu je gradsko jezgro, koje se sastoji od dva trga i desetak ulica oko tih trgova. Neslućeno bogatstvo varoši svakako jesu uređena porodična domaćinstva sa kućama i okućnicama u ulicama Boška Rašovića, Palih partizanki, Milivoja Bulatovća, Radoša Maškovića…, dijelom i Ulici  Dunje Đokić. Svjedoci smo i razaranja tih cjelina“, tvrdi on za Monitor.

Upozorava na „nestajanja primjera gradnje s početka 20. vijeka, jer je mnogo kuća i građevina zacrtano za rušenje“. U tom slučaju, objašnjava Rakočević,  nije štićen nikakav javni interes. Ti objekti nijesu tretirani kao da su od posebnog značaja po svojim građevinskim karakteristikama, ni kao element kulturnog nasljeđa. „Primjer za to je i neizvjesnost objekata koji su prije više od deceniju prodati, kao, na primjer, stara zgrada Sreskog suda i zgrada Gorštaka, to jest, nekadašnji Hotel Boškovića. Ne zna se šta će sa njima biti, a vidljivo je da su već do te mjere oronuli da je kasno da se spasu. Mislim da nas takvi primjeri nijesu naučili i opomenuli, u planu je da se ruši nekoliko stogodišnjih objekata u ulicama Mirka Vešovića i 13. jula i dalje, kao da su najobičnije kućerine kojima se ne priznaje nikakva posebnost, estetičnost, značaj – kojima se ne priznaje nikakva kultura“, ukazuje Rakočević.

Sagovornik Monitora strahuje da će se „priznavati samo kultura novca, investicija, divlje gradnje, betonizacije, zastakljenja i „lounge-risanja“. Zato je pozvao nadležne „da se gradsko jezgro spasi i da se sačuva svaki objekat starije gradnje, njegova ljepota i funkcionalnost“.

Sreski sud i zgrada Gorštaka (Hotel Boškovića), koje pominje naš sagovornik, bili su  primjer najstarijih i najljepših objekata u gradu. Sada su samo ruine i  opasnost za prolaznike. I upozorenje šta se dešava kad vlast pažljivo ne bira investitore.

Sreski sud sagrađen je 1901. godine, u duhu secesije. Zgrada je među onima čiji su projektanti ostali anonimni. Međutim, kako je zapisala Kujović, „arhitektonsko rješenje objekata nagovijestilo je siguran raskid sa tradicionalnim graditeljskim konceptima tog podneblja“. Opština je ovu zgradu prije desetak godina  prodala jednom podgoričkom preduzeću, a ubrzo su i najavljivani  ambiciozni planovi rekonstrukcije. Finansijski problemi novog vlasnika odložili su adaptaciju. Kasnije je zgrada, koja je služila kao zalog za kredit, pripala jednoj ovdašnjoj banci.

Ista subina zadesila je i nekadašnji Hotel Boškovića. Prodat je istom investitoru. Za taj objekat poznavaoci lokalne istorije tvrde da je građen 1920. godine. Prvi put se pominje 1930. kao Grand hotel. Sredinom 30-ih godina prošlog vijeka  postaje Hotel Boškovića. Taj objekat je bio centar života Kolašina između dva svjetska rata. Kasnije, u drugoj polovini prošlog vijeka, zgrada je nekoliko puta mijenjala namjenu, a bila je i vlasništvo FK Gorštak.

Grupa mladih, među kojima je bilo i predstavnika „struke“, najavila je  krajem prošle godine da neće dopustiti rušenje starih porodičnih kuća u Ulici Mirka Vešovića. Na toj lokaciji sa bogatim drvoredom, u najužem centru grada,  predviđena je gradnja hotela, koji će, prema opisu projekta, imati 82 sobe i 20 apartmana, spa, bazen i fitnes centar. Projektovani izgled tog objekata, prema brojnim komentarima na društvenim mrežama, samo će naružiti grad. Proces  rada na izmjenama i dopunama kolašinskog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) je u toku. Kada on bude dostupan građanima, znaće se koliko su nadležni uložili truda da se sačuva vrijedan dio kolašinskog nasljeđa.

                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo