Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Investitorima po spomenik

Objavljeno prije

na

,,Auuu biće to dugačak naziv ulice: ‘Alo taxi treba mi vozilo u Ulicu šeika Zaid Bil Sultana Al Nahijana broj 74”, jedan je od komentara na društvenim mrežama vladine odluke da osnivač Ujedinjenih Arapaskih Emirata dobije spomenik i ulicu u Podgorici.

Vijest da će Podgorica dobiti novi spomenik obnarodovana je neposredno nakon što se Milo Đukanović sa svitom vratio iz posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tamo je premijer ugovorio saradnju sa najvišim zvaničnicima te države iz porodice Al Nahijan. Raniji pregovori o investicijama kraljevske porodice Al Nahijan na Velikoj plaži i Adi Bojani, te u Đukanovićevoj Prvoj banci propali su.

Dobre veze crnogorske vladajuće i emiratske kraljevske porodice, ponukale su gradonačelnika Miomira Mugošu da krajem decembra traži saglasnost od Ministarstva kulture da po osnivaču UAE da ime ulici u Podgorici. Komisija za podizanje spomen-obilježja ekspresno je prihvatila taj zahtjev.

Sve zasluge za to ne pripadaju samo Mugoši. Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova pisao je ranije predsjednik Atlas grupe Duško Knežević. On je prvi predložio da ulica u Podgorici dobije ime osnivača UAE. Za to je dobio podršku od ambasadorke UAE Hafse Abdulla Al Ulame. Ambasada je zainteresovana da ime Šeika Zaida nosi ulica u neposrednoj blizini Atlas Kapital Centra, jer će u njemu biti smještene prostorije Ambasade UAE. Kapital Centar je inače zajednički projekat Kneževića i kompanije Kapital investment koja je u vlasništvu kraljevske porodice iz UAE.

Osim na društvenim mrežama odluka o novom spomeniku i nazivu ulice koji će krasiti glavni grad nije izazvala polemike. Jedan od rijetkih koji je komentarisao ovu odluku je publicista i novinar Danilo Burzan koji smatra da je odluka ,,čisto političke prirode i svrha joj je da se privuku i odobrovolje investitori iz te zemlje za ulaganja u Crnoj Gori”.

Za spomenike važi da su svojevrsna svjedočanstva o duhu vremena. Podgorički spomenici iz novog milenijuma pored ovog svjedoče i o strateškim investitorima.

Prvi su sa poklonima u vidu spomenika počeli Rusi. Grad Moskva je poklonio Podgorici spomenik Aleksandru Puškinu, postavljen u septembru 2002. Spomenik je svečano otkrio perfekt Centralno administrativnog okruga grada Moskve Genadij Valentijevič Djogtjev i gradonačelnik Miomir Mugoša.

Dvije godine kasnije otkriven je spomenik ruskom pjesniku i glumcu Vladimiru Visockom. Gradonačelnik Mugoša je upriličio i ovu ceremoniju.

Po zakonu, Ministarstvo kulture je nadležni organ koji daje odobrenje za podizanje spomenika. Stručna komisija Ministarstva kulture nije dala odobrenje za postavljanje spomenika Visockom, dok je za Puškinov spomenik sugerisala da se postavi u nekom od podgoričkih parkova.

Vlada i Mugoša nijesu htjeli za to da čuju. Spomenik Visockom je postavljen na obali Morače, a Opština je za postavljanje spomenika Puškinu predložila pet lokacija. Rusi su izabrali najatraktivniju – ispred galerije Centar.

Zabilježeno je da su najznačajniji crnogorski istoričari umjetnosti ocjenili da je spomenik Visockog antologijski neukus, a i da Puškinov spomenik nije daleko od toga odmakao.

Poslije podizanja ovih spomenika, Rusi, predvođeni Olegom Deripaskom, došli su u Kombinat aluminijuma.

Godinu nakon što je grčka kompanija Helenik Petroleum privatizovala Jugopetrol, Grčka, 2003. godine, poklanja spomenik posvećen grčkom heroju crnogorskog porijekla Vasosu Mavrovuniotisu – Vasu Crnogorcu. Međutim, nekoliko istaknutih istoričara u Crnoj Gori tada je kazalo da nijedno svjedočanstvo nacionalne istorije ne poznaje ime Vasa Brajovića, kako je navodno bilo pravo ime Mavrovuniotisu. Povodom Dana oslobođenja Podgorice gradonačelnik Mugoša i Mihail Spiuelis, ambasador Grčke, ipak su otkrili spomenik na platou preko puta upravne zgrade Telekoma na Mostu Blaža Jovanovića.

Spomenik i ulica za investitore iz UAE samo je nastavak te tradicije. U tom duhu je i zahtjev iz Azerbejdžana. Nakon što je državna naftna kompanije Sokar iz Azerbejdžana dobila u dugoročni zakup nekadašnju kasarnu u Kumboru, ambasador Azerbejdžana Eldar Hasanov pisao je gradonačelniku Podgorice. Ambasador od Mugoše traži da u Podgorici jedna ulica dobije ime po azerbejdžanskom glavnom gradu Bakuu. Ambasador Hasanov je Mugoši predložio i da se u Podgorici postavi bista velikog azerbejdžanskog pjesnika Huseina Džavida.

Ne treba sumnjati u Mugošinu i Vladinu bolećivost prema investitorima. I još strateškim. Da je otvoren prema investicijama a mnogo tvrđi prema kulturi i tradiciji, Mugoša je već dokazao rušenjem kina Kultura na čijem mjestu je sada parking. I nekadašnja kultna knjižara Kultura u centu Podgorice pretvorena je u butik, a ispred njega ,,rade” dileri.

Spomenici iz ranijeg, predmugoševskog perioda, u sjenci su ovih investicionih. Tako je spomenik Petru II preko puta Narodnog pozorišta svake godine mjesecima iscrtan grafitima. Tokom prošle godine ukradene su biste Branka Božovića ispred istoimene osnovne škole, zatim bista Sava Kažića na Barutani i Mahmuta Lekića u Tuzima. Kuća vajara Rista Stijovića ruinirana je, a sa zida koji samo što nije pao skinuta je i spomen ploča.

Ne bi bilo iznenađenje da se gradonačelnik Mugoša lati spiska investitora, pa počne da ih ovjekovječuje po zaslugama. Samo još da utvrdi tarifu – koliko je ulaganja potrebno za spomenik, koliko za ulicu, a koliko za spomen ploču…

,,Biće na kraju da ko god nam da koju paru po njemu nazovemo neku ulicu… Ako prifali ulica, cjepkaćemo ih na djelove”, jedan je od internet komentara na ovu razvojnu filozofiju.

Saveznici i bombe

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša prošle godine, povodom 13. jula, otvorio je u Tološkoj šumi spomenik savezničkim avionskim posadama koje su stradale tokom Drugog svjetskog rata u ovom dijelu Evrope. Kako je Mugoša školovan po starom sistemu, mora da je učio da su saveznički avioni sravnili Podgoricu sa zemljom, te da je poslije Drezdena bila najviše bombardovani grad u toku Drugog svjetskog rata. Podgorica, tada varošica od 16.000 stanovnika koja nije imala strateški značaj, za par mjeseci savezničkih bombardovanja, a bilo ih je oko osamdeset, izgubila je 2.000 žitelja. Samo u jednom danu, 5. maja 1944. godine, savezničke leteće tvrđave izbacile su na Podgoricu oko 600 bombi, od kojih je poginulo oko 600 osoba, a nekoliko stotina je ranjeno. Okupatori su izgubili oko 80 vojnika. Do danas nije razjašnjeno zašto su saveznici bombardovali Podgoricu. Nije samo Podgorica stradala od savezničkih bombi, one su padale i na Nikšić, Budvu, Bar, Ulcinj, Danilovgrad, Andrijevicu, Berane i Pljevlja. Nedugo nakon postavljanja, Društvo za zaštitu Podgorice, iza kojeg stoje navijači Budućnosti – Varvari, izlijepilo je spomenik savezničkim pilotima plakatima kojima su upozorili da se ne smiju zaboraviti žrtve Podgorice tokom savezničkog bombardovanja. Plakati su ubrzo uklonjeni. Nasuprot ovog, u centru Podgorice, u krugu zgrade SDK, 1994. godine otkriven je spomenik ,,nevinim žrtvama bombardovanja Podgorice u Drugom svjetskom ratu”. Iznad postamenta sa ovim natpisom visi bomba od više stotina kilograma.

Kupačica prekomandovana

Jedan od prvih Nugošinih poteza nakon što je 2000. preuzeo fotelju prvog čovjeka Podgorice, bio je da ukloni čuvenu skulpturu Kupačica iz parka preko puta Skupštine Crne Gore. Originalnog naziva Čežnja, skulptura je postavljena 1998. godine, a Podgoričani su je ubrzo prozvali Kupačica. Figuru žene od bijelog mermera, koja se ispod ogromnog bijelog luka kupa u fontani, Podgoričani su smatrali suviše krupnom za ovdašnje poimanje ljepote. ,,Bila je jedna od najvećih skulptura u mermeru na Balkanu, možda čak najveći ženski akt u Evropi, ali neki su htjeli da to bude lijepa Podgoričanka”, branili su se autori skulpture braća Svetozar i Svetomir Radović. Oni su tužili Opštinu zbog uklanjanja njihovog djela. Iako traje desetak godina, taj slučaj pred sudom još nije završen. Braća Radović traže naknadu materijalne i nematerijalne štete od skoro milion eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo