Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mladi i lijepi

Objavljeno prije

na

Pošto je šesti put izabran na funkciju predsjednika Vlade, premijer povratnik Milo Đukanović povjerio je rukovođenje nad jednom od svojih kompanija, Global Montenegro, dvadesetosmogodišnjoj, javnosti ne baš poznatoj – Anđeli Kolinović.

Global Montenegro je jedna od pet kompanija koje je Đukanović osnovao u kratkom predahu od politike, u periodu od kraja 2006. do proljeća 2008. godine, tvrdeći da se iz biznisa više neće vraćati na državne funkcije. Vratio se.

Đukanović je i tada, kao i sada, na čelo svojih kompanija postavio javnosti nepoznate osobe. Za direktoricu Global Montenegro izabrao je mladu Mariju Stanišić, koja je bila tek u drugoj polovini dvadesetih.

Kako Đukanović bira svoje direktore? Konkurs? Prijateljske preporuke?

Sudeći po dostupnim podacima, to su nerijetko mlađi ljudi, ponekad i bez fakultetskih diploma ili sa svježim diplomama ali ne iz biznisa i ekonomije. To je slučaj i sa direktoricama kompanije Global Montenegro kojom su do sada rukovodile tri mlade djevojke.

Sem mladosti direktoricama Globala zajedničko je još jedno – poslovne veze sa Đukanovićevim kumom Vukom Rajkovićem koji je jedan od osnivača te kompanije. Mlade direktorice potom rukovode i sa više kompanija u krugu familije.

Rajković je bivši osnivač dnevnika Publike, Radija Gorica, kao i član uprave Jugopetrola i hotela Fjord. Poznat je i po kompaniji Kia Montenegro koja uspješno posluje sa državom koju vodi kum. Svake godine, sudeći prema podacima Direkcije za javne nabavke, Kia na tenderima državne uprave ubere bar dva vrijedna posla, obezbjeđujući državu službenim automobilima.

Anđela Kolinović je prema evidenciji Privrednog suda u Podgorici trenutno direktorica tri kompanije.

Na čelo jedne od njih, ST invest, izabrana je u aprilu 2010. godine. Tu kompaniju osnovao je Željko Đuranović, inače izvršni direktor jedne od brojnih kompanija Vuka Rajkovića. Ona je na to mjesto zamijenila Slobodanku Škerović , jednu od prvih direktorica Đukanovićeve Global Montenegro, koja je vodila i Rajkovićevu kompaniju Global mne. Škerović je mlada crnogorska odbojkašica, sada sutkinja u tom sportu. Možda inspirisana radom u Rajkovićevim firmama nedavno je upisala studije menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Kada je izabrana za direktoricu ST investa, Kolinović je tek bila diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, na odsjeku socijalna politika. Nema baš veze sa biznisom ali ima sa premijerom. Diplomirala je na temi koja je Đukanoviću jedno vrijeme zadavala brige. Trgovina ljudima.

Đukanović je jedno vrijeme bio u centru javne pažnje zbog afere S.Č, slučaja trgovine moldavskom državljankom zbog kog su uhapšeni neki državni funkcioneri poput Zorana Piperovića, bivšeg zamjenika državnog tužioca. Čudni su putevi zemaljski, rekli bi neki, tek Anđela Kolinović je svoju prvu kompaniju osnovala sa Đorđijem Piperovićem, sinom Zorana Piperovića, u Ulcinju 2006. U to vrijeme imala je tek dvadeset.

To nije jedina kompanija u kojoj je mlađahna Kolinović stavljala direktorski potpis. Bila je direktorica porodične kompanije Green Buisiness koja se bavi konsalting poslovima. Pored nje u toj kompaniji su Ratomir i Veljko Kolinović.

Otac i sin su skupa i u ulcinjskoj kompaniji Dely petrol. Baš ovih dana predsjednik Odbora MZ Sutomore Spič Ratomir Vujošević optužio je tu kompaniju da je od opštine Bar dobila Studiju lokacije za pumpu koja je, kako tvrdi Vujošević, izdata Dely petrolu ,,iako nije imala obavezujući ekološki elaborat”. Na toj lokaciji pumpu sada planira da izgradi kompanija Vuk petrol, čemu se protive mještani Sutomora.

Ime Anđele Kolinović pominje se u dokumentu Agencije za zaštitu životne sredine, gdje se navodi da je ona angažovana u sektoru za informisanje i komunikacije kao konsultant. To je dokument iz 2010. godine. Da li je još tamo i ako jeste kako usklađuje privatni i državni posao kod istog šefa, nijesmo uspjeli saznati.

Dely petrol prema evidenciji Uprave za nekretnine u Podgorici posjeduje zgradu, koja je pod hipotekom zbog dva kredita, ukupno oko dva miliona eura uzetih u Prvoj banci braće Đukanović. U arhivima ovdašnjih medija mogu se pronaći i optužbe kupaca da su vlasnici te kompanije prodavali jedan stan po dva puta.

Kompanije Ratomira Kolinovića pominju se i na sajtu OCCRP među osobama i kompanijama povezanim sa Antonom Stanajem, u Srbiji osuđenim za šverc cigareta. Još jedna tema bliska Đukanoviću.

Da Đukanović vjeruje prijateljima i kumovima kada je u pitanju biznis potvrđuje odabir direktorica Global Montenegra. Marija Stanišić, koju je Kolinović sada zamijenila na direktorskom mjestu, a na koju je Đukanović prenio pravo upravljanja tom kompanijom kada je peti put postao premijer, takođe je poslom povezana sa Rajkovićem. Ona je istovremeno bila i u kompaniji Win win comp sa vršnjakinjom Sanjom Martinović, nekadašnjom direktoricom Rajkovićeve kompanije T mobile osnovane 2005. Jedan od prvih osnivača te kompanije, koja više nije aktivna, a koja je i među prvim osnivačima Global Montenegra, je još jedan Đukanovićev prijatelj – Rade Vojvodić, direktor javnog servisa. Kada je izabrana za direktoricu Global Montenegra, Marija Stanišić imala je dvadeset sedam godina.

Mlade direktorice Đukanovićeve i Rajkovićeve kompanije imaju puno odgovornosti. Global Montenegro je kompanija sa velikim zaduženjima i imovinom pod hipotekom, a, za sada, bez poznatog biznisa.

Za vrijeme direktorskog mandata Anđele Kolinović očekuje se da bi premijer mogao naći partnera za realizaciju ambicioznog plana izgradnje kompleksa od 50-ak rezidencijalnih vila u naselju Potkošljun, naspram rta Zavala. Da li slučajno, tek na istom mjestu Monte Mena, kompanija odbjeglog Palestinca Muhameda Rašida reklamira turističko hotelski kompleks. Rašid je bivši finansijski savjetnik Jasera Arafata i povjerljivi čovjek bivšeg ministra sigurnosti Palestine Muhameda Dahlana koji se takođe vezuje sa Đukanovićem i ima kompanije u Crnoj Gori, o čemu je Monitor već pisao.

Zemljište na kom se planira izgradnja luksuznih vila, u vlasništvu Global Montenegro, je pod hipotekom zbog višemilionskog kredita koje su Đukanović i Rajković preko te kompanije podigli u Hipo Alpe Adria banci. Đukanović je tvrdio da je to zemljište kupljeno 2008. godine, od kredita.

Mreža istraživačkih novinara Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), objavila je da su kontrolori Centralne banke Crne Gore utvrdili da je Global Montenegro kredit za kupovinu zemljišta dobila godinu dana ranije.

U svom izvještaju CBCG je kritikovala način na koji je kredit odobren. Ocijenjeno je da je Global Montenegro osnovana tek nekoliko sedmica ranije, te da nije priložila biznis plan iz kojeg bi banka mogla vidjeti na koji način će kredit biti vraćen. Banka, prema izvještaju CBCG, nije raspolagala ni informacijom o toku gotovine.

Dan je nedavno objavio da tu kompaniju nije moguće naći na adresi koja je navedena u Centralnom registru Privrednog suda, a da broj telefona koji je dostupan u bazi podataka Telekoma, nije u funkciji.

I druge Đukanovićeve kompanije vode javnosti uglavnom anonimni ljudi, ali za razliku od mladih djevojaka koje rukovode Global Montenegro, ima i onih sa iskustvom u biznisu, bar kad je teorija u pitanju. Direktor Đukanovićeve kompaniju Capital invest je Radislav Jovović. Jovović je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, pet godina prije Đukanovića. Predavač je na Univerzitetu Mediteran koji je u vlasništvu Đukanovićevog prijatelja, tajkuna Duška Kneževića. Da li je u srodstvu sa Jovovićem, tek direktor jedne od Đukanovićevih kompanija Select investments bio je Milovan Jovović, anoniman široj javnosti.

Nije to jedina veza Radislava Jovovića sa familijom. On je u upravnom odboru Republičkog zavoda za urbanizam koji je kupio Aco Đukanović, premijerov brat. I mlađi Đukanović ima iskustvo sa mladim direktorima. Njegovom kompanijom Invest nova upravlja dvadesetsedmogodišnji Marko Ljuljđuraj. I on je studirao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Prije nego je postao direktor Đukanovićeve Invest Nove bio je bez iskustva u biznisu.

,,Invest Nova, građevinska kompanija u vlasništvu Aca Đukanovića, nalik je kompaniji njegovog brata Global Montenegro. Suvlasnik firme je offshore kompanija sa Kipra. Uz mali protok kapitala, ova kompanija ima milionske obaveze i vrijedne nekretnine”, navodi se u skorašnjem tekstu OCCRP.

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, Invest Nova je 2010. godine imala 6,8 miliona dugoročnih obaveza te imovinu vrijednu 15 miliona eura. Ukupna zarada firme te godine je iznosila 84.000 eura.

Bez obzira, kompanija već godinama posluje sa gubitkom. Tako je od 2007. do 2010. godine akumulirala 2,7 miliona gubitka, navodi OCCRP.

Mladi, lijepi i pametni bili su i Đukanović i njegovi kada su prije dvije decenije ušli u politiku i zagospodarili našim životima. Za to vrijeme iskustvo plivanja u mutnim poslovima savladali su. Hoće li to znati i njihov direktorski podmladak koji potpisima garantuje za krupne poslove i dugove, vidjećemo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo