Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mladi i lijepi

Objavljeno prije

na

Pošto je šesti put izabran na funkciju predsjednika Vlade, premijer povratnik Milo Đukanović povjerio je rukovođenje nad jednom od svojih kompanija, Global Montenegro, dvadesetosmogodišnjoj, javnosti ne baš poznatoj – Anđeli Kolinović.

Global Montenegro je jedna od pet kompanija koje je Đukanović osnovao u kratkom predahu od politike, u periodu od kraja 2006. do proljeća 2008. godine, tvrdeći da se iz biznisa više neće vraćati na državne funkcije. Vratio se.

Đukanović je i tada, kao i sada, na čelo svojih kompanija postavio javnosti nepoznate osobe. Za direktoricu Global Montenegro izabrao je mladu Mariju Stanišić, koja je bila tek u drugoj polovini dvadesetih.

Kako Đukanović bira svoje direktore? Konkurs? Prijateljske preporuke?

Sudeći po dostupnim podacima, to su nerijetko mlađi ljudi, ponekad i bez fakultetskih diploma ili sa svježim diplomama ali ne iz biznisa i ekonomije. To je slučaj i sa direktoricama kompanije Global Montenegro kojom su do sada rukovodile tri mlade djevojke.

Sem mladosti direktoricama Globala zajedničko je još jedno – poslovne veze sa Đukanovićevim kumom Vukom Rajkovićem koji je jedan od osnivača te kompanije. Mlade direktorice potom rukovode i sa više kompanija u krugu familije.

Rajković je bivši osnivač dnevnika Publike, Radija Gorica, kao i član uprave Jugopetrola i hotela Fjord. Poznat je i po kompaniji Kia Montenegro koja uspješno posluje sa državom koju vodi kum. Svake godine, sudeći prema podacima Direkcije za javne nabavke, Kia na tenderima državne uprave ubere bar dva vrijedna posla, obezbjeđujući državu službenim automobilima.

Anđela Kolinović je prema evidenciji Privrednog suda u Podgorici trenutno direktorica tri kompanije.

Na čelo jedne od njih, ST invest, izabrana je u aprilu 2010. godine. Tu kompaniju osnovao je Željko Đuranović, inače izvršni direktor jedne od brojnih kompanija Vuka Rajkovića. Ona je na to mjesto zamijenila Slobodanku Škerović , jednu od prvih direktorica Đukanovićeve Global Montenegro, koja je vodila i Rajkovićevu kompaniju Global mne. Škerović je mlada crnogorska odbojkašica, sada sutkinja u tom sportu. Možda inspirisana radom u Rajkovićevim firmama nedavno je upisala studije menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Kada je izabrana za direktoricu ST investa, Kolinović je tek bila diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, na odsjeku socijalna politika. Nema baš veze sa biznisom ali ima sa premijerom. Diplomirala je na temi koja je Đukanoviću jedno vrijeme zadavala brige. Trgovina ljudima.

Đukanović je jedno vrijeme bio u centru javne pažnje zbog afere S.Č, slučaja trgovine moldavskom državljankom zbog kog su uhapšeni neki državni funkcioneri poput Zorana Piperovića, bivšeg zamjenika državnog tužioca. Čudni su putevi zemaljski, rekli bi neki, tek Anđela Kolinović je svoju prvu kompaniju osnovala sa Đorđijem Piperovićem, sinom Zorana Piperovića, u Ulcinju 2006. U to vrijeme imala je tek dvadeset.

To nije jedina kompanija u kojoj je mlađahna Kolinović stavljala direktorski potpis. Bila je direktorica porodične kompanije Green Buisiness koja se bavi konsalting poslovima. Pored nje u toj kompaniji su Ratomir i Veljko Kolinović.

Otac i sin su skupa i u ulcinjskoj kompaniji Dely petrol. Baš ovih dana predsjednik Odbora MZ Sutomore Spič Ratomir Vujošević optužio je tu kompaniju da je od opštine Bar dobila Studiju lokacije za pumpu koja je, kako tvrdi Vujošević, izdata Dely petrolu ,,iako nije imala obavezujući ekološki elaborat”. Na toj lokaciji pumpu sada planira da izgradi kompanija Vuk petrol, čemu se protive mještani Sutomora.

Ime Anđele Kolinović pominje se u dokumentu Agencije za zaštitu životne sredine, gdje se navodi da je ona angažovana u sektoru za informisanje i komunikacije kao konsultant. To je dokument iz 2010. godine. Da li je još tamo i ako jeste kako usklađuje privatni i državni posao kod istog šefa, nijesmo uspjeli saznati.

Dely petrol prema evidenciji Uprave za nekretnine u Podgorici posjeduje zgradu, koja je pod hipotekom zbog dva kredita, ukupno oko dva miliona eura uzetih u Prvoj banci braće Đukanović. U arhivima ovdašnjih medija mogu se pronaći i optužbe kupaca da su vlasnici te kompanije prodavali jedan stan po dva puta.

Kompanije Ratomira Kolinovića pominju se i na sajtu OCCRP među osobama i kompanijama povezanim sa Antonom Stanajem, u Srbiji osuđenim za šverc cigareta. Još jedna tema bliska Đukanoviću.

Da Đukanović vjeruje prijateljima i kumovima kada je u pitanju biznis potvrđuje odabir direktorica Global Montenegra. Marija Stanišić, koju je Kolinović sada zamijenila na direktorskom mjestu, a na koju je Đukanović prenio pravo upravljanja tom kompanijom kada je peti put postao premijer, takođe je poslom povezana sa Rajkovićem. Ona je istovremeno bila i u kompaniji Win win comp sa vršnjakinjom Sanjom Martinović, nekadašnjom direktoricom Rajkovićeve kompanije T mobile osnovane 2005. Jedan od prvih osnivača te kompanije, koja više nije aktivna, a koja je i među prvim osnivačima Global Montenegra, je još jedan Đukanovićev prijatelj – Rade Vojvodić, direktor javnog servisa. Kada je izabrana za direktoricu Global Montenegra, Marija Stanišić imala je dvadeset sedam godina.

Mlade direktorice Đukanovićeve i Rajkovićeve kompanije imaju puno odgovornosti. Global Montenegro je kompanija sa velikim zaduženjima i imovinom pod hipotekom, a, za sada, bez poznatog biznisa.

Za vrijeme direktorskog mandata Anđele Kolinović očekuje se da bi premijer mogao naći partnera za realizaciju ambicioznog plana izgradnje kompleksa od 50-ak rezidencijalnih vila u naselju Potkošljun, naspram rta Zavala. Da li slučajno, tek na istom mjestu Monte Mena, kompanija odbjeglog Palestinca Muhameda Rašida reklamira turističko hotelski kompleks. Rašid je bivši finansijski savjetnik Jasera Arafata i povjerljivi čovjek bivšeg ministra sigurnosti Palestine Muhameda Dahlana koji se takođe vezuje sa Đukanovićem i ima kompanije u Crnoj Gori, o čemu je Monitor već pisao.

Zemljište na kom se planira izgradnja luksuznih vila, u vlasništvu Global Montenegro, je pod hipotekom zbog višemilionskog kredita koje su Đukanović i Rajković preko te kompanije podigli u Hipo Alpe Adria banci. Đukanović je tvrdio da je to zemljište kupljeno 2008. godine, od kredita.

Mreža istraživačkih novinara Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), objavila je da su kontrolori Centralne banke Crne Gore utvrdili da je Global Montenegro kredit za kupovinu zemljišta dobila godinu dana ranije.

U svom izvještaju CBCG je kritikovala način na koji je kredit odobren. Ocijenjeno je da je Global Montenegro osnovana tek nekoliko sedmica ranije, te da nije priložila biznis plan iz kojeg bi banka mogla vidjeti na koji način će kredit biti vraćen. Banka, prema izvještaju CBCG, nije raspolagala ni informacijom o toku gotovine.

Dan je nedavno objavio da tu kompaniju nije moguće naći na adresi koja je navedena u Centralnom registru Privrednog suda, a da broj telefona koji je dostupan u bazi podataka Telekoma, nije u funkciji.

I druge Đukanovićeve kompanije vode javnosti uglavnom anonimni ljudi, ali za razliku od mladih djevojaka koje rukovode Global Montenegro, ima i onih sa iskustvom u biznisu, bar kad je teorija u pitanju. Direktor Đukanovićeve kompaniju Capital invest je Radislav Jovović. Jovović je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, pet godina prije Đukanovića. Predavač je na Univerzitetu Mediteran koji je u vlasništvu Đukanovićevog prijatelja, tajkuna Duška Kneževića. Da li je u srodstvu sa Jovovićem, tek direktor jedne od Đukanovićevih kompanija Select investments bio je Milovan Jovović, anoniman široj javnosti.

Nije to jedina veza Radislava Jovovića sa familijom. On je u upravnom odboru Republičkog zavoda za urbanizam koji je kupio Aco Đukanović, premijerov brat. I mlađi Đukanović ima iskustvo sa mladim direktorima. Njegovom kompanijom Invest nova upravlja dvadesetsedmogodišnji Marko Ljuljđuraj. I on je studirao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Prije nego je postao direktor Đukanovićeve Invest Nove bio je bez iskustva u biznisu.

,,Invest Nova, građevinska kompanija u vlasništvu Aca Đukanovića, nalik je kompaniji njegovog brata Global Montenegro. Suvlasnik firme je offshore kompanija sa Kipra. Uz mali protok kapitala, ova kompanija ima milionske obaveze i vrijedne nekretnine”, navodi se u skorašnjem tekstu OCCRP.

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, Invest Nova je 2010. godine imala 6,8 miliona dugoročnih obaveza te imovinu vrijednu 15 miliona eura. Ukupna zarada firme te godine je iznosila 84.000 eura.

Bez obzira, kompanija već godinama posluje sa gubitkom. Tako je od 2007. do 2010. godine akumulirala 2,7 miliona gubitka, navodi OCCRP.

Mladi, lijepi i pametni bili su i Đukanović i njegovi kada su prije dvije decenije ušli u politiku i zagospodarili našim životima. Za to vrijeme iskustvo plivanja u mutnim poslovima savladali su. Hoće li to znati i njihov direktorski podmladak koji potpisima garantuje za krupne poslove i dugove, vidjećemo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo