MONITORING
Ivan Delić partner sa ruskim generalom

Ruski policijski general-major Andrej Horev, blizak Jevgeniju Školovu, novoimenovanom zamjeniku za kadrovska pitanja predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, sklopio je kupoprodajni ugovor vrijedan 6,5 miliona eura sa Budvaninom Ivanom Delićem, odnosno njegovom porodicom. Predmet ugovora je preuzimanje hotela sa četiri zvijezdice Azimut na Svetom Stefanu. Ugovor je potpisan u diskreciji krajem 2009. a porez na transakciju je navodno uplaćen iz Švajcarske.
U međuvremenu, generala Horeva je 7. jula prošle godine tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev smijenio sa položaja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MVD).
Horev je rođen 1972. a od 2007. je u MVD-u. Bio je prvi zamjenik načelnika Departmana ekonomske bezbjednosti (DEB). Od sredine 2010. u različitim medijima je dovođen u vezu s pronevjerama, reketiranjem i švercom, uključujući i korupciju u operativno-istražnom birou N-7 DEB-a čiji je rad nadgledao. Otkiveno je da je basnoslovno vrijedan stan u Podmoskovlju dobio u posjed u protivrijednosti za svega 370 eura!
No, kontekst smjenjivanja je bio manje ozbiljan. Juna 2011. potpredsjednik Dume Mihail Babič je Horeva optužio da je 2008. nezakonito stekao status veterana rata, prikazujući sebe kao ratnika, iako je u Čečeniji boravio par sati tokom jednog sastanka.
Službeno, Horev je smijenjen jer nije prošao test unutrašnje verifikacije, dok je neslužbeno „žrtva” frakcijskih borbi ruskog establišmenta oko podjele kriminalnog plijena. U grupi uklonjenih čelnika MVD-a jula prošle godine bio je i gorepomenuti Jevgenij Školov, koji je Horevu mentor.
Školov je 1980-ih radio u rezidenturi KGB-a u Drezdenu, bivša DDR. Komersant je 22. novembra 2007. pisao da je Školov dijelio istu kancelariju sa Vladimirom Putinom, tada oficirom KGB-a u Drezdenu. U biografiji Školova je zapisano da je 2002. pomoćnik rukovodioca Putinove predsjedničke administracije, takođe član upravnih odbora državnih kompanija Transnjefti i Aeroflota.
Od novembra 2006. do novembra 2007. Školov je načelnik DEB-a, da bi godinu kasnije postao zamjenik ministra unutrašnjih poslova. Za posao u DEB-u preporučio je upravo Andreja Horeva. Putin je Školova rehabilitovao na način da ga je 24. maja o.g. imenovao za svog pomoćnika za kadrovska pitanja i sada je „jedan od ključnih činovnika Kremlja”. Da li će i Horev opet biti u milosti?
Prema tvrdnji novinarke lista Novoje vremja Irine Gordijenko, Horev je zataškao neke od najkrupnijih finansijskih afera, među njima i one u koje su umiješani najviši ruski zvaničnici. Ukupna vrijednost krivičnih djela kojima se od 2007. do 2010. Horev „bavio” bila je oko 4 biliona rubalja, ili približno 24,65 milijardi eura.
U članku Horev je prešao sve granice, Gordijenkova 11. jula 2011. piše da je on odigrao i glavnu ulogu u „nestanku” audio-video snimka podmićivanja službenika administracije Dmitrija Medvedeva sa 15 miliona rubalja zbog „pomoći” jednom preduzeću da dobije poslove rekonstrukcije objekata za Zimske olimpijske igre 2014. u Sočiju.
Nakon što je Horev smijenjen s položaja prvog zamjenika DEB-a, preko Aerodroma Šeremetjevo, odmaglio je navodno u Švajcarsku. U odsustvu je 31. oktobra prošle godine „udaljen” iz MVD-a.
Objavljeni su podaci da je njegova supruga, Nadežda Horev, zamjenica glavnog računovođe jednog ne-državnog penzijskog fonda, kao suvlasnica 20. decembra 2009. sklopila ugovor o preuzimanju „od porodice Delić” hotela Azimut na Svetom Stefanu i „drugih obližnjih nekretnina”. Do potpisivanja ugovora, izvještavaju ruski mediji, došlo je nakon što je Azimut prethodno renoviran.
Iako su zaposleni u centralnom aparatu MVD-a dužni da prijavljuju svoj i godišnji prihod bližih srodnika, Horev nikada nije pominjao Azimut. Ruski list Komersant u članku General Horev raportira za četiri zvijezdice pisao je 20. januara o.g. da su porodični prihodi Horevih za 2009. i 2010. bili nedovoljni za transfer Azimuta.
Ivan Delić je desetak godina vlasnik i direktor Azimuta, firme registrovane za turizam, hotelijerstvo, inženjering i građevinarstvo sa adersom Šumet bb, gdje se nalazi i istoimeni hotel.
U više javnih istupa, demantujući, između ostalih, tvrdnje da je „kontroverzni biznismen”, Delić je istakao da „posao od kojeg živim sa svojom porodicom pripada kategoriji porodičnog biznisa” i da je „sve što posjedujem nasljedstvo”. Delić je u katastru Uprave nekretnina upisan kao suvlasnik dijela objekta na Svetom Stefanu, dok su drugi suvlasnici lokalni žitelji i nekoliko ruskih državljana.
Njegovog oca Dušana Delića penzionera koji je bio preduzetnik još 1980-ih, nedavno je koordinator MANS-a za urbanizam Dejan Milovac označio kao aktera navodne afere kupovine opštinske zemlje od oko 11.000 metara kvadratnih; navodno je SO Budva, uz podršku gradonačelnika Lazara Rađenovića, transakcijom oštećena za višemilionski iznos – to je predmet krivične prijave.
Za Ivana Delića je javnost prvi čula kada je krajem 2001. na sjednicama dva anketna odbora Savezne skupštine SRJ žigosan kao navodni atentator na jugoslovenskog ministra odbrane Pavla Bulatovića. Izvještaje anketnih odbora koji sadrže inkriminaciju Delića, Savezna skupština je odbila da usvoji, ocjenjujući ih kao nevjerodostojne.
Delić nikada nije optužen ili osuđen za neko krivično djelo. U izjavama za medije nabrojao je da je prijatelj sa više bezbjednosno interesantnih i osuđivanih osoba, poput Damira Mandića i Vuka Vulevića. Izjavio je da je bio prijatelj sa Darkom Belim Raspopovićem, načelnikom u nekadašnjoj SDB, koji je ubijen 2001. u Podgorici.
Ivan Delić je rođen 1970. u Kosovskoj Mitrovici, porijeklom je iz Mojkovca. Od 1989. studirao je DIF u Sarajevu, a tri godine kasnije studije je nastavio i do 1996. ih završio u Beogradu. Tvrdi da od tog vremena nije bio u Beogradu.
Prema tvrdnji Aleksandra Vasiljevića, generala bivšeg jugoslovenskog KOS-a koji je službeno istraživao ubistvo Pavla Bulatovića, inicijalne podatke da je Delić navodni atentator dobio je od odjeljenja za krvne delikte gradske kriminalističke policije Beograda.
„To je čovjek (Ivan Delić) koji se, po njihovim saznanjima, dovodi u vezu sa skoro 19 likvidacija, a ne zna se gdje je, ni gdje živi, ni šta je, ali ga po nečemu imenuju. Imao sam utisak da njima to treba radi nečeg drugog, pa je zgodna prilika da nas iskoriste da se ti podaci upotpune i skupe”, izajavio je Vasiljević.
MUP Srbije je u Beloj knjizi, internoj hrestomatiji „operativnih saznanja” o kriminalnim organizacijama, početkom 2000-ih objavio da Delić „posjeduje i službeni mobilni telefon Državne bezbjednosti MUP-a Crne Gore” a „vozi metalik zeleni jaguar budvanske registracije”. Delić je saslušavan u istragama o ubistvima Marije i Darija Šurine, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Aleksandra Acike Bulatovića, likvidiranog 2003. u Holandiji…
Nepoznati napadači su u nekoliko odvojenih napada pucali na njega. Po svemu sudeći bio je i meta atentata 14. avgusta 2008. u bašti lokala Palma u centru Budve, kada je ubijen Igor Pejović iz Nikšića.
On je demantovao da se tada nalazio u društvu lokalnog pripadnika ANB-a. Ispostavilo se, kako je izjavio na procesu po tužbi koju je kasnije podnio protiv Vijesti, da je to bio Boris Banićević, njegov zet. Prethodno je izjavio da je u Palmi bio „sa jednim prijateljem, inače zastupnikom jedne ruske firme”.
To nas dovodi do Azimuta, Rusa i njihovih supruga, hotela i nekretnina. Prema podacima iz Uprave nekretnina i Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, Nadežda, supruga general-majora Andreja Horeva, još nema vlasništvo nad Azimutom, hotelom i istoimenom firmom. No, njeno ime nalazi se u Romanoffu, firmi za promet i usluge, registrovanoj 30. avgusta 2006, sa adresom Šumet bb, gdje se, neposredno uz Azimut, nalazi i istoimeni hotel Romanoff.
Osnivačica firme Romanoff je Aleksandara Romanov, a izvršna direktorka Daliborka Đurašević, koja se u javnosti predstavlja kao direktorka oba hotela, Romanoff i Azimut.
Firmi Romanoff je kao osnivačica 26. aprila 2010. pristupila Nadežda Horeva, sa vlasništvom od 50 odsto; dva mjeseca kasnije upisana je izmjena vlasništva, na način da je Romanovljeva vlasnica 56 a Horevljeva 44 odsto Romanoffa.
General Andrej Horev je u međuvremenu dao izjavu Upravi istražnog komiteta Centralnog federalnog okruga Rusije. Kazao je da kupoprodajni ugovor od 20. decembra 2009. koji je potpisala njegova supruga i partnerka joj Aleksandra Romanov za Azimut još nije stupio na snagu, jer rok plaćanja traje do 2014. godine.
„Hotel će”, izjavio je Horev, „bivšem vlasniku ostati još dvije godine”.
Horev i FSB
Prema ruskim izvorima, posredni partner Ivana Delića imao je ili još ima snažne veze u vrhu Federalne službe bezbjednosti (FSB), nasljednice notornog KGB-a.
Identifikovane konekcije Andreja Horeva su specijalno jake sa 9. upravom FSB-a, odnosno Upravom za ličnu bezbjednost (USB) kojom šefuje general Oleg Feoktistov, zvani Boljšoj Oleg.
„Sa pojavom Putina u Kremlju, osim za čišćenje svojih redova, na funkcije USB-a dodaju se operativne podrške krivičnim djelima prevara u bankarskim aferama, pranje novca, ilegalno unovčavanje, krijumčarenje i otmica istaknutih privrednika”, piše novinar Sergej Kanev u listu Novaja gazeta od 26. septembra 2011. I dodaje: „USB FSB-a je sada najmoćnija struktura u sistemu specijalnih službi, koja ima svoje posebne snage, brojnu agenturu i ogromnu arhivu kompromitovanja zvaničnika, ‘silovika’ i biznismena”.
Kanev citira raporte koje je, kako se vjeruje, sastavio neko od pripadnika FSB-a. Prema jednom od njih, zajednički interesi su 2008. privukli i povezali generale Horeva iz DEB-a i Feoktistova iz USB FSB-a.
„Horev je imao ogroman protok dolaznog korupcionaškog novca. Njemu i njegovim ljudima su plaćali svi bankari, carinici i šverceri, kriminalci… i očajnički mu je bio potreban pouzdan krov.
Olegu Feoktisovu nije bilo lako da se brine o Andreju Horevu u zamjenu za mjesečnu pretplatu za sebe i svoje pouzdane ljudi… Nekoliko izvora je potvrdilo sa sigurnošću da je Andrej Horev mjesečno Feoktistovu donosio 500.000 dolara da plati za tekuće usluge 9. uprave”.
Vladimir JOVANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom