Povežite se sa nama

MONITORING

Ivan Delić partner sa ruskim generalom

Objavljeno prije

na

Ruski policijski general-major Andrej Horev, blizak Jevgeniju Školovu, novoimenovanom zamjeniku za kadrovska pitanja predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, sklopio je kupoprodajni ugovor vrijedan 6,5 miliona eura sa Budvaninom Ivanom Delićem, odnosno njegovom porodicom. Predmet ugovora je preuzimanje hotela sa četiri zvijezdice Azimut na Svetom Stefanu. Ugovor je potpisan u diskreciji krajem 2009. a porez na transakciju je navodno uplaćen iz Švajcarske.

U međuvremenu, generala Horeva je 7. jula prošle godine tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev smijenio sa položaja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MVD).

Horev je rođen 1972. a od 2007. je u MVD-u. Bio je prvi zamjenik načelnika Departmana ekonomske bezbjednosti (DEB). Od sredine 2010. u različitim medijima je dovođen u vezu s pronevjerama, reketiranjem i švercom, uključujući i korupciju u operativno-istražnom birou N-7 DEB-a čiji je rad nadgledao. Otkiveno je da je basnoslovno vrijedan stan u Podmoskovlju dobio u posjed u protivrijednosti za svega 370 eura!

No, kontekst smjenjivanja je bio manje ozbiljan. Juna 2011. potpredsjednik Dume Mihail Babič je Horeva optužio da je 2008. nezakonito stekao status veterana rata, prikazujući sebe kao ratnika, iako je u Čečeniji boravio par sati tokom jednog sastanka.

Službeno, Horev je smijenjen jer nije prošao test unutrašnje verifikacije, dok je neslužbeno „žrtva” frakcijskih borbi ruskog establišmenta oko podjele kriminalnog plijena. U grupi uklonjenih čelnika MVD-a jula prošle godine bio je i gorepomenuti Jevgenij Školov, koji je Horevu mentor.

Školov je 1980-ih radio u rezidenturi KGB-a u Drezdenu, bivša DDR. Komersant je 22. novembra 2007. pisao da je Školov dijelio istu kancelariju sa Vladimirom Putinom, tada oficirom KGB-a u Drezdenu. U biografiji Školova je zapisano da je 2002. pomoćnik rukovodioca Putinove predsjedničke administracije, takođe član upravnih odbora državnih kompanija Transnjefti i Aeroflota.

Od novembra 2006. do novembra 2007. Školov je načelnik DEB-a, da bi godinu kasnije postao zamjenik ministra unutrašnjih poslova. Za posao u DEB-u preporučio je upravo Andreja Horeva. Putin je Školova rehabilitovao na način da ga je 24. maja o.g. imenovao za svog pomoćnika za kadrovska pitanja i sada je „jedan od ključnih činovnika Kremlja”. Da li će i Horev opet biti u milosti?

Prema tvrdnji novinarke lista Novoje vremja Irine Gordijenko, Horev je zataškao neke od najkrupnijih finansijskih afera, među njima i one u koje su umiješani najviši ruski zvaničnici. Ukupna vrijednost krivičnih djela kojima se od 2007. do 2010. Horev „bavio” bila je oko 4 biliona rubalja, ili približno 24,65 milijardi eura.

U članku Horev je prešao sve granice, Gordijenkova 11. jula 2011. piše da je on odigrao i glavnu ulogu u „nestanku” audio-video snimka podmićivanja službenika administracije Dmitrija Medvedeva sa 15 miliona rubalja zbog „pomoći” jednom preduzeću da dobije poslove rekonstrukcije objekata za Zimske olimpijske igre 2014. u Sočiju.

Nakon što je Horev smijenjen s položaja prvog zamjenika DEB-a, preko Aerodroma Šeremetjevo, odmaglio je navodno u Švajcarsku. U odsustvu je 31. oktobra prošle godine „udaljen” iz MVD-a.

Objavljeni su podaci da je njegova supruga, Nadežda Horev, zamjenica glavnog računovođe jednog ne-državnog penzijskog fonda, kao suvlasnica 20. decembra 2009. sklopila ugovor o preuzimanju „od porodice Delić” hotela Azimut na Svetom Stefanu i „drugih obližnjih nekretnina”. Do potpisivanja ugovora, izvještavaju ruski mediji, došlo je nakon što je Azimut prethodno renoviran.

Iako su zaposleni u centralnom aparatu MVD-a dužni da prijavljuju svoj i godišnji prihod bližih srodnika, Horev nikada nije pominjao Azimut. Ruski list Komersant u članku General Horev raportira za četiri zvijezdice pisao je 20. januara o.g. da su porodični prihodi Horevih za 2009. i 2010. bili nedovoljni za transfer Azimuta.

Ivan Delić je desetak godina vlasnik i direktor Azimuta, firme registrovane za turizam, hotelijerstvo, inženjering i građevinarstvo sa adersom Šumet bb, gdje se nalazi i istoimeni hotel.

U više javnih istupa, demantujući, između ostalih, tvrdnje da je „kontroverzni biznismen”, Delić je istakao da „posao od kojeg živim sa svojom porodicom pripada kategoriji porodičnog biznisa” i da je „sve što posjedujem nasljedstvo”. Delić je u katastru Uprave nekretnina upisan kao suvlasnik dijela objekta na Svetom Stefanu, dok su drugi suvlasnici lokalni žitelji i nekoliko ruskih državljana.

Njegovog oca Dušana Delića penzionera koji je bio preduzetnik još 1980-ih, nedavno je koordinator MANS-a za urbanizam Dejan Milovac označio kao aktera navodne afere kupovine opštinske zemlje od oko 11.000 metara kvadratnih; navodno je SO Budva, uz podršku gradonačelnika Lazara Rađenovića, transakcijom oštećena za višemilionski iznos – to je predmet krivične prijave.

Za Ivana Delića je javnost prvi čula kada je krajem 2001. na sjednicama dva anketna odbora Savezne skupštine SRJ žigosan kao navodni atentator na jugoslovenskog ministra odbrane Pavla Bulatovića. Izvještaje anketnih odbora koji sadrže inkriminaciju Delića, Savezna skupština je odbila da usvoji, ocjenjujući ih kao nevjerodostojne.

Delić nikada nije optužen ili osuđen za neko krivično djelo. U izjavama za medije nabrojao je da je prijatelj sa više bezbjednosno interesantnih i osuđivanih osoba, poput Damira Mandića i Vuka Vulevića. Izjavio je da je bio prijatelj sa Darkom Belim Raspopovićem, načelnikom u nekadašnjoj SDB, koji je ubijen 2001. u Podgorici.

Ivan Delić je rođen 1970. u Kosovskoj Mitrovici, porijeklom je iz Mojkovca. Od 1989. studirao je DIF u Sarajevu, a tri godine kasnije studije je nastavio i do 1996. ih završio u Beogradu. Tvrdi da od tog vremena nije bio u Beogradu.

Prema tvrdnji Aleksandra Vasiljevića, generala bivšeg jugoslovenskog KOS-a koji je službeno istraživao ubistvo Pavla Bulatovića, inicijalne podatke da je Delić navodni atentator dobio je od odjeljenja za krvne delikte gradske kriminalističke policije Beograda.

„To je čovjek (Ivan Delić) koji se, po njihovim saznanjima, dovodi u vezu sa skoro 19 likvidacija, a ne zna se gdje je, ni gdje živi, ni šta je, ali ga po nečemu imenuju. Imao sam utisak da njima to treba radi nečeg drugog, pa je zgodna prilika da nas iskoriste da se ti podaci upotpune i skupe”, izajavio je Vasiljević.

MUP Srbije je u Beloj knjizi, internoj hrestomatiji „operativnih saznanja” o kriminalnim organizacijama, početkom 2000-ih objavio da Delić „posjeduje i službeni mobilni telefon Državne bezbjednosti MUP-a Crne Gore” a „vozi metalik zeleni jaguar budvanske registracije”. Delić je saslušavan u istragama o ubistvima Marije i Darija Šurine, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Aleksandra Acike Bulatovića, likvidiranog 2003. u Holandiji…

Nepoznati napadači su u nekoliko odvojenih napada pucali na njega. Po svemu sudeći bio je i meta atentata 14. avgusta 2008. u bašti lokala Palma u centru Budve, kada je ubijen Igor Pejović iz Nikšića.

On je demantovao da se tada nalazio u društvu lokalnog pripadnika ANB-a. Ispostavilo se, kako je izjavio na procesu po tužbi koju je kasnije podnio protiv Vijesti, da je to bio Boris Banićević, njegov zet. Prethodno je izjavio da je u Palmi bio „sa jednim prijateljem, inače zastupnikom jedne ruske firme”.

To nas dovodi do Azimuta, Rusa i njihovih supruga, hotela i nekretnina. Prema podacima iz Uprave nekretnina i Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, Nadežda, supruga general-majora Andreja Horeva, još nema vlasništvo nad Azimutom, hotelom i istoimenom firmom. No, njeno ime nalazi se u Romanoffu, firmi za promet i usluge, registrovanoj 30. avgusta 2006, sa adresom Šumet bb, gdje se, neposredno uz Azimut, nalazi i istoimeni hotel Romanoff.

Osnivačica firme Romanoff je Aleksandara Romanov, a izvršna direktorka Daliborka Đurašević, koja se u javnosti predstavlja kao direktorka oba hotela, Romanoff i Azimut.

Firmi Romanoff je kao osnivačica 26. aprila 2010. pristupila Nadežda Horeva, sa vlasništvom od 50 odsto; dva mjeseca kasnije upisana je izmjena vlasništva, na način da je Romanovljeva vlasnica 56 a Horevljeva 44 odsto Romanoffa.

General Andrej Horev je u međuvremenu dao izjavu Upravi istražnog komiteta Centralnog federalnog okruga Rusije. Kazao je da kupoprodajni ugovor od 20. decembra 2009. koji je potpisala njegova supruga i partnerka joj Aleksandra Romanov za Azimut još nije stupio na snagu, jer rok plaćanja traje do 2014. godine.

„Hotel će”, izjavio je Horev, „bivšem vlasniku ostati još dvije godine”.

Horev i FSB

Prema ruskim izvorima, posredni partner Ivana Delića imao je ili još ima snažne veze u vrhu Federalne službe bezbjednosti (FSB), nasljednice notornog KGB-a.

Identifikovane konekcije Andreja Horeva su specijalno jake sa 9. upravom FSB-a, odnosno Upravom za ličnu bezbjednost (USB) kojom šefuje general Oleg Feoktistov, zvani Boljšoj Oleg.

„Sa pojavom Putina u Kremlju, osim za čišćenje svojih redova, na funkcije USB-a dodaju se operativne podrške krivičnim djelima prevara u bankarskim aferama, pranje novca, ilegalno unovčavanje, krijumčarenje i otmica istaknutih privrednika”, piše novinar Sergej Kanev u listu Novaja gazeta od 26. septembra 2011. I dodaje: „USB FSB-a je sada najmoćnija struktura u sistemu specijalnih službi, koja ima svoje posebne snage, brojnu agenturu i ogromnu arhivu kompromitovanja zvaničnika, ‘silovika’ i biznismena”.

Kanev citira raporte koje je, kako se vjeruje, sastavio neko od pripadnika FSB-a. Prema jednom od njih, zajednički interesi su 2008. privukli i povezali generale Horeva iz DEB-a i Feoktistova iz USB FSB-a.

„Horev je imao ogroman protok dolaznog korupcionaškog novca. Njemu i njegovim ljudima su plaćali svi bankari, carinici i šverceri, kriminalci… i očajnički mu je bio potreban pouzdan krov.

Olegu Feoktisovu nije bilo lako da se brine o Andreju Horevu u zamjenu za mjesečnu pretplatu za sebe i svoje pouzdane ljudi… Nekoliko izvora je potvrdilo sa sigurnošću da je Andrej Horev mjesečno Feoktistovu donosio 500.000 dolara da plati za tekuće usluge 9. uprave”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo