Povežite se sa nama

MONITORING

Ivan Delić partner sa ruskim generalom

Objavljeno prije

na

delic

Ruski policijski general-major Andrej Horev, blizak Jevgeniju Školovu, novoimenovanom zamjeniku za kadrovska pitanja predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, sklopio je kupoprodajni ugovor vrijedan 6,5 miliona eura sa Budvaninom Ivanom Delićem, odnosno njegovom porodicom. Predmet ugovora je preuzimanje hotela sa četiri zvijezdice Azimut na Svetom Stefanu. Ugovor je potpisan u diskreciji krajem 2009. a porez na transakciju je navodno uplaćen iz Švajcarske.

U međuvremenu, generala Horeva je 7. jula prošle godine tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev smijenio sa položaja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MVD).

Horev je rođen 1972. a od 2007. je u MVD-u. Bio je prvi zamjenik načelnika Departmana ekonomske bezbjednosti (DEB). Od sredine 2010. u različitim medijima je dovođen u vezu s pronevjerama, reketiranjem i švercom, uključujući i korupciju u operativno-istražnom birou N-7 DEB-a čiji je rad nadgledao. Otkiveno je da je basnoslovno vrijedan stan u Podmoskovlju dobio u posjed u protivrijednosti za svega 370 eura!

No, kontekst smjenjivanja je bio manje ozbiljan. Juna 2011. potpredsjednik Dume Mihail Babič je Horeva optužio da je 2008. nezakonito stekao status veterana rata, prikazujući sebe kao ratnika, iako je u Čečeniji boravio par sati tokom jednog sastanka.

Službeno, Horev je smijenjen jer nije prošao test unutrašnje verifikacije, dok je neslužbeno „žrtva” frakcijskih borbi ruskog establišmenta oko podjele kriminalnog plijena. U grupi uklonjenih čelnika MVD-a jula prošle godine bio je i gorepomenuti Jevgenij Školov, koji je Horevu mentor.

Školov je 1980-ih radio u rezidenturi KGB-a u Drezdenu, bivša DDR. Komersant je 22. novembra 2007. pisao da je Školov dijelio istu kancelariju sa Vladimirom Putinom, tada oficirom KGB-a u Drezdenu. U biografiji Školova je zapisano da je 2002. pomoćnik rukovodioca Putinove predsjedničke administracije, takođe član upravnih odbora državnih kompanija Transnjefti i Aeroflota.

Od novembra 2006. do novembra 2007. Školov je načelnik DEB-a, da bi godinu kasnije postao zamjenik ministra unutrašnjih poslova. Za posao u DEB-u preporučio je upravo Andreja Horeva. Putin je Školova rehabilitovao na način da ga je 24. maja o.g. imenovao za svog pomoćnika za kadrovska pitanja i sada je „jedan od ključnih činovnika Kremlja”. Da li će i Horev opet biti u milosti?

Prema tvrdnji novinarke lista Novoje vremja Irine Gordijenko, Horev je zataškao neke od najkrupnijih finansijskih afera, među njima i one u koje su umiješani najviši ruski zvaničnici. Ukupna vrijednost krivičnih djela kojima se od 2007. do 2010. Horev „bavio” bila je oko 4 biliona rubalja, ili približno 24,65 milijardi eura.

U članku Horev je prešao sve granice, Gordijenkova 11. jula 2011. piše da je on odigrao i glavnu ulogu u „nestanku” audio-video snimka podmićivanja službenika administracije Dmitrija Medvedeva sa 15 miliona rubalja zbog „pomoći” jednom preduzeću da dobije poslove rekonstrukcije objekata za Zimske olimpijske igre 2014. u Sočiju.

Nakon što je Horev smijenjen s položaja prvog zamjenika DEB-a, preko Aerodroma Šeremetjevo, odmaglio je navodno u Švajcarsku. U odsustvu je 31. oktobra prošle godine „udaljen” iz MVD-a.

Objavljeni su podaci da je njegova supruga, Nadežda Horev, zamjenica glavnog računovođe jednog ne-državnog penzijskog fonda, kao suvlasnica 20. decembra 2009. sklopila ugovor o preuzimanju „od porodice Delić” hotela Azimut na Svetom Stefanu i „drugih obližnjih nekretnina”. Do potpisivanja ugovora, izvještavaju ruski mediji, došlo je nakon što je Azimut prethodno renoviran.

Iako su zaposleni u centralnom aparatu MVD-a dužni da prijavljuju svoj i godišnji prihod bližih srodnika, Horev nikada nije pominjao Azimut. Ruski list Komersant u članku General Horev raportira za četiri zvijezdice pisao je 20. januara o.g. da su porodični prihodi Horevih za 2009. i 2010. bili nedovoljni za transfer Azimuta.

Ivan Delić je desetak godina vlasnik i direktor Azimuta, firme registrovane za turizam, hotelijerstvo, inženjering i građevinarstvo sa adersom Šumet bb, gdje se nalazi i istoimeni hotel.

U više javnih istupa, demantujući, između ostalih, tvrdnje da je „kontroverzni biznismen”, Delić je istakao da „posao od kojeg živim sa svojom porodicom pripada kategoriji porodičnog biznisa” i da je „sve što posjedujem nasljedstvo”. Delić je u katastru Uprave nekretnina upisan kao suvlasnik dijela objekta na Svetom Stefanu, dok su drugi suvlasnici lokalni žitelji i nekoliko ruskih državljana.

Njegovog oca Dušana Delića penzionera koji je bio preduzetnik još 1980-ih, nedavno je koordinator MANS-a za urbanizam Dejan Milovac označio kao aktera navodne afere kupovine opštinske zemlje od oko 11.000 metara kvadratnih; navodno je SO Budva, uz podršku gradonačelnika Lazara Rađenovića, transakcijom oštećena za višemilionski iznos – to je predmet krivične prijave.

Za Ivana Delića je javnost prvi čula kada je krajem 2001. na sjednicama dva anketna odbora Savezne skupštine SRJ žigosan kao navodni atentator na jugoslovenskog ministra odbrane Pavla Bulatovića. Izvještaje anketnih odbora koji sadrže inkriminaciju Delića, Savezna skupština je odbila da usvoji, ocjenjujući ih kao nevjerodostojne.

Delić nikada nije optužen ili osuđen za neko krivično djelo. U izjavama za medije nabrojao je da je prijatelj sa više bezbjednosno interesantnih i osuđivanih osoba, poput Damira Mandića i Vuka Vulevića. Izjavio je da je bio prijatelj sa Darkom Belim Raspopovićem, načelnikom u nekadašnjoj SDB, koji je ubijen 2001. u Podgorici.

Ivan Delić je rođen 1970. u Kosovskoj Mitrovici, porijeklom je iz Mojkovca. Od 1989. studirao je DIF u Sarajevu, a tri godine kasnije studije je nastavio i do 1996. ih završio u Beogradu. Tvrdi da od tog vremena nije bio u Beogradu.

Prema tvrdnji Aleksandra Vasiljevića, generala bivšeg jugoslovenskog KOS-a koji je službeno istraživao ubistvo Pavla Bulatovića, inicijalne podatke da je Delić navodni atentator dobio je od odjeljenja za krvne delikte gradske kriminalističke policije Beograda.

„To je čovjek (Ivan Delić) koji se, po njihovim saznanjima, dovodi u vezu sa skoro 19 likvidacija, a ne zna se gdje je, ni gdje živi, ni šta je, ali ga po nečemu imenuju. Imao sam utisak da njima to treba radi nečeg drugog, pa je zgodna prilika da nas iskoriste da se ti podaci upotpune i skupe”, izajavio je Vasiljević.

MUP Srbije je u Beloj knjizi, internoj hrestomatiji „operativnih saznanja” o kriminalnim organizacijama, početkom 2000-ih objavio da Delić „posjeduje i službeni mobilni telefon Državne bezbjednosti MUP-a Crne Gore” a „vozi metalik zeleni jaguar budvanske registracije”. Delić je saslušavan u istragama o ubistvima Marije i Darija Šurine, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Aleksandra Acike Bulatovića, likvidiranog 2003. u Holandiji…

Nepoznati napadači su u nekoliko odvojenih napada pucali na njega. Po svemu sudeći bio je i meta atentata 14. avgusta 2008. u bašti lokala Palma u centru Budve, kada je ubijen Igor Pejović iz Nikšića.

On je demantovao da se tada nalazio u društvu lokalnog pripadnika ANB-a. Ispostavilo se, kako je izjavio na procesu po tužbi koju je kasnije podnio protiv Vijesti, da je to bio Boris Banićević, njegov zet. Prethodno je izjavio da je u Palmi bio „sa jednim prijateljem, inače zastupnikom jedne ruske firme”.

To nas dovodi do Azimuta, Rusa i njihovih supruga, hotela i nekretnina. Prema podacima iz Uprave nekretnina i Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, Nadežda, supruga general-majora Andreja Horeva, još nema vlasništvo nad Azimutom, hotelom i istoimenom firmom. No, njeno ime nalazi se u Romanoffu, firmi za promet i usluge, registrovanoj 30. avgusta 2006, sa adresom Šumet bb, gdje se, neposredno uz Azimut, nalazi i istoimeni hotel Romanoff.

Osnivačica firme Romanoff je Aleksandara Romanov, a izvršna direktorka Daliborka Đurašević, koja se u javnosti predstavlja kao direktorka oba hotela, Romanoff i Azimut.

Firmi Romanoff je kao osnivačica 26. aprila 2010. pristupila Nadežda Horeva, sa vlasništvom od 50 odsto; dva mjeseca kasnije upisana je izmjena vlasništva, na način da je Romanovljeva vlasnica 56 a Horevljeva 44 odsto Romanoffa.

General Andrej Horev je u međuvremenu dao izjavu Upravi istražnog komiteta Centralnog federalnog okruga Rusije. Kazao je da kupoprodajni ugovor od 20. decembra 2009. koji je potpisala njegova supruga i partnerka joj Aleksandra Romanov za Azimut još nije stupio na snagu, jer rok plaćanja traje do 2014. godine.

„Hotel će”, izjavio je Horev, „bivšem vlasniku ostati još dvije godine”.

Horev i FSB

Prema ruskim izvorima, posredni partner Ivana Delića imao je ili još ima snažne veze u vrhu Federalne službe bezbjednosti (FSB), nasljednice notornog KGB-a.

Identifikovane konekcije Andreja Horeva su specijalno jake sa 9. upravom FSB-a, odnosno Upravom za ličnu bezbjednost (USB) kojom šefuje general Oleg Feoktistov, zvani Boljšoj Oleg.

„Sa pojavom Putina u Kremlju, osim za čišćenje svojih redova, na funkcije USB-a dodaju se operativne podrške krivičnim djelima prevara u bankarskim aferama, pranje novca, ilegalno unovčavanje, krijumčarenje i otmica istaknutih privrednika”, piše novinar Sergej Kanev u listu Novaja gazeta od 26. septembra 2011. I dodaje: „USB FSB-a je sada najmoćnija struktura u sistemu specijalnih službi, koja ima svoje posebne snage, brojnu agenturu i ogromnu arhivu kompromitovanja zvaničnika, ‘silovika’ i biznismena”.

Kanev citira raporte koje je, kako se vjeruje, sastavio neko od pripadnika FSB-a. Prema jednom od njih, zajednički interesi su 2008. privukli i povezali generale Horeva iz DEB-a i Feoktistova iz USB FSB-a.

„Horev je imao ogroman protok dolaznog korupcionaškog novca. Njemu i njegovim ljudima su plaćali svi bankari, carinici i šverceri, kriminalci… i očajnički mu je bio potreban pouzdan krov.

Olegu Feoktisovu nije bilo lako da se brine o Andreju Horevu u zamjenu za mjesečnu pretplatu za sebe i svoje pouzdane ljudi… Nekoliko izvora je potvrdilo sa sigurnošću da je Andrej Horev mjesečno Feoktistovu donosio 500.000 dolara da plati za tekuće usluge 9. uprave”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

,,Bez obzira što se može desiti da neki predlog ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića ne dobije podršku ni naše stranke, u ime UCG, ipak, saopštavam da svi kandidati nisu isti i da ni po koju cijenu, pa ni javnog sporenja sa kolegama, ne pristajem da se paušalno svi kandidati svrstaju u isti koš i uz to još označe kao kandidati bivšeg režima”, saopštio je Danilović.

U svakom slučaju, nastavak priča o tome da li su sadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije i njegovi protivkandidati na bilo koji način povezani sa bivšim režimom, neće povratiti sigurnost i osjećaj bezbjednosti građanima Crne Gore. A Brađaninu to mora biti jedan od najvažnijih zadataka.

Prednost Brđanina je, smatraju njegovi promoteri, to što se odmah može uhvatiti u koštac sa organizovanim kriminalnim grupama, budući da je kao dojučerašnji analitičar morao imati pristup tajnim podacima. Zato vjeruju da on ima priprenljen plan djelovanja. I dok novoimenovani v.d. direktora bude spremao taktiku za očekivani obračun sa kriminalom, koji mora prvo sprovesti u redovima UP-a, javnost čeka da vidi koga će imenovati za svoje najbliže saradnike.

Oponenti mu, sa druge strane, već sada zamjeraju da, osim to što je završio FBI akademiju, nijesmo mogli čuti još neku ozbiljniju pohvalu za njegov rad prethodnih godina. Makar kada je riječ o postignutim rezultatima. Abazović ima objašnjenje za to: ,,Mnogi ljudi koji su bili u policiji nisu mogli da dođu do rezultata jer je struktura u samom vrhu bila postavljena potpuno pogrešno i određivanje prioriteta UP-a je bilo potpuno pogrešno“. Potpredsjednik Vlade naglašava da su pripadnici policije protekla dva mjeseca ostvarili „značajne rezultate“ ali navodi kako „može to još bolje“.

Abazović zaključuje da je za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala neophodno dovesti nove ljude na ključna mjesta u policiji. ,,Ne znam šta su njegovi (misli na Z. Brđanina) planovi ali znam šta su planovi Vlade CG, znam šta su planovi potpredsjednika zaduženog za bezbjednost, znam šta su planovi ministra unutrašnjih poslova: ljudi koji su bili na najvišim pozicijama u UP-u moraju da budu razriješeni, penzionisani, postavljeni na neka druga mjesta, a u svakom slučaju ne mogu više da obavljaju te dužnosti. Dakle, novi ljudi, novi menadžment, novi pomoćnici. Trebaju nam drugi ljudi, treba nam svježa energija, drugi koncept, drugi prioriteti i to je to. Ko je spreman na to – nek izvoli. Svi su dobrodošli koji mogu da rade profesionalno, a nekima koji su imali tu šansu a nisu radili na taj način treba se zahvaliti”, pojasnio je potpredsjednik Vlade.

Kako god, Brđanin će jedno vrijeme biti v.d. direktora Uprave policije. Sve dalje ostaje neizvjesno. Možda njegovo imenovanje u „pravog“ direktora ne zavisi od mišljenja skupštinskog Odbora za bezbjednost (računica pokazuje da, bez DF-a, Vladin prijedlog neće dobiti podršku), ali će svakako zavisti od odluke ostalih kandidata da li će se žaliti Upravnom sudu. Tačnije, da li će pokušati da ospore i ponište tek okončani konkurs.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj nove je mjere nazvao diskriminatorskim  i najavio da će ugostiteljski objekti, po odluci rukovodstva Opštine Tuzi, ostati otvoreni. „Svim našim prijateljima ugodna kafa, a neprijatelji ako nas budu ometali, imaćemo iznenađenje i za njih”, poručio je Đeljošaj u srijedu veče, nakon sastanka sa ugostiteljima iz Tuzi.

Iz Vlade, izgleda, te najave nijesu uzeli za ozbiljno pa su ih u četvrtak otvoreni kafići u Tuzima zatekli nespremne. Na to su premijer Zdravko Krivokapić i potpredsjednik Vlade nadležan za pitanja bezbjednosti Dritan Abazović reagovali kao da su na vlasti trideset godina, a ne nepuna tri mjeseca. Srdito. Poslali su policajce u Tuzi da zatvore lokale i privedu neposlušne. Ali, pred njih su izašli građani najmlađe opštine u Crnoj Gori, blokirajući međunarodni put Podgorica – Skadar.

Đeljošaj je dodatno podigao temperaturu. ,,Ova odluka je lična, kao osveta za postavljanje zastava Albanije i Kosova na zgradu Opštine“, prenijeli su elektronski mediji izjavu u kojoj tvrdi da mu se Krivokapić i Abazović svete zbog prethodnih političkih razmirica. Potom je najavio da će premijer doći na razgovore. „Konačno me nazvao predsjednik Vlade g. Krivokapić i dogovorili smo sastanak u 14:00 u zgradi Opštine Tuzi“, objavio je Đeljošaj na društvenim mrežama. „Tražio je od mene da održimo sastanak u Vladi, međutim kao predstavnik naroda, a znajući da će za mnom doći i okupljeni građani, konačno smo došli do dogovora, da se sastanak održi u Tuzima“.

Do najavljenog sastanka, koji će biti održan nakon završetka ovog teksta, ostalo je još nekoliko sati, a na društvenim mrežama već je krenuo obračun onih koji računaju da je jučerašnjom odlukom o zatvaranju lokala u Tuzima Vlada diskriminisala Albance (Danilovgrad i Bar ne potkrjepljuju tu tezu) sa onima koji smatraju da se Đeljošaj, odbijajući da se povinuje mjerama Ministarstva zdravlja, stavio na čelo svojevrsne pobune. Sve je to, naravno, začinjeno nacionalnim prepucavanjima i prebrojavanjima na prijatelje i neprijatelje. I imenovanjem navodno glavnog krivca – potpredsjednika Vlade. Jedni mu spočitavaju da je izdao svoje, drugi da je prema njima bio suviše mek a treći, oni koji ga već mjesecima vrijeđaju na ljudskoj i nacionalnoj osnovi, i jedno i drugo.

Za glasove razuma sve je manje mjesta. A u najavi je još jedna vruća tema.

,,Veliki broj građana koji godinama žive u Crnoj Gori, a nisu dobili državljanstvo naše zemlje zaslužili su da se to pitanje konačno riješi. Vlada Crne Gore u narednom periodu pristupiće rješavanju ovog problema”, tvitnuo je Krivokapić početkom nedjelje. I ostao nedorečen.

Da li Vlada namjerava da mijenja Zakon o državljanstvu ili  će samo primijeniti odredbe postojećeg, prema kome se crnogorsko državljanstvo može dobiti preko roditelja, mjestom rođenja, brakom i(li) boravkom u Crnoj Gori?

U prvom slučaju, Crna Gora bi brzo mogla udvostručiti, pa i utrostručiti broj svojih državljana, upisom svih stanovnika susjednih zemalja, a prije svega državljana Srbije, koji imaju neke porodične ili imovinske kopče sa Crnom Gorom. Tim pitanjem Krivokapić  se bavio još jesenas. Tada je, u razgovoru za Minu, rekao da brojni građani Srbije čekaju dvojno državljanstvo i da to „ne treba nikome braniti“. Budući premijer je, ipak, istovremeno i upozorio kako „Crna Gora ima mali broj stanovnika i svaka promjena u tome bi mogla da poremeti odnos snaga“. Da li je zadržao taj oprez – tek ćemo vidjeti. Uglavnom Krivokapić je tada promovisao logiku zapadnih država, da „tamo gdje neko plaća porez tu treba i da glasa“.

Pravo glasa je, ipak, samo dio problema na koji bi mogla uticati promjena politike dodjele državljanstva. Jasno je da bi tako došlo do neminovne promjene nacionalne, vjerske i jezičke strukture među državljanima Crne Gore. Toga je svjesna i većina malih evropskih država koje su prilično restriktivne po pitanju prijema u državljanstvo.

Nešto drugačije stvari stoje kada je u pitanju mogućnost dodjele državljanstva onima (izbjegla i raseljena lica) koji decenijama žive i rade u Crnoj Gori. Nezvanično, broj tih osoba koje ispunjavaju uslov za dobijanje crnogorskog državljanstva, što podrazumijeva istovremeno odricanja od državljanstva zemlje iz koje su došli, mjeri se stotinama. Poseban problem među njima imaju oni rođeni u Crnoj Gori. Oni, trenutno, nemaju nijedno državljanstvo, pa ni mogućnost da dobiju putne isprave. Pravnici smatraju da bi se većini od njih moglo izaći u susret prema odredbama postojećeg Zakona. Dovoljna bi, kažu, bila samo dobra volja. Koju bivše vlasti nijesu imale, kalkulišući njihovim političkim opredjeljenjem.

Premijer se pitanjem državljanstva pozabavio i u svom ekspozeu. ,,Želimo da i postojeći program ekonomskog državljanstva promijenimo u program državljanstva za visokokvalifikovani kadar”, najavio je, bez detalja.

Dodatna objašnjenja tek očekujemo. Mada, Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom će već biti jasnije šta je kome činjeti.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Obrazloženje odluke o davanju saglasnosti na gradnju dvospratnog restorana, ogromnog parkinga i drugih sadržaja u zaštićenoj zoni Turskog rta, od strane direktorice Miranović, karakteriše površnost, nestručnost i stavljanje Uprave za zaštitu u službu pojedinačnih i partijskih interesa koji su bili važniji od poštovanja UNESCO standarda. Anastazija Miranović ocijenila je kako će kafe-restoran na Verigama oplemeniti taj zapušteni prostor, na kome su se nalazile tezge za prodaju šarenih džempera i raznih drangulija, te da se iz kafea može uživati u pogledu na zaliv.

Da društvo Hefesta dobije dozvolu za gradnju restorana na Turskom rtu, upregle su se mnoge državne institucije. Prije svih Ministarstvo održivog razvoja i turizma i tadašnji ministar Branimir Gvozdenović lično. On je zaslužan za donošenje izmjena i dopuna Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2013 –2015,  kojim je, umjesto predviđenog turističkog info-punkta površine 4 kvadrata, odobrio da se na platou vidikovca na Turskom rtu ucrta ugostiteljski objekat armirano-betonske konstrukcije, površine 190 m2 u osnovi, sa prostranim parkingom, koji ni po čemu ne pripada kategoriji privremenosti.

Idejni projekat „privremenog” kafe-restorana Verige 65 izradio je arhitekta Goran Radović, nekadašnji dekan Arhitektonskog fakulteta. On nije imao problem sa lokacijom i položajem tog objekta u odnosu na okruženje, koji su prema navodima eksperata ICOMOS-a presudni za njegovo uklanjanje.

„Odluka da se dozvoli ova gradnja ukazuje na hitnu potrebu da se razvije definicija privremenog karaktera za potrebe Plana. Privremeni objekti treba da budu takvi da se lako mogu demontirati, ostavljajući malo tragova svog ograničenog prisustva. Treba staviti vremenski limit na sve što je dozvoljeno ovim zakonodavstvom, a i dalje postoji”, zaključuje se u Izvještaju.

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici „da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebala da bude ključna karakteristika”.

Za sprovođenje ove preporuke određuju se Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, Opština Kotor i opštinski Savjet za baštinu.

Ugovor koji je društvo Hefesta zaključilo sa JP Morsko dobro o korišćenju lokacije Turski rt, ističe već krajem 2021. godine sa pravom produžetka do 2023.  Na osnovu Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2019–2023. zaključen je posljednji ugovor sa Hefestom za korišćenje morskog dobra, koji je Aneksom III u novembru prošle godine produžen do kraja 2021.

Ocjena da jedan ugostiteljski objekat ugrožava Izuzetnu univerzalnu vrijednost prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora predstavlja svojevrsni „crveni karton” institucijama i pojednicima koji su omogućili devastaciju Turskog rta. Da li će pojedinačni privatni interesi prevagnuti u odnosu na interes društva da područje Kotora ni u kom slučaju ne izgubi mjesto na Listi svjetske baštine, pokazaće se najkasnije za dvije godine.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo