Povežite se sa nama

MONITORING

Šarić odao Keljmendija?

Objavljeno prije

na

Ključne podatke o kontroverznom kosovskom biznismenu Naseru Keljmendiju na osnovu kojih su ga američke vlasti stavile na crnu listu kao narkobosa i zatražile od zemalja našeg regiona zamrzavanje njegove imovine, prema informacijama Monitorovog policijskog izvora, Federalnom istražnom birou (FBI) i Američkoj agenciji za borbu protiv droge (DEA) mogao je pružiti odbjegli narkobos Darko Šarić. Šarić, koji se navodno krije negdje u Južnoj Americi, pokušava da se nagodi sa američkim istražiteljima na taj način što bi im predao u ruke do sada nedodirljivog Keljmendija.

„Za tako nešto postoji velika vjerovatnoća. Amerikanci su to mogli da urade i bez Šarića, ali im je on pomogao, olakšao i ubrzao posao koji rade već duži niz godina”, kaže naš izvor iz crnogorske policije.

Srpski dnevnik Kurir piše da se ništa ne dešava slučajno i da američka Agencija za borbu protiv droge zapravo drži Darka Šarića, koga detaljno obrađuje.

„U zamjenu za svjedočenje na osnovu kojeg bi osudili Keljmendija, Amerikanci su spremni da Šariću pruže neku vrstu zaštite. Šarić je Keljmendijev dugogodišnji poslovni partner. On zna mnoge njegove tajne, ali i način funkcionisanja Keljmendijevog klana, najopasnije kriminalne organizacije u Evropi. Keljmendijevo stavljanje na crnu listu znak je da su Amerikanci i Šarić najvjerovatnije postigli dogovor. Pljevljak ima i lični razlog da se sveti Keljmendiju zato što ga je istisnuo iz podzemlja u Crnoj Gori i preuzeo njegove poslove”, piše Kurir.

Monitorov dobro obaviješteni izvor vjeruje da će bez obzira na otpor balkanskih država, zbog Keljmendijevih jakih političkih veza u svim tim državama, posebno na prostoru bivše Jugoslavije, doći do zamrzavanja njegove cjelokupne imovine, a zatim i pokretanja krivičnog postupka.

„Koga Amerikanci stave na crnu listu, taj nema šanse da ne bude uhapšen. Na taj način su svojevremeno došli i do kolumbijskog kralja droge Eskobara”, kaže Monitorov izvor.

Prema njegovom mišljenju DEA i FBI će konkretizovati i potkrijepiti tvrdnje da je Naser Keljmendi narkodiler, a do krivičnog postupka će, najvjerovatnije, doći u Bosni i Hercegovini, gdje ima najviše imovine.

„Pretpostavlja se da je Keljmendi težak više milijardi eura, što u gotovom novcu, što u nekretninama”, napominje naš izvor. „On ima veće prihode nego neke države na Balkanu. Uz političke veze na visokom nivou, on je postao jači od država. To je ono što je Amerikancima počelo da smeta. Posebno još i to što je pružio ‘pipke’ preko okeana, gdje preko svojih rođaka i drugih članova klana kontroliše u jednom dijelu Njujorka trgovinu drogom i oružjem, kao i ilegalne ulaske Albanaca u SAD”.

Kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija konačno je prošle sedmice američki predsjednik Barak Obama nazvao narkodilerom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom, stavivši ih svu trojicu na crnu listu američkih vlasti. Obamin izvještaj objavljen je na sajtu Bijele kuće, a Vol strit džurnal pojasnio je da je predsjednik SAD poslao Kongresu pismo u kojem kaže da je nametnuo sankcije prema Zakonu o označavanju stranih narkobosova (Kingpin act).

Američki mediji su prenijeli da to faktički znači da će se Keljmendiju zabraniti ulazak u SAD, ali i da će američke vlasti gdje god to mogu tražiti blokadu imovine i novčanih transakcija za Keljmendija, ali i za članove njegove porodice.

Crnogorskim vlastima depeša iz Amerike, kako se saznaje, stigla je samo dan-dva nakon Obamine izjave. Centralna banka SAD zatražila je od naše Uprave policije da se zamrzne sva imovina kontroverznog kosovskog biznismena u Crnoj Gori. Vijesti su prenijele da je preliminirani zahtjev američkih vlasti upućen Podgorici preko baze Interpola, a zvaničnu odluku o početku zamrzavanja Keljmendijeve imovine donijeće komisija Evropske unije.

Crnogorska Uprava policije je objasnila da će po zahtjevu američke centralne banke postupiti tek kada verifikaciono tijelo EU javno usaglasi svoj stav da li će prihvatiti da se Naseru Keljmendiju zamrzne imovina. Rečeno je i da je osim Podgorici, zahtjev vlasti SAD upućen i u baze drugih regionalnih centralnih biroa Interpola – Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Slovenije, gdje se pretpostavlja da Keljmendi ima imovinu ili firme.

Monitorov izvor iz policije tvrdi da Keljmendi, poslije Bosne i Kosova, najviše imovine ima u Crnoj Gori. „Keljmendi u Crnoj Gori ima mnogo više imovine nego što se zvanično zna. Mnogo imovine vodi se na njegove bliske saradnike i prijatelje”.

Naš izvor procjenjuje da će Amerikanci krenuti samo na Keljmendija i njegove najbliže saradnike i porodicu, inače bi posao oko procesuiranja čitavog klana trajao ko zna koliko vremena.

On takođe smatra da će sužavanje prostora za rad Naseru Keljmendiju dovesti do žestokih potresa i prekomponovanja kriminalne scene na takozvanoj avganistanskoj transverzali, ali i u zemljama zapadne Evrope, gdje se protežu pipci ove hobotnice.

„Ovime se napada najjača balkanska heroinska veza i zadaje se jak udarac albanskoj mafiji. Kada dođe do hapšenja Keljmendija, neko drugi će morati da preuzme poslove transporta heroina. Pomjeranja će biti ne samo na avganistanskoj transverzali kroz naš region, već i u njemačkom, austrijskom i švajcarskom podzemlju”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima na udaru će se naći i Keljmendijeva samostalna ciriška heroinska veza Cirih – Štutgart. „Takođe, doći će do udara i na njegovu heroinsku vezu Štutgart – Hamburg, koju održava uz pomoć klana braće Osmani. Njegova mreža je prosto razgranata po čitavoj Evropi”, priča Monitorov izvor.

Samo nekoliko dana ranije samouvjereni Naser Keljmendi je pokušao da diskredituje crnogorske proteste koje predvodi MANS, kada je na račun te nevladine organizacije uplatio čitavih dvjesta eura. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović je novac odmah vratila i saopštila da je Keljmendi time pokušao da kompromituje energiju koja se probudila u Crnoj Gori i koja će dovesti do toga da on i njemu slični više nikada ne zarobe naše institucije, već da završe u zatvoru, a njihova imovina u državnoj kasi.

„Naše institucije sistema su zahvaljujući sprezi pojedinaca sa organizovanim kriminalom omogućile Keljmendiju da nesmetano posluje u Crnoj Gori i tako ga ‘ zadužile’ da se bori za zajedničku stvar – očuvanje takvog sistema”, kazala je Ćalovićeva.

Predsjednik PZP i član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević je upozorio da balkanska mafija očajnički pokušava da spriječi i blokira EU i NATO integracije. „Balkanska konfederacija organizovanog kriminala ima jasan interes i resurse da ponovo isprovocira međuetničke sukobe i destabilizuje region, kako bi zaštitila svoje unosne pozicije i uticaj”, kaže Medojević.

Upućeni smatraju da se Keljmendi, nakon što je proglašen narkobosom i zahtjeva za zamrzavanje imovine, polako uvlači u klopku. „Kada mu zamrznu sve račune, Keljmendi će morati dalje da srlja u kriminal i na kraju će pasti. On je sada u svojevrsnoj klopci iz koje teško da može da se izvuče”, smatra naš izvor.

Protiv Keljmendija je ranije pokrenuta opsežna međunarodna policijska i finansijska istraga pod nazivom Besa, ali po ocjeni stručnjaka regionalni policijski kapaciteti bi bili nemoćni da se nijesu umiješali Amerikanci.

„Naši sada mogu da ispitaju Keljmendijeve veze sa Britiš tobako i sa Ronhilom. Tu se u smislu privrednog kriminala može naći niz nezakonitosti. Stranci mu odavno ‘dišu za vratom’. Tako su, na primjer, iz satelita snimili šverc Keljmendijevih šlepera sa cigaretama. Snimljene su čak i registarske oznake kamiona. Bilo je pitanje trenutka kada će stranci krenuti na Keljmendija”, kaže naš policijski izvor.

Nesumnjivo je da dešavanja oko Keljmendija potresaju čitav region i da se ugroženim osjećaju još mnogi koje mediji označavaju njegovim bliskim prijateljima.

Posljedice bi mogle stići i one režime u čijim se državama Keljmendi komotno osjećao. Podsjetimo, Naser Keljmendi je na značajnim odredištima u Crnoj Gori bio rado viđen i ugošćen.

Mreža

Monitorov dobro obaviješteni izvor još prije više od pola godine je specijalno za našu novinu napravio šemu klana Keljmendi, sa Naserom na vrhu piramide. Njegove desne ruke su Ramiz Murići, Redžep Džeko Keljmendi, Mehmed Sadrija, Sadik Murići, Hisen Kurtbogaj, Skender Murići, Ahmed Mala i Muhamed Ali Gaši, zvani Žuti.

Keljmendijevi rođaci i prezimenjaci Redžep, Šefket, Valdet, Dževdžet i Agron zvani Groši, rade isključivo sa drogom. Ram Keljmendi švercuje drvnu građu iz Crne Gore, dok je Shuma Ermuch njegov čovjek od povjerenja i na vrhu piramide šverca oružja.

Policijski izvor navodi da među Keljmendijevim ljudima veliki uticaj u Crnoj Gori ima klan braće Osmani – Burim, Baškim i Ćazim, poznatiji pod nadimkom Feliks, i da taj klan, zapravo, kontroliše crnogorsko podzemlje.

,,Pod Keljmendijevom kontrolom je i porodični klan Murići, preko kojeg pipci Keljmendijeve hobotnice stižu do SAD. Sadik Murići i Elvir Murići su u Americi pod direktnim nadzorom Skendera Keljmendija. Skender u Bruklinu kontroliše prodaju droge i oružja”, tvrdi policijski izvor.

Ispod klana Murići nalazi se još nekoliko manjih porodičnih klanova, takođe u službi Keljmendija, kao što su Lajci, Bajrami i Ljuca. Ovi klanovi, opet porodičnim vezama, u direktnoj su sprezi sa mafijom u Zapadnoj Evropi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo