Povežite se sa nama

MONITORING

Šarić odao Keljmendija?

Objavljeno prije

na

Ključne podatke o kontroverznom kosovskom biznismenu Naseru Keljmendiju na osnovu kojih su ga američke vlasti stavile na crnu listu kao narkobosa i zatražile od zemalja našeg regiona zamrzavanje njegove imovine, prema informacijama Monitorovog policijskog izvora, Federalnom istražnom birou (FBI) i Američkoj agenciji za borbu protiv droge (DEA) mogao je pružiti odbjegli narkobos Darko Šarić. Šarić, koji se navodno krije negdje u Južnoj Americi, pokušava da se nagodi sa američkim istražiteljima na taj način što bi im predao u ruke do sada nedodirljivog Keljmendija.

„Za tako nešto postoji velika vjerovatnoća. Amerikanci su to mogli da urade i bez Šarića, ali im je on pomogao, olakšao i ubrzao posao koji rade već duži niz godina”, kaže naš izvor iz crnogorske policije.

Srpski dnevnik Kurir piše da se ništa ne dešava slučajno i da američka Agencija za borbu protiv droge zapravo drži Darka Šarića, koga detaljno obrađuje.

„U zamjenu za svjedočenje na osnovu kojeg bi osudili Keljmendija, Amerikanci su spremni da Šariću pruže neku vrstu zaštite. Šarić je Keljmendijev dugogodišnji poslovni partner. On zna mnoge njegove tajne, ali i način funkcionisanja Keljmendijevog klana, najopasnije kriminalne organizacije u Evropi. Keljmendijevo stavljanje na crnu listu znak je da su Amerikanci i Šarić najvjerovatnije postigli dogovor. Pljevljak ima i lični razlog da se sveti Keljmendiju zato što ga je istisnuo iz podzemlja u Crnoj Gori i preuzeo njegove poslove”, piše Kurir.

Monitorov dobro obaviješteni izvor vjeruje da će bez obzira na otpor balkanskih država, zbog Keljmendijevih jakih političkih veza u svim tim državama, posebno na prostoru bivše Jugoslavije, doći do zamrzavanja njegove cjelokupne imovine, a zatim i pokretanja krivičnog postupka.

„Koga Amerikanci stave na crnu listu, taj nema šanse da ne bude uhapšen. Na taj način su svojevremeno došli i do kolumbijskog kralja droge Eskobara”, kaže Monitorov izvor.

Prema njegovom mišljenju DEA i FBI će konkretizovati i potkrijepiti tvrdnje da je Naser Keljmendi narkodiler, a do krivičnog postupka će, najvjerovatnije, doći u Bosni i Hercegovini, gdje ima najviše imovine.

„Pretpostavlja se da je Keljmendi težak više milijardi eura, što u gotovom novcu, što u nekretninama”, napominje naš izvor. „On ima veće prihode nego neke države na Balkanu. Uz političke veze na visokom nivou, on je postao jači od država. To je ono što je Amerikancima počelo da smeta. Posebno još i to što je pružio ‘pipke’ preko okeana, gdje preko svojih rođaka i drugih članova klana kontroliše u jednom dijelu Njujorka trgovinu drogom i oružjem, kao i ilegalne ulaske Albanaca u SAD”.

Kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija konačno je prošle sedmice američki predsjednik Barak Obama nazvao narkodilerom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom, stavivši ih svu trojicu na crnu listu američkih vlasti. Obamin izvještaj objavljen je na sajtu Bijele kuće, a Vol strit džurnal pojasnio je da je predsjednik SAD poslao Kongresu pismo u kojem kaže da je nametnuo sankcije prema Zakonu o označavanju stranih narkobosova (Kingpin act).

Američki mediji su prenijeli da to faktički znači da će se Keljmendiju zabraniti ulazak u SAD, ali i da će američke vlasti gdje god to mogu tražiti blokadu imovine i novčanih transakcija za Keljmendija, ali i za članove njegove porodice.

Crnogorskim vlastima depeša iz Amerike, kako se saznaje, stigla je samo dan-dva nakon Obamine izjave. Centralna banka SAD zatražila je od naše Uprave policije da se zamrzne sva imovina kontroverznog kosovskog biznismena u Crnoj Gori. Vijesti su prenijele da je preliminirani zahtjev američkih vlasti upućen Podgorici preko baze Interpola, a zvaničnu odluku o početku zamrzavanja Keljmendijeve imovine donijeće komisija Evropske unije.

Crnogorska Uprava policije je objasnila da će po zahtjevu američke centralne banke postupiti tek kada verifikaciono tijelo EU javno usaglasi svoj stav da li će prihvatiti da se Naseru Keljmendiju zamrzne imovina. Rečeno je i da je osim Podgorici, zahtjev vlasti SAD upućen i u baze drugih regionalnih centralnih biroa Interpola – Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Slovenije, gdje se pretpostavlja da Keljmendi ima imovinu ili firme.

Monitorov izvor iz policije tvrdi da Keljmendi, poslije Bosne i Kosova, najviše imovine ima u Crnoj Gori. „Keljmendi u Crnoj Gori ima mnogo više imovine nego što se zvanično zna. Mnogo imovine vodi se na njegove bliske saradnike i prijatelje”.

Naš izvor procjenjuje da će Amerikanci krenuti samo na Keljmendija i njegove najbliže saradnike i porodicu, inače bi posao oko procesuiranja čitavog klana trajao ko zna koliko vremena.

On takođe smatra da će sužavanje prostora za rad Naseru Keljmendiju dovesti do žestokih potresa i prekomponovanja kriminalne scene na takozvanoj avganistanskoj transverzali, ali i u zemljama zapadne Evrope, gdje se protežu pipci ove hobotnice.

„Ovime se napada najjača balkanska heroinska veza i zadaje se jak udarac albanskoj mafiji. Kada dođe do hapšenja Keljmendija, neko drugi će morati da preuzme poslove transporta heroina. Pomjeranja će biti ne samo na avganistanskoj transverzali kroz naš region, već i u njemačkom, austrijskom i švajcarskom podzemlju”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima na udaru će se naći i Keljmendijeva samostalna ciriška heroinska veza Cirih – Štutgart. „Takođe, doći će do udara i na njegovu heroinsku vezu Štutgart – Hamburg, koju održava uz pomoć klana braće Osmani. Njegova mreža je prosto razgranata po čitavoj Evropi”, priča Monitorov izvor.

Samo nekoliko dana ranije samouvjereni Naser Keljmendi je pokušao da diskredituje crnogorske proteste koje predvodi MANS, kada je na račun te nevladine organizacije uplatio čitavih dvjesta eura. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović je novac odmah vratila i saopštila da je Keljmendi time pokušao da kompromituje energiju koja se probudila u Crnoj Gori i koja će dovesti do toga da on i njemu slični više nikada ne zarobe naše institucije, već da završe u zatvoru, a njihova imovina u državnoj kasi.

„Naše institucije sistema su zahvaljujući sprezi pojedinaca sa organizovanim kriminalom omogućile Keljmendiju da nesmetano posluje u Crnoj Gori i tako ga ‘ zadužile’ da se bori za zajedničku stvar – očuvanje takvog sistema”, kazala je Ćalovićeva.

Predsjednik PZP i član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević je upozorio da balkanska mafija očajnički pokušava da spriječi i blokira EU i NATO integracije. „Balkanska konfederacija organizovanog kriminala ima jasan interes i resurse da ponovo isprovocira međuetničke sukobe i destabilizuje region, kako bi zaštitila svoje unosne pozicije i uticaj”, kaže Medojević.

Upućeni smatraju da se Keljmendi, nakon što je proglašen narkobosom i zahtjeva za zamrzavanje imovine, polako uvlači u klopku. „Kada mu zamrznu sve račune, Keljmendi će morati dalje da srlja u kriminal i na kraju će pasti. On je sada u svojevrsnoj klopci iz koje teško da može da se izvuče”, smatra naš izvor.

Protiv Keljmendija je ranije pokrenuta opsežna međunarodna policijska i finansijska istraga pod nazivom Besa, ali po ocjeni stručnjaka regionalni policijski kapaciteti bi bili nemoćni da se nijesu umiješali Amerikanci.

„Naši sada mogu da ispitaju Keljmendijeve veze sa Britiš tobako i sa Ronhilom. Tu se u smislu privrednog kriminala može naći niz nezakonitosti. Stranci mu odavno ‘dišu za vratom’. Tako su, na primjer, iz satelita snimili šverc Keljmendijevih šlepera sa cigaretama. Snimljene su čak i registarske oznake kamiona. Bilo je pitanje trenutka kada će stranci krenuti na Keljmendija”, kaže naš policijski izvor.

Nesumnjivo je da dešavanja oko Keljmendija potresaju čitav region i da se ugroženim osjećaju još mnogi koje mediji označavaju njegovim bliskim prijateljima.

Posljedice bi mogle stići i one režime u čijim se državama Keljmendi komotno osjećao. Podsjetimo, Naser Keljmendi je na značajnim odredištima u Crnoj Gori bio rado viđen i ugošćen.

Mreža

Monitorov dobro obaviješteni izvor još prije više od pola godine je specijalno za našu novinu napravio šemu klana Keljmendi, sa Naserom na vrhu piramide. Njegove desne ruke su Ramiz Murići, Redžep Džeko Keljmendi, Mehmed Sadrija, Sadik Murići, Hisen Kurtbogaj, Skender Murići, Ahmed Mala i Muhamed Ali Gaši, zvani Žuti.

Keljmendijevi rođaci i prezimenjaci Redžep, Šefket, Valdet, Dževdžet i Agron zvani Groši, rade isključivo sa drogom. Ram Keljmendi švercuje drvnu građu iz Crne Gore, dok je Shuma Ermuch njegov čovjek od povjerenja i na vrhu piramide šverca oružja.

Policijski izvor navodi da među Keljmendijevim ljudima veliki uticaj u Crnoj Gori ima klan braće Osmani – Burim, Baškim i Ćazim, poznatiji pod nadimkom Feliks, i da taj klan, zapravo, kontroliše crnogorsko podzemlje.

,,Pod Keljmendijevom kontrolom je i porodični klan Murići, preko kojeg pipci Keljmendijeve hobotnice stižu do SAD. Sadik Murići i Elvir Murići su u Americi pod direktnim nadzorom Skendera Keljmendija. Skender u Bruklinu kontroliše prodaju droge i oružja”, tvrdi policijski izvor.

Ispod klana Murići nalazi se još nekoliko manjih porodičnih klanova, takođe u službi Keljmendija, kao što su Lajci, Bajrami i Ljuca. Ovi klanovi, opet porodičnim vezama, u direktnoj su sprezi sa mafijom u Zapadnoj Evropi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo