Povežite se sa nama

MONITORING

Mafijaški profit ostaje Prvoj banci

Objavljeno prije

na

Kao praonice novca u prvostepenoj presudi Višeg suda u Bijelom Polju od 3 maja. o.g. protiv Duška Šarića i Jovice Lončara su identifikovane Prva i Hipo Alpe-Adria banka (HAAB). Od 2007. do 2010. te banke su ubirale kokainske naknade poslujući sa narko klanom Darka Šarića. Kroz njih je, piše u presudi Specijalizovanog vijeća, plasirano 21.353.879,22 eura za Mat kompani.

Šariću mlađem i Lončaru je Viši sud u Bijelom Polju, postupajući po zahtjevu Specijalnog tužilaštva, Rješenjem Ks.br.3/11 od 27. jula 2011. privremeno oduzeo imovinu u navodnoj vrijednosti 12.483.577,5 eura. Ako presuda postane pravosnažna, moraće nadoknaditi još 8.870.301,7 eura.

Za razliku od njih, Prva i HAAB, ne samo da su pošteđene utvrđivanja krivične odgovornosti svojih bivših i djelimično sadašnjih menadžmenata, već su zadržale novac od provizija stečen kriminalnim transakcijama. Štaviše, dio nekretnina Šarićevog klana sada se nalazi pod njihovim hipotekama.

Mat kompani posjeduje parcele od 9.097 metara kvadratnih, kao i 2.541 kvadrata stambeno-poslovnih objekata u Pljevljima. Ali, lavovski dio tih nekretnina uopšte se ne nalazi na popisu oduzete imovine. Naime, Prva i HAAB na njih polažu pravo.

U katastarskim rubrikama Tereti i ograničenja nad parcelama i objektima, paralelno sa raspolaganjem po osnovu Rješenja Ks.br.3/11 bjelopoljskog Višeg suda, upisani su posebni dugovi Mat kompani ili njene filijale Tera ing prema ovim bankama – kao hipoteke prvog i drugog reda.

Aco i Milo Đukanoviću, kao i drugi akcionari Prve banke, od narko klana Šarića potražuju tačno 7.400.698,31 eura. Mat kompani, prema katastarskom Listu nepokretnosti br. 4439 KO Pljevlja, navodno duguje Prvoj 3.063.623,90 a Tera inag 4.337.074,41 eura. Kada je nastao i koji je osnov ovih potraživanja?

Nije poznato. Simptomatično je da Đukanovići sada od Šarića potražuju 7.400.698,31 eura iz hipotekarnog kredita. To je cifra približno ista sa onih 7.405.250,23 eura za koje je u procesu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara presuđeno da su oprani u saradnji Prve i Mat kompani!

Banka familije Đukanović, kako je utvrđeno, imala je običaj da hipoteke upisuje mjesecima po odobravanju kredita, što je, samo po sebi, kršenje propisa. Prema drugim činjenicama, takođe nije poštovala zabranu Centralne banke Crne Gore (CBCG) da odobrava kredite. Zabrana je bila na snazi od 4. septembra 2008. do djelimičnog ukidanja 21. februara prošle godine.

Monitor je još u broju od 5. februara 2010. utvrdio da je 7. novembra 2008 – kada je Prva bila u neobjavljenom bankrotu a od CBCG imala zabranu kreditiranja – podnijela Registru zaloga Privrednog suda prijavu R-08110700112 da je primila založenu imovinu Mat kompani u vrijednosti 5.353.438,00 eura.

Ta prijava je možda još na snazi – nalazi na sajtu Registra zaloga. No, predmet zaloge nijesu bile nekretnine koje su sada u katastru pod hipotekama, već „pokretne stvari precizirane u specifikaciji opreme – lager listi od 31. oktobra 2008. sačinjenoj od strane vlasnika Mat kompani d.o.o. sa sjedištem u Pljevljima”.

Osim toga, na sudskom procesu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara predočen je dokaz koji niko nije osporio: akt Prve banke izdat Mat kompani 9. decembra 2009. kojim se potvrđuje da su prema toj banci izmirene sve kreditne obaveze.

Manji dug registrovan u katastru Mat kompani ima prema HAAB-u, odnosno njenoj filijali Hipo Alpe-Adria development, koja je 10. maja 2007. prijavljena u Privrednom sudu za kupovinu i prodaju nekretnina. HAAB je blokirala račun Mat kompani po osnovu hipotekarnog kredita koji iznosi 1.157.951,94 eura.

Ukoliko se iznos duga prema HAAB-u, odnosno Hipo Alpe-Adria developmentu, sabere sa potraživanjima Prve banke prema Šarićevim firmama iskazan u katastarskoj hipoteci od 7.400.698,31 eura, dobija se 8.558.650,25 eura, ili još jedna simptomatična cifra – približno ista sa onih 8.870.301,7 eura koju će Šarić mlađi i Lončar, kao ovlašćena lica Mat kompani, doplatiti ukoliko presuda bjelopoljskog Višeg suda u tom dijelu bude potvrđena.

Tu smo već u zoni opasnog konflikta interesa u koji su umiješani državni organi i to ne samo iz razloga što će Šarićev klan kaznu uplaćivati u Budžet Crne Gore čiji korisnici i javna preduzeća godinama svoje portfelje dominantno drže u Prvoj banci.

Staranje o imovini Šarićevog klana je povjereno Upravi za imovinu, koja se nalazi pod nadzorom ministra finansija Milorada Katnića. Upravo je Katnić, odnosno Ministarstvo finansija, predlagač izmjena i dopuna Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini koje su 6. juna usvojene u Skupštini.

Izmjenama toga zakona – i pored upozorenja koja su se mogla čuti na konferenciji Modeli zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala koja je 28 – 30. marta o.g. održana u Budvi pod pokroviteljstvom i Ambasade SAD – nije definisan status hipoteka nad imovinom stečenom kriminalom.

Manje je poznato da je Milorad Katnić, koji je 2004 – 2010. bio pomoćnik ministra finansija i „za strukturne reforme i unaprijeđenje poslovnog ambijenta”, promjenom u sudskom registru od 16. marta 2007, jedno vrijeme bio član odbora direktora Prve banke.

Katnić nije, koliko je poznato, imao primjedbi na postupanje Uprave za imovine u preuzimanju, procjeni i staranju nad imovinom Šarićevog klana. Uprava za imovinu je preko javnog poziva angažovala firmu Geotech za procjenu po specifikaciji iz Rješenja Ks.br.3/11 o oduzimanju imovine Mat compani, povezanih firmi i lica koja je obavljena septembra prošle godine.

No, procjena Geotecha od 12.483.577,5 eura možda je sporna. Naime ta firma je registrovana za inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, dok je procjena imovine Šarićevog klana, prema jednom saopštenju Uprave za imovinu, obuhvatala i procjenu akcija – za koje su potrebne drukčije reference.

Troškovi staranja o imovini Šarićevog klana poreske obveznike su za svega nekoliko mjeseci koštali 60.000 eura. Uprava za imovinu je radi osiguranja angažovala i papreno plaća Lovćen osiguranje koje je, nota bene, sa 2,19 odsto četvrti po veličini akcionar Prve banke.

U više navrata, uključujući i period kada je Prva Šarićima prala novac, Lovćen osiguranje je imalo svog predstavnika u njenom odboru direktora. Konkretno, radi se o Radenku Puriću, koji je do jeseni 2008. zastupao interese Lovćen osiguranja u Prvoj banci. Purić je sada izvršni direktor Lovćen osiguranja u kojem je Prva banka šesti po veličini akcionar.

Zakoni

Specijalno tužilaštvo nije inkriminisalo Prvu i HAAB u najmanju ruku zbog sticanja profita iz krivičnog djela pranje novca, iako su propisi izričiti.

U čl. 5 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela i pravno lice može odgovarati za pranje novca.

Čl. 122 Krivičnog zakonika (KZ) propisuje da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, dok čl. 268 kao obavezno predviđa oduzimanje novca stečenog pranjem, kao i zatvorske kazne zbog saučesništva u pranju novca.

Ko putem bankarskog, finansijskog ili drugog privrednog poslovanja prikrije način pribavljanja novca ili druge imovine za koje zna da imaju porijeklo od krivičnog djela, slijedi mu zatvor, čak i ako je djelo učinjeno iz nehata – stoji u čl. 268 KZ-a.

U čl. 73 KZ-a se propisuje mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, pa saglasno toj odredbi postoji mogućnost izricanja ove mjere za pranje novca u zavisnosti od predikatnog djela – zloupotrebe službenog položaja ili falsifikovanja isprava.

Prva i druga praonica

Prva banka i HAAB dijele istu poslovnu zgradu u Moskovskoj ulici u Podgorici. U Listu nepokretnosti br. 1157 KO Podgorica I na većinskog vlasnika Prve Aca Đukanovića vodi se 3.757 a na Hipo Haus, filijalu HAAB-a za konsalting i menadžment, 4.360 metara kvadratnih.

Temelji saradnje udareni su 6. marta 2007. potpisivanjem „memoranduma o poslovnoj saradnji” između Montenegro biznis alijanse (MBA), Prve i HAAB-a.

Osnivači MBA su dr Veselin Vukotić i ondašnji i sadašnji direktor vladine Agencije za promociju stranih ulaganja (MIPA) Petar Ivanović. Memorandumom su predviđeni krediti po povoljnijim kamatnim uslovima za članove MBA-a kod Prve i HAAB-a.

Petar Ivanović je, uprkos direktorovanju u vladinoj MIPA, potom izabran za člana upravnog odbora HAAB-a. Dok je Ivanović bio u HAAB-u, za firmu Global Montenegro vlasnika Vuka Rajkovića, koji je tada bio predsjednik upravnog odbora Prve, odobren je kredit od 5,5 miliona eura – iako firma nije imala nikakvu poslovnu reputaciju, pažnje vrijedan obrtni kapital, niti izrađen biznis plan. Global Montenegru je kasnije pristupio Milo Đukanović.

Početkom februara 2009. Ivanovića je u rukovodstvu HAAB-a zamijenio Tarik Telaćević, prethodno direktor Sektora za kontrolu banaka CBCG. Telaćević i Kristijan Toeltli, drugi direktor iz HAAB-a, su 5. maja, 11. novembra i 30. decembra 2009. lično potpisali kredite radi obrtnih sredstava za Mat kompani od najmanje 6,85 miliona eura.

Asim Telaćević, otac Tarika Telaćevića, od novembra je član Savjeta CBCG. Telaćević stariji je bio predsjednik Nadzornog odbora DPS-a koji je trebalo da obavlja kontrolu finansijskog poslovanja partije – uključujući donacije koje su predmet pretkrivičnog postupka. Telaćević stariji je jesenas od HAAB-a dobio lizing aranžman.

Ana Kolarević, sestra braće Đukanović i akcionarka Prve, 24. decembra 2008. sa HAAB-om je sklopila Ugovor o hipoteci br. 45555/08 od 200.000 eura. Rok otplate je do 2023. godine.

Kolarevićeva je 2006. vodila poslove registracije HAAB-a u Crnoj Gori i bila je ili je još uvijek opunomoćena zastupnica te banke.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA IZ CRNOGORSKIH RIJEKA: Medijski rat vlasti s građevinskom mafijom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade su konačno obećali da će zaustaviti apokaliptične razmjere uništavanja rijeka od strane građevinskog lobija. Objavili su im rat. Za sada samo preko medija

 

Za deceniju i po Morača je usljed krađe šljunka i pijeska toliko uništena da će za oporavak ove rijeke biti potrebno 100 godina, govore stručne analize. Vijek, ukoliko država uspije da dobije objavljeni rat građevinskoj mafiji i spriječi dalju poharu riječnih korita.

O razmjerama ovog ekocida na kom su povlašćeni stekli milione konačno je progovorio i neko iz institucija pa je ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović  konstatovao da su rijeke uništavane na zvjerski način: ,,Ako se koriste neka dobra, ta dobra moraju pripadati svim građanima… A ne pod plaštom regulacije korita, a onda nema korita. Morača više ne liči na prirodnu rijeku, Cijevna, kao da je više nema”, kazao je Stijović. Tara, Lim, Grnčar, Gračanica, Ibar i druge napadnute rijeke mogle bi se slično opisati.

Nakon decenijskog nedjelovanja institucija i upornog ukazivanja na ovaj problem od strane medija, protekle nedjelje su uhapšeni vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još par osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević – Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. A kamioni Cijevne Comerc su i pored zabrane i hapšenja snimljeni kako nesmetano odnose šljunak. Uprkos najavama i ministrovom ponavljanju da od kraja 2020. godine nijedan kamion šljunka nije legalno izvađen.

Hapšenja su ipak uzbunila javnost pa je uništavanje rijeka, prije svega Morače, postala udarna vijest. Slike koje se plasiraju preko medija ne mogu vjerno da opišu apokaliptičke slike razvaljene rijeke u toku kod Botuna i KAP-a, predio slikan šljunom i bagerima. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivi vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja, jer je zbog iskopavanja šljunka iz Morače kapacitet vodoizvorišta Bolje sestre za deset godina smanjen za 80 odsto.

Pored uništene rijeke i ekosistema, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je iznio računicu da je do sada samo iz Morače izvučeno 138 miliona eura. Ministar Stijović smatra da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz  crnogorskih rijeka Morače, Lima, Gračanice, Tare, Ibra, Cijevne i drugih, od 2010. do kraja 2020. izvađeno je 362.335 kubika šljunka, od čega je državi plaćeno samo 1,2 miliona eura.  Koncesionari su u prosjeku državi za kubik riječnog materijala plaćali oko tri eura, dok je na tržištu kubik prodavan za najmanje deset eura. I dok je građevinski lobi zarađivao milione uništavajući Moraču, za rubriku vjerovali ili ne je informacija iz 2016. da je Opština Podgorica na osnovu naknade za korišćenje šljunka imala prihod od 3,91 eura.

Eksploatacija ovog prirodnog resursa omogućena je privilegovanima tokom 90-ih, a zamah, uz potporu vlasti, dobila je nakon referenduma. Stanje je bilo katastrofalno, pa je čak i bivša Vlada 2017. uvela moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa. Tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović je konstatovao „rijeke su uništene, krećemo sa rigoroznim kontrolama“, te upozorio da će onaj ko prkosi državi dobiti odgovor. Odgovor države je bio da se izabranima omogući dalje bogaćenje kroz formu takozvane regulacije vodotoka. Kako su ih regulisali vidimo danas.

Za regulaciju Morače prije tri godine bili su odabrani Cijevna Comerc, Beton Montenegro i Bemax. Oni su navodni višak materijala (šljunak) otkupljivali po cijeni od ispod tri eura. Tokom moratorijuma Vlada je kineskoj firmi China Road and Bridge Corporation (CRBC) izdala saglasnost da gotovo na samom izvorištu Tare vadi šljunak, pod izgovorom regulacije. Nedavno je Osnovni sud u Podgorici presudio da CRBC treba da plati 200.000 eura zbog uništavanja riba i drugog živog svijeta u rijeci Tari tokom izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Iz kompanije su najavili žalbu.

Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izvršna vlast se prenula pa je na sjednici 28. oktobra usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprječavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić ocijenio je da je devastacija u donjem toku Morače, kao i okolnog područja koja je urađena posljednjih decenija, i te kako bila poznata činjenica prethodnoj vlasti, koja nije preduzimala adekvatne mjere. Lakušić je upozorio da sve indicije govore da je jedan dio te vlasti bio u direktnoj sprezi sa građevinskom mafijom radi ostvarivanja enormnog profita od eksploatacije šljunka.

Nedavno je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio da je ,,Vlada  odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom. Raditi ovo godinama, na ovakav način, katastrofa je i mi smo odlučni da tome stanemo na kraj”.

Ministar Stijović je targetirao kompanije koje će biti pod lupom Bemax, Beton Montenegro, Milonjić i ortaci, Cijevna Comerc, Čelebić, Avio petrol, Fidija i Glavni grad Podgorica koji je poslovao preko firme Čelebić.
Poručio je i da će sva ta preduzeća morati da pokažu ulazne fakture za šljunak i izlazne za beton, kako bi inspektori utvrdili da li se podaci podudaraju. ,,Postoje i male kompanije koje su eksploatisale šljunak za potrebe većih kompanija. Te podatke smo proslijedili
policiji i ne možemo ih sada otkrivati”, rekao je on.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani izjavio je da ,,dostina tih firmi proizvodi beton, postoje izlazne fakture gdje su prodali na hiljade kubika betona, međutim ulazne fakture svjedoče da nije kupljeno ni deset odsto šljunka”.

U borbu sa mafijom se ulazi sa malim iskustvom i nikakvom praksom. Nakon što su uhapšeni zbog nelegalne eksploatacije šljunka  pušteni su da se brane sa slobode, zamjenik rukovodioca ODT Podgorica, državni tužilac Nikola Boričić, rekao je da je taj predmet u njihovoj, a ne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i da bi se oglasili nenadležnim da je bilo elemenata organizovanog kriminala. S druge strane ministar Stijović tvrdi da je riječ o organizovanom kriminalu: ,,Imate veliki broj kompanija koje nijesu povezane, ali su imale veze sa državnim institucijama, vlastima Glavnog grada. Svi ti ljudi su nalazili način da im se ćuti i da lako prolaze kroz to”. Kazao je i da su u igri ozbiljne kompanije koje se bave ovim poslom i da postoji strah državnih institutucija da se sukobe sa tim.

Na strah i opstrukciju upozorio je i premijer Zdravko Krivokapić. On je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli. ,,Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”, pita se Krivokapić.

I u NVO CZIP se pitaju da li se zaista sa par hiljada eura novčane ili par godina zatvorske kazne može nadoknaditi pričinjena šteta koja se mjeri vjekovima i milionima. ,,Još uvijek postoji bojazan da ni ovaj slučaj neće otići dalje od pompezne medijski ispraćene akcije privođenja, ali bez realne kaznene politike prema počiniocima”, izjavila je Ksenija  Medenica iz CZIP-a.

Privedenim osobama se na teret stavlja djelo protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta za koje je članom 254 Krivičnog zakonika propisana novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Iz CZIP-a smatraju da se u konkretnom slučaju, osim navedenog, radi i o oštećenju životne sredine koje je propisano kao krivično djelo članom 307 za koje je propisana maksimalna zatvorska kazna do osam godina. ,,Konkretno, ključni problem je u tome što za moguće kazne za počinioce i pričinjena šteta nisu srazmjerne. Izgubili smo mnogo više od neke ‘novčane kazne ili nekoliko godina zatvora’. Bez adekvatne kaznene politike, možemo da očekujemo da će se nedjela prema prirodi nastaviti i da akcija nadležnih neće biti ozbiljno shvaćena”, ocjenila je  Medenica.

Da će se ,,mafija” zastrašiti novčanim kaznama ili prijetnjom zatvorom do godinu dana male su šanse. Toga su svjesni i pojedini u državnim institucijama. Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Lakušić izjavio je da je zabrinjavajuće ,,što pravosudni sistem u ovakvim situacijama nema adekvatne sankcije za počinioce ovih djela”.

I dok se institucije i dalje ne snalaze najbolje, mediji su jedini koji su na ovaj problem ukazivali godinama. Posljednjih mjeseci o nelegalnoj eksploataciju šljunka uporno je pisao novinar Vuk Vujisić i za to dobio brojne prijetnje. On za Monitor kaže da ,,institucije moraju nastaviti sa akcijama kako bi se procesuirali svi oni koji godinama kradu državno dobro i koji su doveli u pitanje vodosnadbijevanje primorja. Jasno je da se radi o pljački zajedničkih resursa, prirodnog dobra i ekocidu nevjerovatnih razmjera. Apsurdno je da neko može da krade naše zajedničko dobro, zarađujući na 100 hiljada eura, a pojedine firme i milione i da još zastrašuju građanske aktiviste i novinare koji pokušavaju da to prijave.  Devastirano je i možemo reći ukradeno preko 1.500.000 m2 državnog zemljišta, a da nemamo nijednu konfiskovanu mašinu, a ni počinioca u Spužu”.

Ove nedjelje su mještani Botuna, Mitrovića i Ljajkovića protestovali zbog zabrane vađenja šljunka iz Morače. Oni su poručili predstavnicima Vlade da nijesu građevinska mafija, već da od tog posla izdržavaju porodice. Traže da im se omogući nastavak vađenja šljunka ili će radikalizovati proteste.

,,Država mora pokazati snagu. U suprotnom šalje se poruka da svi možemo da krademo državna dobra i da ne odgovaramo, a pri tom da stičemo veliku imovinsku korist. Svako ko sabotira akcije, istragu i procesuiranje preduzeća i počinioca je saučesnik u ovom ekocidu i pljački i treba da odgovara. Država ima sve mehanizme da to učini”, kaže Vujisić.

Država ima mehanizme, ali ih za sada koristi samo za medijsku promociju.

Predrag NIKOLIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo