Povežite se sa nama

MONITORING

Mafijaški profit ostaje Prvoj banci

Objavljeno prije

na

Kao praonice novca u prvostepenoj presudi Višeg suda u Bijelom Polju od 3 maja. o.g. protiv Duška Šarića i Jovice Lončara su identifikovane Prva i Hipo Alpe-Adria banka (HAAB). Od 2007. do 2010. te banke su ubirale kokainske naknade poslujući sa narko klanom Darka Šarića. Kroz njih je, piše u presudi Specijalizovanog vijeća, plasirano 21.353.879,22 eura za Mat kompani.

Šariću mlađem i Lončaru je Viši sud u Bijelom Polju, postupajući po zahtjevu Specijalnog tužilaštva, Rješenjem Ks.br.3/11 od 27. jula 2011. privremeno oduzeo imovinu u navodnoj vrijednosti 12.483.577,5 eura. Ako presuda postane pravosnažna, moraće nadoknaditi još 8.870.301,7 eura.

Za razliku od njih, Prva i HAAB, ne samo da su pošteđene utvrđivanja krivične odgovornosti svojih bivših i djelimično sadašnjih menadžmenata, već su zadržale novac od provizija stečen kriminalnim transakcijama. Štaviše, dio nekretnina Šarićevog klana sada se nalazi pod njihovim hipotekama.

Mat kompani posjeduje parcele od 9.097 metara kvadratnih, kao i 2.541 kvadrata stambeno-poslovnih objekata u Pljevljima. Ali, lavovski dio tih nekretnina uopšte se ne nalazi na popisu oduzete imovine. Naime, Prva i HAAB na njih polažu pravo.

U katastarskim rubrikama Tereti i ograničenja nad parcelama i objektima, paralelno sa raspolaganjem po osnovu Rješenja Ks.br.3/11 bjelopoljskog Višeg suda, upisani su posebni dugovi Mat kompani ili njene filijale Tera ing prema ovim bankama – kao hipoteke prvog i drugog reda.

Aco i Milo Đukanoviću, kao i drugi akcionari Prve banke, od narko klana Šarića potražuju tačno 7.400.698,31 eura. Mat kompani, prema katastarskom Listu nepokretnosti br. 4439 KO Pljevlja, navodno duguje Prvoj 3.063.623,90 a Tera inag 4.337.074,41 eura. Kada je nastao i koji je osnov ovih potraživanja?

Nije poznato. Simptomatično je da Đukanovići sada od Šarića potražuju 7.400.698,31 eura iz hipotekarnog kredita. To je cifra približno ista sa onih 7.405.250,23 eura za koje je u procesu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara presuđeno da su oprani u saradnji Prve i Mat kompani!

Banka familije Đukanović, kako je utvrđeno, imala je običaj da hipoteke upisuje mjesecima po odobravanju kredita, što je, samo po sebi, kršenje propisa. Prema drugim činjenicama, takođe nije poštovala zabranu Centralne banke Crne Gore (CBCG) da odobrava kredite. Zabrana je bila na snazi od 4. septembra 2008. do djelimičnog ukidanja 21. februara prošle godine.

Monitor je još u broju od 5. februara 2010. utvrdio da je 7. novembra 2008 – kada je Prva bila u neobjavljenom bankrotu a od CBCG imala zabranu kreditiranja – podnijela Registru zaloga Privrednog suda prijavu R-08110700112 da je primila založenu imovinu Mat kompani u vrijednosti 5.353.438,00 eura.

Ta prijava je možda još na snazi – nalazi na sajtu Registra zaloga. No, predmet zaloge nijesu bile nekretnine koje su sada u katastru pod hipotekama, već „pokretne stvari precizirane u specifikaciji opreme – lager listi od 31. oktobra 2008. sačinjenoj od strane vlasnika Mat kompani d.o.o. sa sjedištem u Pljevljima”.

Osim toga, na sudskom procesu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara predočen je dokaz koji niko nije osporio: akt Prve banke izdat Mat kompani 9. decembra 2009. kojim se potvrđuje da su prema toj banci izmirene sve kreditne obaveze.

Manji dug registrovan u katastru Mat kompani ima prema HAAB-u, odnosno njenoj filijali Hipo Alpe-Adria development, koja je 10. maja 2007. prijavljena u Privrednom sudu za kupovinu i prodaju nekretnina. HAAB je blokirala račun Mat kompani po osnovu hipotekarnog kredita koji iznosi 1.157.951,94 eura.

Ukoliko se iznos duga prema HAAB-u, odnosno Hipo Alpe-Adria developmentu, sabere sa potraživanjima Prve banke prema Šarićevim firmama iskazan u katastarskoj hipoteci od 7.400.698,31 eura, dobija se 8.558.650,25 eura, ili još jedna simptomatična cifra – približno ista sa onih 8.870.301,7 eura koju će Šarić mlađi i Lončar, kao ovlašćena lica Mat kompani, doplatiti ukoliko presuda bjelopoljskog Višeg suda u tom dijelu bude potvrđena.

Tu smo već u zoni opasnog konflikta interesa u koji su umiješani državni organi i to ne samo iz razloga što će Šarićev klan kaznu uplaćivati u Budžet Crne Gore čiji korisnici i javna preduzeća godinama svoje portfelje dominantno drže u Prvoj banci.

Staranje o imovini Šarićevog klana je povjereno Upravi za imovinu, koja se nalazi pod nadzorom ministra finansija Milorada Katnića. Upravo je Katnić, odnosno Ministarstvo finansija, predlagač izmjena i dopuna Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini koje su 6. juna usvojene u Skupštini.

Izmjenama toga zakona – i pored upozorenja koja su se mogla čuti na konferenciji Modeli zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala koja je 28 – 30. marta o.g. održana u Budvi pod pokroviteljstvom i Ambasade SAD – nije definisan status hipoteka nad imovinom stečenom kriminalom.

Manje je poznato da je Milorad Katnić, koji je 2004 – 2010. bio pomoćnik ministra finansija i „za strukturne reforme i unaprijeđenje poslovnog ambijenta”, promjenom u sudskom registru od 16. marta 2007, jedno vrijeme bio član odbora direktora Prve banke.

Katnić nije, koliko je poznato, imao primjedbi na postupanje Uprave za imovine u preuzimanju, procjeni i staranju nad imovinom Šarićevog klana. Uprava za imovinu je preko javnog poziva angažovala firmu Geotech za procjenu po specifikaciji iz Rješenja Ks.br.3/11 o oduzimanju imovine Mat compani, povezanih firmi i lica koja je obavljena septembra prošle godine.

No, procjena Geotecha od 12.483.577,5 eura možda je sporna. Naime ta firma je registrovana za inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, dok je procjena imovine Šarićevog klana, prema jednom saopštenju Uprave za imovinu, obuhvatala i procjenu akcija – za koje su potrebne drukčije reference.

Troškovi staranja o imovini Šarićevog klana poreske obveznike su za svega nekoliko mjeseci koštali 60.000 eura. Uprava za imovinu je radi osiguranja angažovala i papreno plaća Lovćen osiguranje koje je, nota bene, sa 2,19 odsto četvrti po veličini akcionar Prve banke.

U više navrata, uključujući i period kada je Prva Šarićima prala novac, Lovćen osiguranje je imalo svog predstavnika u njenom odboru direktora. Konkretno, radi se o Radenku Puriću, koji je do jeseni 2008. zastupao interese Lovćen osiguranja u Prvoj banci. Purić je sada izvršni direktor Lovćen osiguranja u kojem je Prva banka šesti po veličini akcionar.

Zakoni

Specijalno tužilaštvo nije inkriminisalo Prvu i HAAB u najmanju ruku zbog sticanja profita iz krivičnog djela pranje novca, iako su propisi izričiti.

U čl. 5 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela i pravno lice može odgovarati za pranje novca.

Čl. 122 Krivičnog zakonika (KZ) propisuje da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, dok čl. 268 kao obavezno predviđa oduzimanje novca stečenog pranjem, kao i zatvorske kazne zbog saučesništva u pranju novca.

Ko putem bankarskog, finansijskog ili drugog privrednog poslovanja prikrije način pribavljanja novca ili druge imovine za koje zna da imaju porijeklo od krivičnog djela, slijedi mu zatvor, čak i ako je djelo učinjeno iz nehata – stoji u čl. 268 KZ-a.

U čl. 73 KZ-a se propisuje mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, pa saglasno toj odredbi postoji mogućnost izricanja ove mjere za pranje novca u zavisnosti od predikatnog djela – zloupotrebe službenog položaja ili falsifikovanja isprava.

Prva i druga praonica

Prva banka i HAAB dijele istu poslovnu zgradu u Moskovskoj ulici u Podgorici. U Listu nepokretnosti br. 1157 KO Podgorica I na većinskog vlasnika Prve Aca Đukanovića vodi se 3.757 a na Hipo Haus, filijalu HAAB-a za konsalting i menadžment, 4.360 metara kvadratnih.

Temelji saradnje udareni su 6. marta 2007. potpisivanjem „memoranduma o poslovnoj saradnji” između Montenegro biznis alijanse (MBA), Prve i HAAB-a.

Osnivači MBA su dr Veselin Vukotić i ondašnji i sadašnji direktor vladine Agencije za promociju stranih ulaganja (MIPA) Petar Ivanović. Memorandumom su predviđeni krediti po povoljnijim kamatnim uslovima za članove MBA-a kod Prve i HAAB-a.

Petar Ivanović je, uprkos direktorovanju u vladinoj MIPA, potom izabran za člana upravnog odbora HAAB-a. Dok je Ivanović bio u HAAB-u, za firmu Global Montenegro vlasnika Vuka Rajkovića, koji je tada bio predsjednik upravnog odbora Prve, odobren je kredit od 5,5 miliona eura – iako firma nije imala nikakvu poslovnu reputaciju, pažnje vrijedan obrtni kapital, niti izrađen biznis plan. Global Montenegru je kasnije pristupio Milo Đukanović.

Početkom februara 2009. Ivanovića je u rukovodstvu HAAB-a zamijenio Tarik Telaćević, prethodno direktor Sektora za kontrolu banaka CBCG. Telaćević i Kristijan Toeltli, drugi direktor iz HAAB-a, su 5. maja, 11. novembra i 30. decembra 2009. lično potpisali kredite radi obrtnih sredstava za Mat kompani od najmanje 6,85 miliona eura.

Asim Telaćević, otac Tarika Telaćevića, od novembra je član Savjeta CBCG. Telaćević stariji je bio predsjednik Nadzornog odbora DPS-a koji je trebalo da obavlja kontrolu finansijskog poslovanja partije – uključujući donacije koje su predmet pretkrivičnog postupka. Telaćević stariji je jesenas od HAAB-a dobio lizing aranžman.

Ana Kolarević, sestra braće Đukanović i akcionarka Prve, 24. decembra 2008. sa HAAB-om je sklopila Ugovor o hipoteci br. 45555/08 od 200.000 eura. Rok otplate je do 2023. godine.

Kolarevićeva je 2006. vodila poslove registracije HAAB-a u Crnoj Gori i bila je ili je još uvijek opunomoćena zastupnica te banke.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Tu su  i zamjerke stručne javnosti na cijeli set zakona koji su prethodne sedmice usvojeni u parlamentu, kako bi Crna Gora dobila IBAR krajem juna, te da će se kasnije „morati popravljati“. Ukazuje se kako su zakoni usvojeni na brzinu, bez dovoljno konsultacija, a i da su pojedini zakoni, poput onog o javnom servisu, kreirani kako bi politička klasa zadržala kontrolu nad RTCG.  Mreža za afirmaciju nevladinog sektora smatra i da su neka od rješenja Milovićevog resora lošija od onih u vriijeme DPS-a, te da se tim rješenjima sprema „svilen gajtan“ specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Milović je to demantovao, uz argument i da je Novović učestvovao u kreiranju rješenja.

„Čovjek koji je predložio zakone koji su gori od DPS-ovih, koji sadrže neuporedivo lošija rješenja od onoga što je prethodni režim usvojio zaslužuje da ode sa te funkcije”, ocijenila je  izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.

Ministar pravde, ukoliko parlamentarna većina usvoji Spajićev predlog za njegovo razrešenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć.

„Spajićeva politička kičma“, kako je Milović sam sebe nazivao svojevremeno, postao je neželjeni premijerov saradnik još ranije. „ Milović je u više navrata svojim djelovanjem bez prethodne konsultacije sa predsjednikom i članovima Vlade, narušio ukupan kontekst i ugled cijele Vlade i parlamentarne većine čijom je podrškom izabran na funkciju ministra pravde” obrazložio je to Spajić.  Milović je isključen iz PES-a nakon slučaja Čamgoz, odnosno nakon što je kao ministar pravde odbio da izruči kontroverznog turskog državljanina, uprkos odlukama sudova.

Dok se čeka odluka parlamenta o razrješenju Milovića, SNP je već najavio da će glasati za njegovo razrješenje. Iz ZBCG se nijesu oglašavali, ali je predsjednik parlamenta Andrija Mandić prokomentarisao „ da ga brine da u političkoj utakmici, političkom žaru, neko može prosto da ‘polomi stvari po kući’”. Mandić je pozvao sve da se uzdrže od političkih razmirica do dobijanja IBAR-a, a onda, kako je kazao „kažu jedni drugima šta žele“.

Biće toga još.  Nakon IBAR-a dolazi na red i pitanje rekonstrukcije Vlade, koju je premijer ranije ostavio za vrijeme “nakon IBAR-a”. Rekonstrukcija je Sporazumom definisana da se dogodi do kraja ove godine i podrazumjeva ulazak u Vladu DNP-a Milana Kneževića i NSD Andrije Mandića. U dokumentu stoji  će koaliciji  ZBCG, nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi – potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu, kao i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma. NSD i DNP trenutno podržavaju Vladu bez učešća u njoj.

No, kako će Vlada izgledati nakon rekonstrukcije, sada je malo  teže izračunati, obzirom da su u međuvremenu, zbog sukoba oko bezbjednosnog sektora , podršku Vladi  Demokrate oročile do dobijanja IBAR-a, “kada će je preispitati”.  Nakon što je Vlada glasala za Rezoluciju UN o Srebrenici, Kneževićeva partija suspendovala je  podršku Vladi do ispunjenja više zahtjeva. Osim usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, traže da dobiju detalje o najavljenom programu Evropa sad 2, srpski jezik, kao  da krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala ne zastarijevaju…

Mediji sada pišu o nekoliko mogućih scenarija., po kojima bi Demokrate u Vladi zamijenila Bošnjačka stranka, uz ostanak dijela funkcionera Demokrata, Moma Koprivice i ministra turizma Vladimira Martinovića, koji navodno djeluju “suprotno stranačkom vrhu”. Ili da Demokrate ostanu u u Spajićevom kabinetu, ali da im se smanji “kvota” pozicija koje pokrivaju, ne računajući one Koprivice i Martinovića, i da ta mjesta dobije neko drugi.  U tom slučaju, kako pišu nezvanično Vijesti, Demokrate bi uskratile podršku Vladi.

Što se tiče navodnog scenarija o mogućem ulasku BS u vladu, stranka Ervina Ibrahimovića nije međutim od Spajića dobila formalnu ponudu za učešće u vlasti. Takođe, Knežević je u martu saopštio da neće pristati da  poslanici BS glasaju za razrješenje Mandića s funkcije šefa parlamenta i “dođu s nama u Vladu”.

Jedno je izvjesno: nakon defitinivne odluke o tome hoćemo li dobiti IBAR, u junu, političkih razmirica biti sve više.  I javno i iza kulisa.

 

Problemi i u Glavnom gradu

Kriza vlasti u Podgorici gotovo izvjesno okončaće se smjenom gradonačelnice Olivere Injac ili skraćenjem mandata parlamentu. Očekuje se da bi lokalni izbori mogli bti održani krajem septembra.

Predstavnici Pokreta Evropa sad (PES) i Pokreta za Podgoricu, koji je blizak predsjedniku Jakovu Milatoviću, ove sedmce su se  ponovo sastali, nakon što im je ostatak vladajuće koalicije preksinoć dao rok  da riješe nesuglasice, među kojima su i zahtjevi da dodatno podijele funkcije i novac za finansiranje rada klubova, ali je dogovor izostao.

Pokret za Podgoricu, koji je nastao nakon izlaska Jakova Milatovića iz PES-a ,  na sjednici krajem maja nije podržao izvještaj o radu gradonačelnice, koja dolazi iz vladajućeg PES-a.

Pokret za Podgoricu, kog čini pet bvših poslaniak PES-a, sa Građanskim pokretom (GP) URA i Pokretom za promjene (PzP) dogovorili su nakon raskola Milatovića i Spajića,  zajedničko djelovanje. Zajedno imaju 11 odbornika i najbrojnija su grupacija u gradskom parlamentu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Nakon što je Eriću ukinut pritvor, u javnosti se razvila debata o neadekvatnoj istrazi i jačanju nepovjerenja u institucije. Advokat Veselin Radulović izjavio je da nije jasno zašto predmet Tunel nije u rukama specijalnog tužilaštva, a direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković da krađa predmeta iz depoa Višeg suda do danas nije kvalifikovana kao organizovani kriminal.

U tunelu nije bio Erićevog DNK-a, ali sigurno jeste tadašnjih čelnika Vlade. Neposredno po saznanju o tajno prokopanom tunelu, dok su sitražitelji još bili na licu mjesta, premijer Dritan Abazović je u pratnji ministara pravde i unutrašnjih poslova, Marka Kovača i Filipa Adžića, obišao mjesto zločina. ,,Organizovani kriminal funkcioniše tako što imaju involvirane ljude u svim institucijama. Mislim da je ovo pokušaj koordinirane akcije koja je osujećena”, saopštio je tada Abazović.

Bivši ministar pravde Kovač je naveo da se tim činom grubo narušava integritet suda te da je simptomatično da se slučaj dogodio u objektu u kom postoji video nadzor, kao i fizičko obezbjeđenje. Izjavio je da se paralelno sa otkrivanjem ,,kopača” – ,,preduzimaju  i aktivnosti na pronalaženju nalogodavaca tog kriminalnog poduhvata”. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Adžić je saopštio da je ,,slučaj riješen”. Policija i tužilaštvo su tvrdili da je što se tiče neposrednih izvođača sve jasno. Adžić je najavljivao da su blizu otkrivanja nalogodavaca i finansijera obijanja depoa kao i motiva za tu kriminalnu aktivnost. Optimista je bio i tadašnji vršioc dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić. On je kazao da će nakon hapšenja osumnjičenih biti jasnije ko je finanisirao ovaj kriminalni poduhvat.

Nije prošlo ni mjesec dana od otkrivanja tunela, a mješalice kompanije Bemaks su ga, po nalogu Vlade, betonirale. Slične brzine u ostalim radnjama nije bilo. Nakon što je otkriven tunel, predsjednik Višeg suda Boris Savić je saopštio da ,,gotovo ništa ne nedostaje”. Uslijedio je višemjesečni popis dokaznog materijala pohranjenog u depoima Višeg suda, na osnovu kojeg se ispostavilo da ponešto ipak nedostaje.

Na spisku stvari koje nedostaju iz depoa Višeg suda našlo se 19 komada oružja – 13 pištolja, tri revolvera i tri puške. Od toga je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. Utvrđeno je i da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8″, jedan pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, te „bijela koverta ispisana hemijskom“. Popisom je utvrđeno i da nedostaje „manja količina“ droge.

Nijesu potvrđene sumnje tadašnjeg premijera Abazovića da je moguće da je ukradena i puška iz predmeta formiranog zbog ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića. Ne znamo, međutim, da li je ona kontaminirana kao dokaz za neke buduće forenzičke ili pravne radnje. Istrazi nijesu pomogle ni izjave zvaničnika da je cijelu akciju izvela jedna od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori, tzv. kavački klan.

Monitor je već pisao da je osumnjičena Katarina Baćović nevjenčana supruga Tonija Đokaja koji se nalazi u pritvoru zbog otmice T.J. Osim toga, njemu se sudi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji odgovornoj za međunarodni šverc većih količina narkotika. Međutim, kriminalna organizacija kojoj pripada nevjenčani suprug osumnjičene Baćović, prema policijskoj evidenciji, ne pripada kriminalnom klanu koji su, na početku istrage, u svojim izjavama, kao naručioce posla označili čelni ljudi bezbjednosnog sektora.

Da je sve ostalo na nivou spekulacija, potvrđuju i izjave odlazećeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. On je, nakon saznanja da je tunel prokopan, izrazio sumnju da su cilj počinilaca bili dokazi koji se nalaze u depou, pošto su oni već izvještačeni i na osnovu njih su podignute optužnice ili izrečene presude. ,,Imamo pravo da sumnjamo da je, onaj ko je radio taj tunel, imao plan da dođe do prostorije za zadržavanje (optuženih)”, rekao je sudija Savić.

U depou se nalazi 100.000 predmeta dokaznog materijala iz brojnih krivičnih postupaka, materijal sa suđenja… U njemu je, prema ranijim saopštenjima, bilo i dvije tone kokaina i oko sedam tona marihuane. Savić sada smatra da je osnovna svrha bila oduzimanje opojne droge: ,,Mi imamo značajnu količinu opojnih droga u našem depou a svi znamo kakve su tržišne vrijednosti droge. Siguran sam da je meta bila upravo određena vrsta droge, zbog marihuane niko ne bi kopao tunel”, kazao je Savić.

On je za RTCG izjavio da je puno ljudi moralo da bude uključeno u kopanje tunela, ,,a čim je uključeno puno ljudi onda je velika vjerovatnoća da će kad-tad istina izaći na vidjelo”. I dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo