Povežite se sa nama

MONITORING

Mafijaški profit ostaje Prvoj banci

Objavljeno prije

na

Kao praonice novca u prvostepenoj presudi Višeg suda u Bijelom Polju od 3 maja. o.g. protiv Duška Šarića i Jovice Lončara su identifikovane Prva i Hipo Alpe-Adria banka (HAAB). Od 2007. do 2010. te banke su ubirale kokainske naknade poslujući sa narko klanom Darka Šarića. Kroz njih je, piše u presudi Specijalizovanog vijeća, plasirano 21.353.879,22 eura za Mat kompani.

Šariću mlađem i Lončaru je Viši sud u Bijelom Polju, postupajući po zahtjevu Specijalnog tužilaštva, Rješenjem Ks.br.3/11 od 27. jula 2011. privremeno oduzeo imovinu u navodnoj vrijednosti 12.483.577,5 eura. Ako presuda postane pravosnažna, moraće nadoknaditi još 8.870.301,7 eura.

Za razliku od njih, Prva i HAAB, ne samo da su pošteđene utvrđivanja krivične odgovornosti svojih bivših i djelimično sadašnjih menadžmenata, već su zadržale novac od provizija stečen kriminalnim transakcijama. Štaviše, dio nekretnina Šarićevog klana sada se nalazi pod njihovim hipotekama.

Mat kompani posjeduje parcele od 9.097 metara kvadratnih, kao i 2.541 kvadrata stambeno-poslovnih objekata u Pljevljima. Ali, lavovski dio tih nekretnina uopšte se ne nalazi na popisu oduzete imovine. Naime, Prva i HAAB na njih polažu pravo.

U katastarskim rubrikama Tereti i ograničenja nad parcelama i objektima, paralelno sa raspolaganjem po osnovu Rješenja Ks.br.3/11 bjelopoljskog Višeg suda, upisani su posebni dugovi Mat kompani ili njene filijale Tera ing prema ovim bankama – kao hipoteke prvog i drugog reda.

Aco i Milo Đukanoviću, kao i drugi akcionari Prve banke, od narko klana Šarića potražuju tačno 7.400.698,31 eura. Mat kompani, prema katastarskom Listu nepokretnosti br. 4439 KO Pljevlja, navodno duguje Prvoj 3.063.623,90 a Tera inag 4.337.074,41 eura. Kada je nastao i koji je osnov ovih potraživanja?

Nije poznato. Simptomatično je da Đukanovići sada od Šarića potražuju 7.400.698,31 eura iz hipotekarnog kredita. To je cifra približno ista sa onih 7.405.250,23 eura za koje je u procesu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara presuđeno da su oprani u saradnji Prve i Mat kompani!

Banka familije Đukanović, kako je utvrđeno, imala je običaj da hipoteke upisuje mjesecima po odobravanju kredita, što je, samo po sebi, kršenje propisa. Prema drugim činjenicama, takođe nije poštovala zabranu Centralne banke Crne Gore (CBCG) da odobrava kredite. Zabrana je bila na snazi od 4. septembra 2008. do djelimičnog ukidanja 21. februara prošle godine.

Monitor je još u broju od 5. februara 2010. utvrdio da je 7. novembra 2008 – kada je Prva bila u neobjavljenom bankrotu a od CBCG imala zabranu kreditiranja – podnijela Registru zaloga Privrednog suda prijavu R-08110700112 da je primila založenu imovinu Mat kompani u vrijednosti 5.353.438,00 eura.

Ta prijava je možda još na snazi – nalazi na sajtu Registra zaloga. No, predmet zaloge nijesu bile nekretnine koje su sada u katastru pod hipotekama, već „pokretne stvari precizirane u specifikaciji opreme – lager listi od 31. oktobra 2008. sačinjenoj od strane vlasnika Mat kompani d.o.o. sa sjedištem u Pljevljima”.

Osim toga, na sudskom procesu protiv Duška Šarića i Jovice Lončara predočen je dokaz koji niko nije osporio: akt Prve banke izdat Mat kompani 9. decembra 2009. kojim se potvrđuje da su prema toj banci izmirene sve kreditne obaveze.

Manji dug registrovan u katastru Mat kompani ima prema HAAB-u, odnosno njenoj filijali Hipo Alpe-Adria development, koja je 10. maja 2007. prijavljena u Privrednom sudu za kupovinu i prodaju nekretnina. HAAB je blokirala račun Mat kompani po osnovu hipotekarnog kredita koji iznosi 1.157.951,94 eura.

Ukoliko se iznos duga prema HAAB-u, odnosno Hipo Alpe-Adria developmentu, sabere sa potraživanjima Prve banke prema Šarićevim firmama iskazan u katastarskoj hipoteci od 7.400.698,31 eura, dobija se 8.558.650,25 eura, ili još jedna simptomatična cifra – približno ista sa onih 8.870.301,7 eura koju će Šarić mlađi i Lončar, kao ovlašćena lica Mat kompani, doplatiti ukoliko presuda bjelopoljskog Višeg suda u tom dijelu bude potvrđena.

Tu smo već u zoni opasnog konflikta interesa u koji su umiješani državni organi i to ne samo iz razloga što će Šarićev klan kaznu uplaćivati u Budžet Crne Gore čiji korisnici i javna preduzeća godinama svoje portfelje dominantno drže u Prvoj banci.

Staranje o imovini Šarićevog klana je povjereno Upravi za imovinu, koja se nalazi pod nadzorom ministra finansija Milorada Katnića. Upravo je Katnić, odnosno Ministarstvo finansija, predlagač izmjena i dopuna Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini koje su 6. juna usvojene u Skupštini.

Izmjenama toga zakona – i pored upozorenja koja su se mogla čuti na konferenciji Modeli zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala koja je 28 – 30. marta o.g. održana u Budvi pod pokroviteljstvom i Ambasade SAD – nije definisan status hipoteka nad imovinom stečenom kriminalom.

Manje je poznato da je Milorad Katnić, koji je 2004 – 2010. bio pomoćnik ministra finansija i „za strukturne reforme i unaprijeđenje poslovnog ambijenta”, promjenom u sudskom registru od 16. marta 2007, jedno vrijeme bio član odbora direktora Prve banke.

Katnić nije, koliko je poznato, imao primjedbi na postupanje Uprave za imovine u preuzimanju, procjeni i staranju nad imovinom Šarićevog klana. Uprava za imovinu je preko javnog poziva angažovala firmu Geotech za procjenu po specifikaciji iz Rješenja Ks.br.3/11 o oduzimanju imovine Mat compani, povezanih firmi i lica koja je obavljena septembra prošle godine.

No, procjena Geotecha od 12.483.577,5 eura možda je sporna. Naime ta firma je registrovana za inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, dok je procjena imovine Šarićevog klana, prema jednom saopštenju Uprave za imovinu, obuhvatala i procjenu akcija – za koje su potrebne drukčije reference.

Troškovi staranja o imovini Šarićevog klana poreske obveznike su za svega nekoliko mjeseci koštali 60.000 eura. Uprava za imovinu je radi osiguranja angažovala i papreno plaća Lovćen osiguranje koje je, nota bene, sa 2,19 odsto četvrti po veličini akcionar Prve banke.

U više navrata, uključujući i period kada je Prva Šarićima prala novac, Lovćen osiguranje je imalo svog predstavnika u njenom odboru direktora. Konkretno, radi se o Radenku Puriću, koji je do jeseni 2008. zastupao interese Lovćen osiguranja u Prvoj banci. Purić je sada izvršni direktor Lovćen osiguranja u kojem je Prva banka šesti po veličini akcionar.

Zakoni

Specijalno tužilaštvo nije inkriminisalo Prvu i HAAB u najmanju ruku zbog sticanja profita iz krivičnog djela pranje novca, iako su propisi izričiti.

U čl. 5 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela i pravno lice može odgovarati za pranje novca.

Čl. 122 Krivičnog zakonika (KZ) propisuje da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, dok čl. 268 kao obavezno predviđa oduzimanje novca stečenog pranjem, kao i zatvorske kazne zbog saučesništva u pranju novca.

Ko putem bankarskog, finansijskog ili drugog privrednog poslovanja prikrije način pribavljanja novca ili druge imovine za koje zna da imaju porijeklo od krivičnog djela, slijedi mu zatvor, čak i ako je djelo učinjeno iz nehata – stoji u čl. 268 KZ-a.

U čl. 73 KZ-a se propisuje mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, pa saglasno toj odredbi postoji mogućnost izricanja ove mjere za pranje novca u zavisnosti od predikatnog djela – zloupotrebe službenog položaja ili falsifikovanja isprava.

Prva i druga praonica

Prva banka i HAAB dijele istu poslovnu zgradu u Moskovskoj ulici u Podgorici. U Listu nepokretnosti br. 1157 KO Podgorica I na većinskog vlasnika Prve Aca Đukanovića vodi se 3.757 a na Hipo Haus, filijalu HAAB-a za konsalting i menadžment, 4.360 metara kvadratnih.

Temelji saradnje udareni su 6. marta 2007. potpisivanjem „memoranduma o poslovnoj saradnji” između Montenegro biznis alijanse (MBA), Prve i HAAB-a.

Osnivači MBA su dr Veselin Vukotić i ondašnji i sadašnji direktor vladine Agencije za promociju stranih ulaganja (MIPA) Petar Ivanović. Memorandumom su predviđeni krediti po povoljnijim kamatnim uslovima za članove MBA-a kod Prve i HAAB-a.

Petar Ivanović je, uprkos direktorovanju u vladinoj MIPA, potom izabran za člana upravnog odbora HAAB-a. Dok je Ivanović bio u HAAB-u, za firmu Global Montenegro vlasnika Vuka Rajkovića, koji je tada bio predsjednik upravnog odbora Prve, odobren je kredit od 5,5 miliona eura – iako firma nije imala nikakvu poslovnu reputaciju, pažnje vrijedan obrtni kapital, niti izrađen biznis plan. Global Montenegru je kasnije pristupio Milo Đukanović.

Početkom februara 2009. Ivanovića je u rukovodstvu HAAB-a zamijenio Tarik Telaćević, prethodno direktor Sektora za kontrolu banaka CBCG. Telaćević i Kristijan Toeltli, drugi direktor iz HAAB-a, su 5. maja, 11. novembra i 30. decembra 2009. lično potpisali kredite radi obrtnih sredstava za Mat kompani od najmanje 6,85 miliona eura.

Asim Telaćević, otac Tarika Telaćevića, od novembra je član Savjeta CBCG. Telaćević stariji je bio predsjednik Nadzornog odbora DPS-a koji je trebalo da obavlja kontrolu finansijskog poslovanja partije – uključujući donacije koje su predmet pretkrivičnog postupka. Telaćević stariji je jesenas od HAAB-a dobio lizing aranžman.

Ana Kolarević, sestra braće Đukanović i akcionarka Prve, 24. decembra 2008. sa HAAB-om je sklopila Ugovor o hipoteci br. 45555/08 od 200.000 eura. Rok otplate je do 2023. godine.

Kolarevićeva je 2006. vodila poslove registracije HAAB-a u Crnoj Gori i bila je ili je još uvijek opunomoćena zastupnica te banke.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo