Povežite se sa nama

MONITORING

Sve veze s podzemljem

Objavljeno prije

na

catovic

Dok je Marija Ćatović gradonačelnica Kotora u kineskom gradu Ksianu hvalila Kotor kao mjesto koje se prepoznaje po kulturnim i istorijskim znamenitostima, kod kuće je opet pokrenuta priča o njenom doprinosu tome što se Kotor sve češće prepoznaje kao grad organizovanog kriminala. Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) i Organized Crime and Coruption Project (OCCP) objavili su da kotorskog biznismena Rodoljuba Radulovića istraživači i tužioci u Grčkoj, Južnoj Americi i Velikoj Britaniji sumnjiče da je uz Darka Šarića vođa narko kartela.

Radulović je, navode istraživači CIN-a, bio naročito uspješan u rodnom Kotoru, gdje je uživao status uglednog biznismena. Radulovićeva firma Trecom, poznato je, od 1990. godine ima privilegovani aranžman sa kotorskom opštinom od koje je u zakup dobila sedam atraktivnih lokala u samom srcu Starog grada, sa mogućnošću produženja zakupa na čak 99 godina. Ugovore o zakupu za opštinom, objavio je CIN, potpisao je njegov brat Žarko Radulović, a tokom ratnih devedesetih, navodi se, Trecom je bio čak oslobođen plaćanja kirije.

Radulović je 2006. godine Trecom predao u ruke pokojnom Draganu Dudiću, ubijenom prošle godine, koji se takođe sumnjičio da je dio narko kartela Šarića. Aranžman Trecoma sa opštinom je nastavljen na predlog Marije Ćatović koja je u to vrijeme već dvije godine gradonačelnica Kotora. Gradonačelnica je poslanica DPS-a čiji su odbornici podržali odluku da se Trecomu izdaju vrijedni lokali.

Dudiću su opštinski poslovni prostori ustupljeni bez tendera, na 35 godina, za samo 1,8 miliona eura. Novac koji je Dudić odmah uplatio legao je taman pred izbore. Tom aranžmanu protivio se opštinski SDP, nakon čega je predsjedniku tamošnjeg odbora te partije Zvonimiru Rajhlu zapaljen automobil. Posao je sklopljen i bez obzira na stav osnovnog tužioca da je takav aranžman nezakonit.

Zahtjev za sprovođenje istrage protiv gradonačelnice Kotora podnijela je prošle godine PC Rivijera, čiji predstavnici Mariju Ćatović optužuju da je omogućila Dudićevoj firmi Interdepo da preuzme AD Rivieru i stekne pravo na ogromnu zemlju u Škaljarima, „kao što je Dudić pribavio pola Kotora” a na štetu te firme. Ćatović je uzvratila tužbom. U tom postupku zastupa je advokatska kancelarija Ane Kolarević, sestre Mila Đukanovića.

Dudićeva supruga Zoja, koja je napustila Crnu Goru, prema registru Privrednog suda vodi se kao članica odbora Riviere. Ta kompanija na Crnogorskom primorju ima impresivnu imovinu. Supruga Dragana Dudića je sa Ivicom Šarićem, bliskim rođakom Darka i Duška Šarića, među osnivačima firme Secondo porto u čijem je posjedu kotorska diskoteka Maksimus.

Za vrijeme mandata gradonačelnice Kotora razriješen je sekretar kotorskog Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove Nikola Belada. On je optužio rukovodstvo lokalne uprave da su ga smijenili zbog toga što je pokušavao da spriječi haotičnu prodaju opštinske imovine.

Kotor je za osam godina vladavine Marije Ćatović postao grad koji se prepoznaje po kriminalu čak se i u zvaničnom dokumentu Uprave policije. U dokumentu Mapa organizovanog kriminala u Crnoj Gori Kotor se navodi kao centar organizovanog kriminala na Crnogorskom primorju. Šef kotorske filijale Ministarstva unutrašnjih poslova Svetozar Popović i njegova savjetnica Ksenija Mitrović osuđeni su prošle godine jer je na osnovu lažnog rješenja o državljanstvu omogućio crnogorski pasoš sinu Nasera Keljmendija.

Istovremeno, imovina gradonačelnice Kotora i njene porodice poprilično je uvećana.

Ćatovićeva je 2005. godine prijavila 463 eura plate, trećinu kuće od 140 kvadrata u Kotoru i trećinu zemljišta od 15 hiljada kvadrata u istom gradu. Ove godine gradonačelnica Kotora ima, prema podacima iz imovinskog kartona objavljenog na sajtu Komisiije za sprečavanje konflikta interesa, četvrtinu kuće u Dobroti od 467 kvadrata koju je prijavila kao nasljeđe, zemljište u Dobroti, dvije parcele blizu osam hiljada kvadratnih metara i zemljište u Ljutoj, takođe prijavljeno kao nasljedstvo, koje dijeli sa još 11 suvlasnika.

Prema podacima iz imovinskih kartona, gradonačelnica je u međuvremenu dio imovine, koju nije navela da posjeduje kada je izabrana za gradonačelnicu, prodala. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pitala je otkud gradonačelnici Kotora 40 hiljada kvadrata zemlje u Tivtu koju je prijavila tek 2006. godine. Ćatovićeva je 2009. godine prijavila platu od 1400 eura, zbog čega je prozivana kao gradonačelnica koja ima veću platu od premijera.

Njen suprug Stanko Ćatović 2005. godine prijavio je kuću od 220 kvadrata i dvije trećine kuće od 250 kvadratnih metara, obje u Morinju. U ovogodišnjem kartonu prijavio je dvije kuće u Morinju, jednu od 300 i dvije trećine druge koja ima 192 kvadratnih metara, stan u Morinju od 50 kvadrata; dvije trećine zemlje u Morinju od 7.015 kvadratnih metara koju prijavljuje kao nasljeđe, parcelu od 8011 kvadratnih metara u Kostajnici i kuću od 120 m2 u Morinju.

Mještani Kostajnice optužili su kotorski Sekretarijat za urbanizam da je promijenio urbanistički plan samo za parcelu u vlasništvu gradonačelničinog supruga. ,,Interesantno je istaći da je Sekretarijat u ovom slučaju pokazao i mogućnost predviđanja i vidovitost, pa ja parcela urbanizovana, a da vlasnik Stanko Ćatović nije, shodno zakonu koji sve obavezuje, podnio zvaničan zahtjev”.

U imovinskom kartonu gradonačelnice navodi se da sin Lazar zarađuje godišnje oko 30 hiljada eura od ugostiteljstva. Lazar Ćatović vodi restoran Ćatovića mlini, preko firme Larry and brothers company čiji je vlasnik. U odnosu na 2005, Lazar ima poslovni prostor od 300 kvadratnih metara u Morinju. Gradonačelnica Kotora ima još dva sina Dejana i Dragana koji su zaposleni u državnoj upravi.

Aranžman sa Trecomom i saradnja sa Dudićem nije jedina stvar koja se Ćatovićevoj prigovarala za vrijeme obavljanja gradonačelničke funkcije. Tokom njenog mandata Kotoru se desila i jedna od najvećih ekoloških katastrofa, afera Lipci.

Ranko Radulović, Nikšićanin podebelog kriminalnog dosijea, niotkoga ometan je prije nekoliko godina u jeku turističke sezone danonoćno rušio brdo i nasipao more u Lipcima. Radulović je zbog toga osuđen na četiri mjeseca uslovne kazne, a simbolično su kažnjeni inspektori koji su trebali da ga spriječe u tom poslu. Gradonačelnica Kotora se pravdala time da ona nije imala ovlašćena da reaguje.

Gradonačelnicu za mjesto Lipci vezuje i radna biografija. Prije nego je postala gradonačelnica, od 1978. do 2003. godine bila je upravnica Jugopetrolove petrolejske instalacije Lipci. To je vrijeme kada je Crna Gora naveliko švercovala gorivo.

U izdanju za april američki ugledni časopis Forin afers svrstao je Crnu Goru u mafijaške države, u kojima su predstavnici vlasti integralni igrači.

I na slučaju Kotora pokazalo se da lokalni moćnici koje tužilaštva i policije regiona označavaju kao narko bosove i osobe povezane sa organizovanim kriminalom imaju naklonost crnogorskih vlasti, kako na vrhu, tako i na lokalnom nivou.

Filip Vuković u Pljevljima, Marija Ćatović u Kotoru. DPS gradonačelnici po mjeri šefa Mila Đukanovića.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo