Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽIVOT U IZBJEGLIČKOM NASELJU U SMAJLAGIĆA POLJU: Samo muke ne fali

Objavljeno prije

na

Izbjegličko naselje u Smajlagića Polju, građeno prije petnaestak godina za ljude koji su sklonište iz ratom zahvaćenih područja našli u Kolašinu, sada je sve osim udobno mjesto za stanovanje. U naselju je 36 porodica, a među njima su i neki Kolašinci, koji na drugi način nijesu mogli da nađu krov nad glavom. Najviše je djece i starih. Žive u skučenim stanovima, no to im je, kažu, najmanji problem. Proteklih nekoliko mjeseci sva domaćinstva su u više navrata bila isključivana s vodovodne mreže i po desetak dana, a mnoge će porodice, zbog neizmirenog duga za električnu energiju, Novu godinu dočekati u mraku. Stanari tvrde da su zaboravljeni od svih, te da njihova bijeda odavno nikog ne dotiče, pa se rijetko i obraćaju bilo kome.

Zbog izlivanja fekalija iz spetičke jame, kolašinski Vodovod jesenas je, po nalogu Komunalne policije, nekoliko puta isključivao vodu cijelom naselju. Takvo stanje, tvrde stanari, umalo je izazvalo zarazu. Svi stanovi su priključeni na jednu septičku jamu, koja nije redovno pražnjena, pa su se fekalije izlile u prizemne stanove. Još gore je bilo kada je isključena voda. I dok neki smatraju da su nadležni u Vodovodu nesavjesno postupili, stanarka Vera Radovanović, tvrdi da drugog načina nije bilo.

„Septička se izliva u stanove, pa su neki poplavljenji fekalijama. Plivamo u fekalijama, ne znamo kome da se obratimo. Sve je to jer je svih 36 stanova na jednoj septičkoj jami. Vodovod nije imao drugog rješenja nego da isključi vodu. Mi nikako ne uspijevamo da obezbijedimo dovoljno novca da se septička jama redovno prazni”, kaže ona.

Njena komšinica Milica Ivaniš smatra da su im narušena osnovna prava time što je plombiran jedini priključak za vodu. Ona tvrdi da su stanari izbjegličkog naselja nekoliko puta skupljali novac za pražnjene septičke jame. Međutim, kaže, to nije dalo neke značajnije rezultate.

„Izvuku dvije cisterne, uzmu novac i odu, a nas ostave s istim problemom. Mi smo ostavljeni na milost i nemilost i strepimo od zime. U ovom naselju nas je oko 100, mnogi nijesu zaposleni, a većina je i starija od 60 godina. Strahovali smo da ćemo zbog fekalija koje su se izlile dobiti neku zarazu, onda smo danima bili bez vode. Obraćali smo se i Opštini, gdje tvrde da nemaju novca da nam pomognu”, kaže ona.

Iz Komunalne policije objašnjavaju da su, postupajući po prijavi nekih od stanara iz tog naselja, upozorili prije mjesec da se problem septičke jame mora riješiti, odnosno da se ona mora redovno prazniti.

„Napravili smo zapisnik i upozorili da se septička jama mora isprazniti. Ni nakon mjesec stanari to nijesu učinili. Nije bilo drugog načina nego da se isključi voda svima”, kazao je načelnik te službe Zoran Kujović.

Stanovi su nedavno opet priključeni na vodovodnu mrežu, ali problem pražnjenja septičke nije riješen, pa je, slažu se i stanari i Komunalna policija, samo pitanje dana kada će se ponovo izliti.

A dok su njene komšije bile u problemima zbog nedostatka vode, Svetlana Knežević, samohrana majka dvije djevojčice od 11 i 12 godina, ostala je i bez struje zbog duga od 800 eura. Ona tvrdi da neke od njenih komšija u izbjegličkom naselju, gdje živi par godina, duguju i po 4.000 eura, pa i dalje imaju struju.

„Korisnica sam materijalnog obezbjeđenja porodice i s tim novcem nikako nijesam uspijevala da redovno izmirujem račune za struju. Isključili su struju, bez upozorenja i bilo kakve najave. U to vrijeme bila sam na bolničkom liječenju u Podgorici, pa su mi dvije ćerke, učenice osnovne škole, bile same u stanu. Bila sam prinuđena da samoincijativno izađem iz bolnice, kako ne bi bile same u mraku”, kaže Kneževićeva.

Pokušala je, tvrdi ova žena, koja svoju porodicu izdržava čisteći tuđe stanove i cijepajući drva sugrađanima i da pozajmi novac, ali nije uspjela. Zbog isključenja struje štetovala je svu zimnica u zamrzivaču, pa nije sigurna kako će s djecom izaći iz zime.

„Štetovala sam na desetine kilograma hrane, koju sam čuvala u zamrzivaču, a koju sam od svojih nadnica kupovala tokom ljeta i jeseni, da bismo zimus imali šta da jedemo. Sve je to sada uništeno. Još nijesam uspjela ni da obezbijedim drva za ogrijev, pa kad nema struje nemam način ni da skuvam ručak djeci ili ugrijem vodu za održavanje higijene. Ogročena sam i nije mi jasno kako naša muka nikog ne dotiče”, kaže Kneževićeva.

Ona se prije dvije godine samovoljno iz prinudnog smještaja u Domu učenika s djecom preselila u jedan od praznih stanova u izbjegličkom naselju. Da tako nije učinila, kaže, bila bi beskućnica. Strahuje od trenutka kada će joj biti naređeno da se iseli.

Radnici kolašinske Elektrodistribucije, uz asistenciju policije, s elektromreže isključili su i stan Svetlanine komšinice Marice Novović. Ona izdržava petoro djece, od kojih je jedno teško bolesno, a već nekoliko godina i oni su krov nad glavom našli u u izbjegličkom naselju. Ukupna primanja porodice Novović iznose 75 eura, zbog čega nijesu mogli da izmiruju visoke račune za struju.

,,Prije dva mjeseca su mi isključili struju, zbog čega mi se ćerki koja je dijabetičar i ima još nekoliko teških dijagnoza, zdravstaveno stanje naglo pogoršalo. Samovoljno sam se priključila, znam da je to mimo zakona, ali drugog načina nijesam imala. Ukupno primam 75 eura po osnovu materijalnog obezbjeđenja porodice i dječjeg dodatka, pa ne mogu da plaćam račune od 90 eura”, objašnjava ona.

Novovićeva kaže da su isključenjem struje životno ugrozili njenu ćerku. Nema načina da se bez pomoći drugih izbori s finansijskim problemima, pa ni da plati račune za struju. Zatražila je pomoć i od Ministarstva rada i socijalnog staranja i od predsjednice Opštine Kolašin Željke Vuksanović. Iz kabineta predsjednice stiglo joj je obećanje da će u razgovorima s nadležnima u Elekroprivredi pokušati da nađu razumno rješenje.

,,Ja sigurno neću dozvoliti da mi dijete opet završi u bolnici jer nemam struje. To ne bi ni jedna majka dozvolila. Nemam način da plaćam redovno račune, koji premašuju moja primanja.”

Još nekoliko njenih komšija zbog neplaćenih računa živi u mraku ali, kažu, da se ne ljute ni na koga niti će moliti za pomoć. Plaćali su struju dok su mogli, sada su se računi nagomilali pa su znali da će biti isključenja.

,,Važnija mi je hrana za djecu nego struja, a oboje od svojih dnevnica fizičkog radnika ne mogu plaćati. Tako je kako je. Nekad mi se čini da se sva bijeda i jad ovog grada koncetrisala u ovo naselje. Rijetki su ovdje oni koji nijesu u krajnjoj bijedi”, kaže jedan od stanara, porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo