Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽIVOT U IZBJEGLIČKOM NASELJU U SMAJLAGIĆA POLJU: Samo muke ne fali

Objavljeno prije

na

Izbjegličko naselje u Smajlagića Polju, građeno prije petnaestak godina za ljude koji su sklonište iz ratom zahvaćenih područja našli u Kolašinu, sada je sve osim udobno mjesto za stanovanje. U naselju je 36 porodica, a među njima su i neki Kolašinci, koji na drugi način nijesu mogli da nađu krov nad glavom. Najviše je djece i starih. Žive u skučenim stanovima, no to im je, kažu, najmanji problem. Proteklih nekoliko mjeseci sva domaćinstva su u više navrata bila isključivana s vodovodne mreže i po desetak dana, a mnoge će porodice, zbog neizmirenog duga za električnu energiju, Novu godinu dočekati u mraku. Stanari tvrde da su zaboravljeni od svih, te da njihova bijeda odavno nikog ne dotiče, pa se rijetko i obraćaju bilo kome.

Zbog izlivanja fekalija iz spetičke jame, kolašinski Vodovod jesenas je, po nalogu Komunalne policije, nekoliko puta isključivao vodu cijelom naselju. Takvo stanje, tvrde stanari, umalo je izazvalo zarazu. Svi stanovi su priključeni na jednu septičku jamu, koja nije redovno pražnjena, pa su se fekalije izlile u prizemne stanove. Još gore je bilo kada je isključena voda. I dok neki smatraju da su nadležni u Vodovodu nesavjesno postupili, stanarka Vera Radovanović, tvrdi da drugog načina nije bilo.

„Septička se izliva u stanove, pa su neki poplavljenji fekalijama. Plivamo u fekalijama, ne znamo kome da se obratimo. Sve je to jer je svih 36 stanova na jednoj septičkoj jami. Vodovod nije imao drugog rješenja nego da isključi vodu. Mi nikako ne uspijevamo da obezbijedimo dovoljno novca da se septička jama redovno prazni”, kaže ona.

Njena komšinica Milica Ivaniš smatra da su im narušena osnovna prava time što je plombiran jedini priključak za vodu. Ona tvrdi da su stanari izbjegličkog naselja nekoliko puta skupljali novac za pražnjene septičke jame. Međutim, kaže, to nije dalo neke značajnije rezultate.

„Izvuku dvije cisterne, uzmu novac i odu, a nas ostave s istim problemom. Mi smo ostavljeni na milost i nemilost i strepimo od zime. U ovom naselju nas je oko 100, mnogi nijesu zaposleni, a većina je i starija od 60 godina. Strahovali smo da ćemo zbog fekalija koje su se izlile dobiti neku zarazu, onda smo danima bili bez vode. Obraćali smo se i Opštini, gdje tvrde da nemaju novca da nam pomognu”, kaže ona.

Iz Komunalne policije objašnjavaju da su, postupajući po prijavi nekih od stanara iz tog naselja, upozorili prije mjesec da se problem septičke jame mora riješiti, odnosno da se ona mora redovno prazniti.

„Napravili smo zapisnik i upozorili da se septička jama mora isprazniti. Ni nakon mjesec stanari to nijesu učinili. Nije bilo drugog načina nego da se isključi voda svima”, kazao je načelnik te službe Zoran Kujović.

Stanovi su nedavno opet priključeni na vodovodnu mrežu, ali problem pražnjenja septičke nije riješen, pa je, slažu se i stanari i Komunalna policija, samo pitanje dana kada će se ponovo izliti.

A dok su njene komšije bile u problemima zbog nedostatka vode, Svetlana Knežević, samohrana majka dvije djevojčice od 11 i 12 godina, ostala je i bez struje zbog duga od 800 eura. Ona tvrdi da neke od njenih komšija u izbjegličkom naselju, gdje živi par godina, duguju i po 4.000 eura, pa i dalje imaju struju.

„Korisnica sam materijalnog obezbjeđenja porodice i s tim novcem nikako nijesam uspijevala da redovno izmirujem račune za struju. Isključili su struju, bez upozorenja i bilo kakve najave. U to vrijeme bila sam na bolničkom liječenju u Podgorici, pa su mi dvije ćerke, učenice osnovne škole, bile same u stanu. Bila sam prinuđena da samoincijativno izađem iz bolnice, kako ne bi bile same u mraku”, kaže Kneževićeva.

Pokušala je, tvrdi ova žena, koja svoju porodicu izdržava čisteći tuđe stanove i cijepajući drva sugrađanima i da pozajmi novac, ali nije uspjela. Zbog isključenja struje štetovala je svu zimnica u zamrzivaču, pa nije sigurna kako će s djecom izaći iz zime.

„Štetovala sam na desetine kilograma hrane, koju sam čuvala u zamrzivaču, a koju sam od svojih nadnica kupovala tokom ljeta i jeseni, da bismo zimus imali šta da jedemo. Sve je to sada uništeno. Još nijesam uspjela ni da obezbijedim drva za ogrijev, pa kad nema struje nemam način ni da skuvam ručak djeci ili ugrijem vodu za održavanje higijene. Ogročena sam i nije mi jasno kako naša muka nikog ne dotiče”, kaže Kneževićeva.

Ona se prije dvije godine samovoljno iz prinudnog smještaja u Domu učenika s djecom preselila u jedan od praznih stanova u izbjegličkom naselju. Da tako nije učinila, kaže, bila bi beskućnica. Strahuje od trenutka kada će joj biti naređeno da se iseli.

Radnici kolašinske Elektrodistribucije, uz asistenciju policije, s elektromreže isključili su i stan Svetlanine komšinice Marice Novović. Ona izdržava petoro djece, od kojih je jedno teško bolesno, a već nekoliko godina i oni su krov nad glavom našli u u izbjegličkom naselju. Ukupna primanja porodice Novović iznose 75 eura, zbog čega nijesu mogli da izmiruju visoke račune za struju.

,,Prije dva mjeseca su mi isključili struju, zbog čega mi se ćerki koja je dijabetičar i ima još nekoliko teških dijagnoza, zdravstaveno stanje naglo pogoršalo. Samovoljno sam se priključila, znam da je to mimo zakona, ali drugog načina nijesam imala. Ukupno primam 75 eura po osnovu materijalnog obezbjeđenja porodice i dječjeg dodatka, pa ne mogu da plaćam račune od 90 eura”, objašnjava ona.

Novovićeva kaže da su isključenjem struje životno ugrozili njenu ćerku. Nema načina da se bez pomoći drugih izbori s finansijskim problemima, pa ni da plati račune za struju. Zatražila je pomoć i od Ministarstva rada i socijalnog staranja i od predsjednice Opštine Kolašin Željke Vuksanović. Iz kabineta predsjednice stiglo joj je obećanje da će u razgovorima s nadležnima u Elekroprivredi pokušati da nađu razumno rješenje.

,,Ja sigurno neću dozvoliti da mi dijete opet završi u bolnici jer nemam struje. To ne bi ni jedna majka dozvolila. Nemam način da plaćam redovno račune, koji premašuju moja primanja.”

Još nekoliko njenih komšija zbog neplaćenih računa živi u mraku ali, kažu, da se ne ljute ni na koga niti će moliti za pomoć. Plaćali su struju dok su mogli, sada su se računi nagomilali pa su znali da će biti isključenja.

,,Važnija mi je hrana za djecu nego struja, a oboje od svojih dnevnica fizičkog radnika ne mogu plaćati. Tako je kako je. Nekad mi se čini da se sva bijeda i jad ovog grada koncetrisala u ovo naselje. Rijetki su ovdje oni koji nijesu u krajnjoj bijedi”, kaže jedan od stanara, porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo