Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE NEVOLJE S VODOM: Sreća što postoji regionalni

Objavljeno prije

na

To je postalo pravilo. Svake jeseni ili zime u Ulcinju bude nevolja sa vodosnadbjevanjem. Ove godine to je izazvalo veće posljedice pošto su zabilježene dvije loše epizode. Prva je počela krajem septembra i trajala je praktično dva mjeseca!? Tek onda su analize pokazale da je voda sa najvećih ulcinjskih izvorišta ispravna za piće. Ispitivanja su potvrđivala da je voda sa nekoliko izvorišta iz Lisne Bore, odnosno reni-bunara na rijeci Bojani, sadržala povećane količine mangana koji se i te kako može negativno odraziti na zdravlje stanovništva. Stručnjaci kažu da prekomjerno prisustvo teških metala može svojim kumulativnim efektom negativno uticati na zdravlje ljudi, bilo direktno u organizmu, bilo putem sinergičnog dejstva hemijskih supstanci koje se nalaze u vodi za piće.

Druga neprijatna epizoda odigrala se prošle sedmice kada je najveći dio grada preko 72 časa bio bez vode. Ranije su iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) zvanično saopštili da zbog remonta vode neće biti 24 sata. No, zbog neodgovornosti u toj firmi građani Ulcinja su se nekako morali dovijati danima. Bolje su prošli samo mještani u tzv. visokim zonama, koje su priključene na Regionalni vodovod. Iz tog sistema uzimaju se minimalne količine vode, jer se tome protive iz ViK-a. Kako tvrde, cijena dovođenja vode sa lokalnih izvora do krajnjih korisnika znatno je jeftinija nego iz regionalnog vodovoda.

Ipak zbog činjenice da je Ulcinj priključen na regionalni vodovod već dvije sezone na ulcinjskoj rivijeri praktično ne postoji problem sa vodosnadbjevanjem, iako u avgustu na ulcinjskoj rivijeri bude preko 120 hiljada gostiju. Značajno je takođe što je kvalitet vode iz tog sistema visoke klase, dok je istovremeno kvalitet vode u Bojani, odakle Ulcinj dobija ljeti najviše vode, u stalnom padu. Zato izvorište nema upotrebnu dozvolu, i sve se češće govori u javnosti da će ono morati da bude zatvoreno. Sve je spremno da takva odluka bude donijeta i na Vladi Crne Gore. Prioritet je ne samo zdravlje žitelja i gostiju koji u Ulcinj dolaze, već i saznanje da se ovakve glasine veoma brzo šire i negativno se odražavaju na imidž destinacije.

Takođe je tačno da izvorišta na Bojani godinama nemaju upotrebnu dozvolu. Ako se zna da je kvalitet vode u toj rijeci drastično pogoršan u posljednje vrijeme, onda je logično što se ne mogu pribaviti neophodne dozvole i da se takvo ponašanje više neće dozvoliti.

Jedan od najvećih problema u Ulcinju je tzv. gubitak vode na mreži koji nastaje zbog njene starosti od preko 30 godina, a koje su uz to azbestne, kao i stotine nelegalnih priključaka. Analiza koju su uradili njemački eksperti pokazala je da se u Ulcinju naplati tek šestina vode koja sa lokalnih izvorišta ulazi u vodovodni sistem!? Precizni Njemci su izračunali da gubici na vodovodnoj mreži iznose nevjerovatnih 625 odsto!? Prema njihovoj računici, sa okolnih izvorišta (Salč, Gač, Kaliman, Mide, Lisna Bori) u vodovodni sistem opštine ulazi godišnje 8,1 milion kubika vode, a od toga se samo 1,3 miliona fakturiše. Do sada se smatralo da se gubici na vodovodnoj mreži kreću oko 60 odsto, ili čak deset puta manje nego što je to utvrđeno.

Prvi korak u saniranju ovih opasnih neracionalnosti jeste ovonedjeljno otvaranje tendera za nabavku vodomjera i reparacionog materijala za JP Vodovod i kanalizacija. Na taj način će, kako ističu u lokalnoj upravi, započeti prva faza realizacije projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Ulcinju, koja se finansira iz kredita njemačke KfW banke, u vrijednosti od oko 20 miliona eura.

To je hvatanje ,,posljednjeg voza”, jer su u svim opštinama na Crnogorskom primorju ovi izuzetno značajni infrastrukturni poslovi daleko odmakli. Oni su takođe preduslov da krenu ozbiljnije investicije u turističku industriju na ulcinjskoj rivijeri, odnosno stvarni početak razvoja ove opštine.

Baš kao što je omogućavanje vodi iz mora da, radom snažnih pumpi na Đeranama, stigne u bazene soli i ponovo vrati živost ulcinjskoj Solani i čitavom tom prekrasnom prostoru u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Prema riječima čelnika Ekološkog društva Zeleni korak Dželala Hodžića, voda je najveći resurs opštine Ulcinj. ,,Grad se pretežno graniči sa vodom, slanom ili slatkom svejedno, po vodi se i u svijetu prepoznaje, voda je svakako najprisutnija riječ u našem rječniku. Po količini vode po glavi stanovnika Ulcinj je na samom vrhu svjetske ljestvice, iako takva statistika još nije napravljena”, ističe on i dodaje da trenutni stanovnici Ulcinja očito nijesu svjesni prednosti koje donosi, (i koje će tek donositi) ovaj resurs. Zato, kako zaključuje, u svom neznanju i gramzivosti sve čine da narednim generacijama otežaju život.

Ulcinjski hroničar, profesor Ismet Karamanaga, tvrdi da sve što je ovom gradu i njegovim žiteljima donosilo i donosi prosperitet ima veze sa vodom: i pomorstvo, i turizam, i poljoprivreda, i Solana, i ribolov. ,,Dakle, i more i Bojana, i Vladimirska i Međurječka rijeka, i jezera naša, polja su koja se žanju, a ne siju, putevi koje nijesmo gradili, niti ih, nažalost, znamo održavati, golem i nepresušan izvor topline, neiscrpan rudnik, veliko odmaralište, prostor za zabavu i zadovoljstvo. Zato se može ustvrditi da je ovo zaista jedinstven prirodni ambijent, koji treba biti maksimalno očuvan”, kaže on. I upozorava, da je sreća što od 2012. godine postoji regionalni vodovod odakle je moguće snabdijevati kompletno područje Ulcinja vodom visokog kvaliteta. Grada koji leži na vodi i koji je kroz cijelu povijest njegovao kult vode.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo