Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE NEVOLJE S VODOM: Sreća što postoji regionalni

Objavljeno prije

na

To je postalo pravilo. Svake jeseni ili zime u Ulcinju bude nevolja sa vodosnadbjevanjem. Ove godine to je izazvalo veće posljedice pošto su zabilježene dvije loše epizode. Prva je počela krajem septembra i trajala je praktično dva mjeseca!? Tek onda su analize pokazale da je voda sa najvećih ulcinjskih izvorišta ispravna za piće. Ispitivanja su potvrđivala da je voda sa nekoliko izvorišta iz Lisne Bore, odnosno reni-bunara na rijeci Bojani, sadržala povećane količine mangana koji se i te kako može negativno odraziti na zdravlje stanovništva. Stručnjaci kažu da prekomjerno prisustvo teških metala može svojim kumulativnim efektom negativno uticati na zdravlje ljudi, bilo direktno u organizmu, bilo putem sinergičnog dejstva hemijskih supstanci koje se nalaze u vodi za piće.

Druga neprijatna epizoda odigrala se prošle sedmice kada je najveći dio grada preko 72 časa bio bez vode. Ranije su iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) zvanično saopštili da zbog remonta vode neće biti 24 sata. No, zbog neodgovornosti u toj firmi građani Ulcinja su se nekako morali dovijati danima. Bolje su prošli samo mještani u tzv. visokim zonama, koje su priključene na Regionalni vodovod. Iz tog sistema uzimaju se minimalne količine vode, jer se tome protive iz ViK-a. Kako tvrde, cijena dovođenja vode sa lokalnih izvora do krajnjih korisnika znatno je jeftinija nego iz regionalnog vodovoda.

Ipak zbog činjenice da je Ulcinj priključen na regionalni vodovod već dvije sezone na ulcinjskoj rivijeri praktično ne postoji problem sa vodosnadbjevanjem, iako u avgustu na ulcinjskoj rivijeri bude preko 120 hiljada gostiju. Značajno je takođe što je kvalitet vode iz tog sistema visoke klase, dok je istovremeno kvalitet vode u Bojani, odakle Ulcinj dobija ljeti najviše vode, u stalnom padu. Zato izvorište nema upotrebnu dozvolu, i sve se češće govori u javnosti da će ono morati da bude zatvoreno. Sve je spremno da takva odluka bude donijeta i na Vladi Crne Gore. Prioritet je ne samo zdravlje žitelja i gostiju koji u Ulcinj dolaze, već i saznanje da se ovakve glasine veoma brzo šire i negativno se odražavaju na imidž destinacije.

Takođe je tačno da izvorišta na Bojani godinama nemaju upotrebnu dozvolu. Ako se zna da je kvalitet vode u toj rijeci drastično pogoršan u posljednje vrijeme, onda je logično što se ne mogu pribaviti neophodne dozvole i da se takvo ponašanje više neće dozvoliti.

Jedan od najvećih problema u Ulcinju je tzv. gubitak vode na mreži koji nastaje zbog njene starosti od preko 30 godina, a koje su uz to azbestne, kao i stotine nelegalnih priključaka. Analiza koju su uradili njemački eksperti pokazala je da se u Ulcinju naplati tek šestina vode koja sa lokalnih izvorišta ulazi u vodovodni sistem!? Precizni Njemci su izračunali da gubici na vodovodnoj mreži iznose nevjerovatnih 625 odsto!? Prema njihovoj računici, sa okolnih izvorišta (Salč, Gač, Kaliman, Mide, Lisna Bori) u vodovodni sistem opštine ulazi godišnje 8,1 milion kubika vode, a od toga se samo 1,3 miliona fakturiše. Do sada se smatralo da se gubici na vodovodnoj mreži kreću oko 60 odsto, ili čak deset puta manje nego što je to utvrđeno.

Prvi korak u saniranju ovih opasnih neracionalnosti jeste ovonedjeljno otvaranje tendera za nabavku vodomjera i reparacionog materijala za JP Vodovod i kanalizacija. Na taj način će, kako ističu u lokalnoj upravi, započeti prva faza realizacije projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Ulcinju, koja se finansira iz kredita njemačke KfW banke, u vrijednosti od oko 20 miliona eura.

To je hvatanje ,,posljednjeg voza”, jer su u svim opštinama na Crnogorskom primorju ovi izuzetno značajni infrastrukturni poslovi daleko odmakli. Oni su takođe preduslov da krenu ozbiljnije investicije u turističku industriju na ulcinjskoj rivijeri, odnosno stvarni početak razvoja ove opštine.

Baš kao što je omogućavanje vodi iz mora da, radom snažnih pumpi na Đeranama, stigne u bazene soli i ponovo vrati živost ulcinjskoj Solani i čitavom tom prekrasnom prostoru u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Prema riječima čelnika Ekološkog društva Zeleni korak Dželala Hodžića, voda je najveći resurs opštine Ulcinj. ,,Grad se pretežno graniči sa vodom, slanom ili slatkom svejedno, po vodi se i u svijetu prepoznaje, voda je svakako najprisutnija riječ u našem rječniku. Po količini vode po glavi stanovnika Ulcinj je na samom vrhu svjetske ljestvice, iako takva statistika još nije napravljena”, ističe on i dodaje da trenutni stanovnici Ulcinja očito nijesu svjesni prednosti koje donosi, (i koje će tek donositi) ovaj resurs. Zato, kako zaključuje, u svom neznanju i gramzivosti sve čine da narednim generacijama otežaju život.

Ulcinjski hroničar, profesor Ismet Karamanaga, tvrdi da sve što je ovom gradu i njegovim žiteljima donosilo i donosi prosperitet ima veze sa vodom: i pomorstvo, i turizam, i poljoprivreda, i Solana, i ribolov. ,,Dakle, i more i Bojana, i Vladimirska i Međurječka rijeka, i jezera naša, polja su koja se žanju, a ne siju, putevi koje nijesmo gradili, niti ih, nažalost, znamo održavati, golem i nepresušan izvor topline, neiscrpan rudnik, veliko odmaralište, prostor za zabavu i zadovoljstvo. Zato se može ustvrditi da je ovo zaista jedinstven prirodni ambijent, koji treba biti maksimalno očuvan”, kaže on. I upozorava, da je sreća što od 2012. godine postoji regionalni vodovod odakle je moguće snabdijevati kompletno područje Ulcinja vodom visokog kvaliteta. Grada koji leži na vodi i koji je kroz cijelu povijest njegovao kult vode.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo