OKO NAS
ULCINJSKE NEVOLJE S VODOM: Sreća što postoji regionalni

To je postalo pravilo. Svake jeseni ili zime u Ulcinju bude nevolja sa vodosnadbjevanjem. Ove godine to je izazvalo veće posljedice pošto su zabilježene dvije loše epizode. Prva je počela krajem septembra i trajala je praktično dva mjeseca!? Tek onda su analize pokazale da je voda sa najvećih ulcinjskih izvorišta ispravna za piće. Ispitivanja su potvrđivala da je voda sa nekoliko izvorišta iz Lisne Bore, odnosno reni-bunara na rijeci Bojani, sadržala povećane količine mangana koji se i te kako može negativno odraziti na zdravlje stanovništva. Stručnjaci kažu da prekomjerno prisustvo teških metala može svojim kumulativnim efektom negativno uticati na zdravlje ljudi, bilo direktno u organizmu, bilo putem sinergičnog dejstva hemijskih supstanci koje se nalaze u vodi za piće.
Druga neprijatna epizoda odigrala se prošle sedmice kada je najveći dio grada preko 72 časa bio bez vode. Ranije su iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) zvanično saopštili da zbog remonta vode neće biti 24 sata. No, zbog neodgovornosti u toj firmi građani Ulcinja su se nekako morali dovijati danima. Bolje su prošli samo mještani u tzv. visokim zonama, koje su priključene na Regionalni vodovod. Iz tog sistema uzimaju se minimalne količine vode, jer se tome protive iz ViK-a. Kako tvrde, cijena dovođenja vode sa lokalnih izvora do krajnjih korisnika znatno je jeftinija nego iz regionalnog vodovoda.
Ipak zbog činjenice da je Ulcinj priključen na regionalni vodovod već dvije sezone na ulcinjskoj rivijeri praktično ne postoji problem sa vodosnadbjevanjem, iako u avgustu na ulcinjskoj rivijeri bude preko 120 hiljada gostiju. Značajno je takođe što je kvalitet vode iz tog sistema visoke klase, dok je istovremeno kvalitet vode u Bojani, odakle Ulcinj dobija ljeti najviše vode, u stalnom padu. Zato izvorište nema upotrebnu dozvolu, i sve se češće govori u javnosti da će ono morati da bude zatvoreno. Sve je spremno da takva odluka bude donijeta i na Vladi Crne Gore. Prioritet je ne samo zdravlje žitelja i gostiju koji u Ulcinj dolaze, već i saznanje da se ovakve glasine veoma brzo šire i negativno se odražavaju na imidž destinacije.
Takođe je tačno da izvorišta na Bojani godinama nemaju upotrebnu dozvolu. Ako se zna da je kvalitet vode u toj rijeci drastično pogoršan u posljednje vrijeme, onda je logično što se ne mogu pribaviti neophodne dozvole i da se takvo ponašanje više neće dozvoliti.
Jedan od najvećih problema u Ulcinju je tzv. gubitak vode na mreži koji nastaje zbog njene starosti od preko 30 godina, a koje su uz to azbestne, kao i stotine nelegalnih priključaka. Analiza koju su uradili njemački eksperti pokazala je da se u Ulcinju naplati tek šestina vode koja sa lokalnih izvorišta ulazi u vodovodni sistem!? Precizni Njemci su izračunali da gubici na vodovodnoj mreži iznose nevjerovatnih 625 odsto!? Prema njihovoj računici, sa okolnih izvorišta (Salč, Gač, Kaliman, Mide, Lisna Bori) u vodovodni sistem opštine ulazi godišnje 8,1 milion kubika vode, a od toga se samo 1,3 miliona fakturiše. Do sada se smatralo da se gubici na vodovodnoj mreži kreću oko 60 odsto, ili čak deset puta manje nego što je to utvrđeno.
Prvi korak u saniranju ovih opasnih neracionalnosti jeste ovonedjeljno otvaranje tendera za nabavku vodomjera i reparacionog materijala za JP Vodovod i kanalizacija. Na taj način će, kako ističu u lokalnoj upravi, započeti prva faza realizacije projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Ulcinju, koja se finansira iz kredita njemačke KfW banke, u vrijednosti od oko 20 miliona eura.
To je hvatanje ,,posljednjeg voza”, jer su u svim opštinama na Crnogorskom primorju ovi izuzetno značajni infrastrukturni poslovi daleko odmakli. Oni su takođe preduslov da krenu ozbiljnije investicije u turističku industriju na ulcinjskoj rivijeri, odnosno stvarni početak razvoja ove opštine.
Baš kao što je omogućavanje vodi iz mora da, radom snažnih pumpi na Đeranama, stigne u bazene soli i ponovo vrati živost ulcinjskoj Solani i čitavom tom prekrasnom prostoru u neposrednom zaleđu Velike plaže.
Prema riječima čelnika Ekološkog društva Zeleni korak Dželala Hodžića, voda je najveći resurs opštine Ulcinj. ,,Grad se pretežno graniči sa vodom, slanom ili slatkom svejedno, po vodi se i u svijetu prepoznaje, voda je svakako najprisutnija riječ u našem rječniku. Po količini vode po glavi stanovnika Ulcinj je na samom vrhu svjetske ljestvice, iako takva statistika još nije napravljena”, ističe on i dodaje da trenutni stanovnici Ulcinja očito nijesu svjesni prednosti koje donosi, (i koje će tek donositi) ovaj resurs. Zato, kako zaključuje, u svom neznanju i gramzivosti sve čine da narednim generacijama otežaju život.
Ulcinjski hroničar, profesor Ismet Karamanaga, tvrdi da sve što je ovom gradu i njegovim žiteljima donosilo i donosi prosperitet ima veze sa vodom: i pomorstvo, i turizam, i poljoprivreda, i Solana, i ribolov. ,,Dakle, i more i Bojana, i Vladimirska i Međurječka rijeka, i jezera naša, polja su koja se žanju, a ne siju, putevi koje nijesmo gradili, niti ih, nažalost, znamo održavati, golem i nepresušan izvor topline, neiscrpan rudnik, veliko odmaralište, prostor za zabavu i zadovoljstvo. Zato se može ustvrditi da je ovo zaista jedinstven prirodni ambijent, koji treba biti maksimalno očuvan”, kaže on. I upozorava, da je sreća što od 2012. godine postoji regionalni vodovod odakle je moguće snabdijevati kompletno područje Ulcinja vodom visokog kvaliteta. Grada koji leži na vodi i koji je kroz cijelu povijest njegovao kult vode.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije