Povežite se sa nama

OKO NAS

POLITIČKA SAPUNICA U ULCINJU: Slatke muke DPS-a

Objavljeno prije

na

Kako će se karte posložiti biće jasno u ponedjeljak, 14. decembra, kada će Predsjedništvo DPS-a dati smjernice svom odboru u Ulcinju kako da razriješi krize u funkcinisanju vlasti u toj opštini. Članove tog tijela će o ovonedjeljnim pregovorima sa Novom demokratskom snagom – Forca Nazifa Cungua i koalicijom Zajedno za budućnost Ulcinja, kojoj je na čelu aktuelni gradonačelnik Fatmir Đeka, informisati zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković, koji je bio na čelu pregovaračkog tima. Pored njega u timu su bili član Predsjedništva Branimir Gvozdenović i šef lokalnog odbora DPS-a u Ulcinju Ljoro Nrekić, koji je, inače, najozbiljniji kandidat za novog predsjednika Opštine.

Upravo je funkcija gradonačelnika dovela do čitave ove sapunice. Forca je praktično od konstituisanja sadašnje vlasti, krajem februara 2014. godine, smatrala da njoj pripada to mjesto, i sistematski je otežavala posao Đeki. Koketiranjem sa DPS-om, koji ima devet mandata u Skupštini opštine i pojedinačno je najjača stranka, ona je izvršnu vlast stalno držala u matu.

Preko svojih kontrolisanih medija ređale su se optužbe na Đekin rad i ponašanje, a sve u svrhu pripreme javnosti za njegovu smjenu, a potom se krenulo u direktnu opstrukciju rada izvršne vlasti. ,,Ima li bolje potvrde o tom ponašanju po principu ‘što gore, to bolje’, nego činjenica da preko 80 odluka izvršne vlasti trenutno čeka na usvajanje u opštinskom parlamentu”, kaže Đeka.

Iz, u Ulcinju opozicionog , SDP-a su saopštili da je tokom ove godine održana „samo jedna polu-sjednica Skupštine opštine, a i ona je zaključena a da nijesu iscrpljene sve tačke koje su bile na dnevnom redu”.

Kako navodi odbornik te stranke Ardijan Kasneci, u fioci predsjednika lokalnog parlamenta Fuada Hadžibetija, koji je funkcioner Force, nalaze se akti koji su usko vezani ne samo za ostvarivanje prava i interesa građana nego i za punjenje opštinskog budžeta. „Među tim aktima se nalaze i urbanistički planovi koji su prošli svu propisanu proceduru i posjeduju sve potrebne saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma”, kazao je on ocjenjujući da se radi o samoopstrukciji lokalne vlasti u kojoj su oni imali, kako je to rekao odbornik URE Dritan Abazović, čak 60 odsto vlasti!?

Kada ni u tome nijesu uspjeli sredinom prošlog mjeseca su krenuli u posljednju fazu realizacije dugo pripremanog scenarija: smjene gradonačelnika Ulcinja i izbacivanja iz lokalne vlasti njegove koalicije i URE. Dogovoreno je da novu vlast čine uz Forcu, DPS i Demokratska unija Albanaca (DUA). Forci je, po tom planu, određeno da pripadne mjesto predsjednika Opštine, a čelniku DPS-a Nrekiću funkcija predsjednika Skupštine opštine.

Međutim, nakon razgovora Đeke sa visokim funkcionerima DPS-a u Podgorici, taj plan je stopiran. DPS i njezin stari partner, DUA, nijesu pristali da stave potpise na pripremljenu inicijativu Force za održavanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da se izglasa nepovjerenje aktuelnom predsjedniku Opštine Ulcinj.

Đeka je otišao korak dalje: ponudio je podršku svoje koalicije kandidatu DPS-a za mjesto gradonačelnika. Taj „novi momenat” je raspršio nade Cungua da će ponovo postati predsjednik. Kolo sreće se sasvim zavrtjelo na stranu DPS-a i sada oni vode glavnu riječ oko prekompozicije vlasti u Ulcinju.

Svjesni činjenice da im obje albanske grupacije trebaju ne samo zato što u ovom sazivu imaju po jednog poslanika u crnogorskoj Skupštini, već vjerovatno i za postizborne kombinatorike nakon sljedećih izbora na državnom nivou, Marković i drugovi ponudili su Cunguu i Đeki stvaranje široke koalicije. Takav savez najmanje odgovara Forci, nešto manje Đekinoj partiji. Iz Force, nezvanično, najavljuju da neće pristati na takav aranžman, što je i logično jer su čitav proces rušenja lokalne vlasti pokrenuli samo da bi dobili mjesto predsjednika Opštine. Đeka je zadovoljan što neće „ostati na tribinama”, pa je sve izvjesnije da će novu vlast formirati DPS, koalicija Zajedno za budućnost Ulcinja i DUA. Oni imaju 19 od ukupno 33 mandata u ulcinjskoj skupštini.

Član Glavnog odbora URE i aktuelni potpredsjednik Opštine Safet Beci kaže da je svakom postalo jasno da albanske stranke dobrovoljno -rade na svoju štetu, a u korist DPS-a. „Legitimišući svoju nesposobnost za saradnjom i dobrim upravljanjem, oni, ničim izazvani, nude DPS-u lokalnu vlast na tacni, kao i mjesto predsjednika Opštine. Sve ovo se dešava u momentu u kojem se finalizuje Studija zaštite Solane, izrađuje Prostorno-urbanistički plan Ulcinja koji treba da zaštiti i uvalu Valdanos, kao i da se stvore uslovi za usvajanje strateških dokumenata za ovu opštinu”, rekao je on. I upozorio: „Potenciranje smjene vlasti u ovom trenutku upućuje na logičan zaključak da je na pomolu urnisanje upravo Solane, a naročito Valdanosa”.

Za razliku od Becija koji tvrdi da prekompozicija ne donosi dobro Ulcinju, šef SDP-a Skender Elezagić smatra da je to najefikasnije rješenje u kratkom roku. ,,Ako govorimo o prekompoziciji vlasti mislimo na vlast koja će trajati vrlo kratko, koja će se formirati da se ukloni trenutna blokada u radu lokalne uprave i da se normalizuje rad tih organa. I to bi trebalo da traje najdalje do parlamentarnih izbora. Stabilna vlast se može očekivati samo izlaskom na nove izbore gdje će građani biti u mogućnosti da kažu svoj sud, o ovom ponašanju i neozbiljnosti stranaka koje su izigrali povjerenje koje su im građani dali na prošlim izborima”, kaže Elezagić.

U DPS-u odbijaju taj prijedlog i najavljuju da će naredne sedmice ubrzano raditi na konstituisanju nove vlasti. Ostaje samo pitanje da li će Ulcinj dobiti novu lokalnu upravu prije Nove godine ili početkom januara. I ovdje ,,godine počinju januarom”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo