Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE – POTRAGA ZA KATASTROM IZVORIŠNIH VODA: Ni traga ni glasa

Objavljeno prije

na

Sve donedavno polagane su nade da će se ući u trag kapitalnom dokumentu pod nazivom Katastar izvorišnih voda na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica, koji je kao vojna tajna sačinjen prije trideset godina. Te nade su pale u vodu kada je stigao zvanični odgovor iz Vojske Crne Gore da takvog dokumenta nema u njihovim arhivama.

Opštinski načelnik za sektor poljoprivrede i ekologije Goran Šćekić rekao je Monitoru da se konačno može reći kako je propao sav trud koji je još prije skoro tri decenije ulagao čitav tim stručnjaka tadašnjeg Zavoda za projektovanje da se sačini ova svojevrsna mapa izvorišnih voda na velikom području koje sada pokrivaju tri opštine.

On objašnjava da je posljednju nadu gajio u Vojsku Crne Gore, kojoj je pisao u dva navrata. ,,Prvi put niko nam nije odgovorio. Na drugi zvanični i urgentni dopis, poslije nekoliko mjeseci, odgovoreno nam je da takvog dokumenta koji je nosio oznaku vojne tajne nema ni u njihovom ni u državnom arhivu, kao i da ne znaju gdje bi dalje trebalo tražiti”, priča Šćekić.

Potraga za dokumentom koji je bio rezultat ogromnog timskog rada i truda intenziviran je nakon promjene lokalne vlasti u Beranama prije godinu i po, odnosno kada je DPS smijenjen s lokalne političke scene. Do tada se iz ove partije, odnosno od ljudi koji su u ime te partije vodili grad punih osam godina, moglo čuti da sličan dokument nikada nije ni postojao.

Riječ je o dokumentu koji je čuvan više od četvrt vijeka, sa željom da jednom bude iskorišćen u komercijalne svrhe, da bi nestao iz arhive bivšeg opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu. Originalni dokument je najvjerovanije ukraden, a tretira se kao da je stradao u požaru, kada je izgorio poslovni centar Evropa, iznad kojeg su se u to vrijeme nalazile kancelarije ovog sekretarijata.

Načelnik Sekretarijata za poljoprivredu u Beranama priča da je, od kada je preuzeo ovu dužnost, sebi postavio zadatak da pokuša da uđe u trag ovom dokumentu za koji kaže da je od neprocjenjive vrijednosti.

,,Ja nemam riječi kolika je vrijednost tog dokumenta. Najbolje je reći da je vrijednost neprocjenjiva. Taj dokument se u vrijeme kada je rađen vodio kao vojna tajna. Ne znam kada je s njega skinuta oznaka tajnosti, ali je oznaka ‘vojna tajna’ do trenutka nestanka stojala na debelim koricama. Zato smo gajili nadu da bi se možda neki primjerak mogao nalaziti u arhivima Vojske Crne Gore”, kaže Šćekić.

Ovaj poljoprivredni inženjer podsjeća da je katastar izvorišnih voda svojevremeno izradio tadašnji Zavod za urbanizam i projektovanje iz Ivangrada, i da je kao vrlo vrijedan dokument čuvan u resornom sekretarijatu više od trideset godina.

,,U tom obimnom dokumentu, koji je nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za tri hiljade izvora na području sadašnjih opština Berane, Andrijevica i Petnjica – o kapacitetu i temperaturi vode u četiri godišnja doba, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja”, priča on.

Šćekić dodaje da su sva izvorišta vrlo precizno locirana, i da je uz te podatke bila priložena skica i topografska karta na kojoj su ucrtani.

Upravo na osnovu ovog dokumenta utvrđeno je da na terenu koji je istraživanjem obuhvaćen, a koji se sada prostire na tri opštine, postoji najmanje trideset izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, ali do sada nijedan nije za to upotrijebljen, ne računajući one koji se upotrebljavaju za snabdijevanje naselja.

,,Naravno, od tih tri hiljade izvora nijesu svi za komercijalnu upotrebu. Ali preko trideset ima kapacitet od pet do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno našlo nekoliko koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio dobitak”, kaže Šćekić.

Načelnik Sekretarijata za poljoprivredu zaključuje da bi, kada bi se krenulo iznova da se sve radi, trebalo ko zna koliko novca.

,,Simptomatično, poslije tog požara našli smo ostatke mnogih dokumenata, a od ovog velikog, debljine petnaest centimetara i dobro ukoričenog, nije bilo traga”, kaže Šćekić.

Mnogi sumnjaju da upravo zbog toga Katastar izvorišnih voda za nekadašnju ivangradsku opštinu, nije izgorio već da je ukraden, odnosno da ga je neko odnio prije izbijanja požara. Nije bilo malo onih koji su poluglasno govorili da je požar podmetnut, da bi nikla nova i veća zgrada u glavnoj ulici, u vrijeme vladavine lokalnog DPS-a i ,,tajkunizacije” grada.

Da je dokument pod tim nazivom postojao, i da je dugo nosio oznaku vojne tajne, ,,nezgodno” svjedoče još samo inženjeri u resornom sekretarijatu. Od stručnjaka koji su ga za potrebe vojske i Opštine izrađivali prije AB revolucije, danas neki nijesu među živima, ili nijesu više u Beranama.

Načelnik tog sekretarijata izražava i sumnju da bi dokument mogao biti u nekoj privatnoj arhivi i objašnjava da bi za ponovnu izradu takvog ili sličnog dokumenta trebalo mnogo truda i novca.

,,Kada bi se sad čitava lokalna administracija angažovala da ponovo napravi ovakav dokument, za taj posao trebalo bi možda i dvije godine, a da pri tome ništa drugo ne radi. Sada vam je jasno zašto smo insistirali da se Katastar izvorišnih voda pronađe”, kaže ogorčeno Šćekić.

Sve je manje nade, ili je više nema, da se može spasiti ogromni rad i trud koji je ulagala čitava ekipa stručnjaka iz vremena bivše Jugoslavije za generacije koje dolaze. Nijesu oni krivi niti su mogli znati da generacije iz vremena AB revolucije neće misliti na one koji dolaze poslije njih.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo