Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE – POTRAGA ZA KATASTROM IZVORIŠNIH VODA: Ni traga ni glasa

Objavljeno prije

na

Sve donedavno polagane su nade da će se ući u trag kapitalnom dokumentu pod nazivom Katastar izvorišnih voda na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica, koji je kao vojna tajna sačinjen prije trideset godina. Te nade su pale u vodu kada je stigao zvanični odgovor iz Vojske Crne Gore da takvog dokumenta nema u njihovim arhivama.

Opštinski načelnik za sektor poljoprivrede i ekologije Goran Šćekić rekao je Monitoru da se konačno može reći kako je propao sav trud koji je još prije skoro tri decenije ulagao čitav tim stručnjaka tadašnjeg Zavoda za projektovanje da se sačini ova svojevrsna mapa izvorišnih voda na velikom području koje sada pokrivaju tri opštine.

On objašnjava da je posljednju nadu gajio u Vojsku Crne Gore, kojoj je pisao u dva navrata. ,,Prvi put niko nam nije odgovorio. Na drugi zvanični i urgentni dopis, poslije nekoliko mjeseci, odgovoreno nam je da takvog dokumenta koji je nosio oznaku vojne tajne nema ni u njihovom ni u državnom arhivu, kao i da ne znaju gdje bi dalje trebalo tražiti”, priča Šćekić.

Potraga za dokumentom koji je bio rezultat ogromnog timskog rada i truda intenziviran je nakon promjene lokalne vlasti u Beranama prije godinu i po, odnosno kada je DPS smijenjen s lokalne političke scene. Do tada se iz ove partije, odnosno od ljudi koji su u ime te partije vodili grad punih osam godina, moglo čuti da sličan dokument nikada nije ni postojao.

Riječ je o dokumentu koji je čuvan više od četvrt vijeka, sa željom da jednom bude iskorišćen u komercijalne svrhe, da bi nestao iz arhive bivšeg opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu. Originalni dokument je najvjerovanije ukraden, a tretira se kao da je stradao u požaru, kada je izgorio poslovni centar Evropa, iznad kojeg su se u to vrijeme nalazile kancelarije ovog sekretarijata.

Načelnik Sekretarijata za poljoprivredu u Beranama priča da je, od kada je preuzeo ovu dužnost, sebi postavio zadatak da pokuša da uđe u trag ovom dokumentu za koji kaže da je od neprocjenjive vrijednosti.

,,Ja nemam riječi kolika je vrijednost tog dokumenta. Najbolje je reći da je vrijednost neprocjenjiva. Taj dokument se u vrijeme kada je rađen vodio kao vojna tajna. Ne znam kada je s njega skinuta oznaka tajnosti, ali je oznaka ‘vojna tajna’ do trenutka nestanka stojala na debelim koricama. Zato smo gajili nadu da bi se možda neki primjerak mogao nalaziti u arhivima Vojske Crne Gore”, kaže Šćekić.

Ovaj poljoprivredni inženjer podsjeća da je katastar izvorišnih voda svojevremeno izradio tadašnji Zavod za urbanizam i projektovanje iz Ivangrada, i da je kao vrlo vrijedan dokument čuvan u resornom sekretarijatu više od trideset godina.

,,U tom obimnom dokumentu, koji je nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za tri hiljade izvora na području sadašnjih opština Berane, Andrijevica i Petnjica – o kapacitetu i temperaturi vode u četiri godišnja doba, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja”, priča on.

Šćekić dodaje da su sva izvorišta vrlo precizno locirana, i da je uz te podatke bila priložena skica i topografska karta na kojoj su ucrtani.

Upravo na osnovu ovog dokumenta utvrđeno je da na terenu koji je istraživanjem obuhvaćen, a koji se sada prostire na tri opštine, postoji najmanje trideset izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, ali do sada nijedan nije za to upotrijebljen, ne računajući one koji se upotrebljavaju za snabdijevanje naselja.

,,Naravno, od tih tri hiljade izvora nijesu svi za komercijalnu upotrebu. Ali preko trideset ima kapacitet od pet do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno našlo nekoliko koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio dobitak”, kaže Šćekić.

Načelnik Sekretarijata za poljoprivredu zaključuje da bi, kada bi se krenulo iznova da se sve radi, trebalo ko zna koliko novca.

,,Simptomatično, poslije tog požara našli smo ostatke mnogih dokumenata, a od ovog velikog, debljine petnaest centimetara i dobro ukoričenog, nije bilo traga”, kaže Šćekić.

Mnogi sumnjaju da upravo zbog toga Katastar izvorišnih voda za nekadašnju ivangradsku opštinu, nije izgorio već da je ukraden, odnosno da ga je neko odnio prije izbijanja požara. Nije bilo malo onih koji su poluglasno govorili da je požar podmetnut, da bi nikla nova i veća zgrada u glavnoj ulici, u vrijeme vladavine lokalnog DPS-a i ,,tajkunizacije” grada.

Da je dokument pod tim nazivom postojao, i da je dugo nosio oznaku vojne tajne, ,,nezgodno” svjedoče još samo inženjeri u resornom sekretarijatu. Od stručnjaka koji su ga za potrebe vojske i Opštine izrađivali prije AB revolucije, danas neki nijesu među živima, ili nijesu više u Beranama.

Načelnik tog sekretarijata izražava i sumnju da bi dokument mogao biti u nekoj privatnoj arhivi i objašnjava da bi za ponovnu izradu takvog ili sličnog dokumenta trebalo mnogo truda i novca.

,,Kada bi se sad čitava lokalna administracija angažovala da ponovo napravi ovakav dokument, za taj posao trebalo bi možda i dvije godine, a da pri tome ništa drugo ne radi. Sada vam je jasno zašto smo insistirali da se Katastar izvorišnih voda pronađe”, kaže ogorčeno Šćekić.

Sve je manje nade, ili je više nema, da se može spasiti ogromni rad i trud koji je ulagala čitava ekipa stručnjaka iz vremena bivše Jugoslavije za generacije koje dolaze. Nijesu oni krivi niti su mogli znati da generacije iz vremena AB revolucije neće misliti na one koji dolaze poslije njih.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo