Povežite se sa nama

OKO NAS

IZBOR SAVJETA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: Vladajuća većina kao zakon

Objavljeno prije

na

Savjet Agencije za elektronske medije je na sjednici održanoj protekle nedjelje uputio Radivoju Nikčeviću, predsjedniku skupštinskog Administrativnog odbora, Inicijativu za razrješenje svog tek izabranog člana Darka M. Ivanovića.

Prije samo mjesec dana, Administrativni odbor je, većinom glasova, Ivanovića izabrao za člana Savjeta, kao predstavnika nevladinih organizacija iz oblasti medija.

Ivanović je stopostotni vlasnik pravnog lica Agencije Media N-Gage, koja ima ugovor sa Televizijom Crne Gore o poslovno-programskoj saradnji, pa je Savjet konstatovao da je to u suprotnosti sa Zakonom o elektronskim medijima koji propisuje da članovi Savjeta ne mogu biti: ,,vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, zaposleni, lica pod ugovorom i sl., koji imaju interesa u pravnim licima koja se bave djelatnošću proizvodnje, emitovanja i/ili distribucije radijskog i/ili televizijskog programa…”

Na ovo su još u postupku odlučivanja upozoravali iz Koalicije NVO Saradnjom do cilja, tvrdeći da je Ivanović dostavio Administrativnom odboru Izjavu da nije u sukobu interesa i time doveo u zabludu članove Administrativnog odbora.

,,Darko Ivanović ne može biti istovremeno u poziciji da njegova organizacija proizvodi emisiju Robin Hud u kojoj je on još i autor, i da kao član Savjeta AEM donosi odluku o eventualnim prigovorima gledalaca o kršenju zakonskih normi i profesionalnih standarda u sopstvenoj emisiji”, kaže za Monitor predsjednik Upravnog odbora Koalicije Goran Đurović.

Na posljednjoj sjednici Savjeta Ivanović je negirao tvrdnje da je u konfliktu interesa stavom da Agencija Media N-Gage nije pravno lice koje emituje, proizvodi, distribuira program, već da je to RTCG, u kojoj nema interesa, niti je vlasnik udjela, niti zaposlen.

Ivanović za Monitor kaže da je ove njegove navode Administrativnom odboru potvrdila i RTCG. On ističe da ne prima platu ni u Agenciji Media N-Gage, da u njoj nije izvršni direktor, te da je Agenciju osnovao kako bi štitio svoja autorska prava.

,,Savjet je glasao po sopstvenom nahođenju, što nije sporno, ali smatram da su se oglušili o vrlo precizne argumente i dokaze koje sam dostavio. Prosto, ugovor Agencije i RTCG je jedinstven i novog tipa, i potpada pod zakon o autorskim i srodnim pravima, i većinu vremena sam potrošio da im objasnim te pravne specifikume. Napomenuću da je u Savjetu glasao, po inicijativi Koalicije Saradnjom do cilja, i jedan član Koalicije”, kaže Ivanović.

On očekuje da se Administrativni odbor konačno izjasni i, kako kaže, ,,prekine ove napade od onih koji izgube, pa se ljute kad ne prođe njihov kandidat”.

Pored Ivanovića, sredinom decembra, za člana Savjeta AEM-a izabran je Mladen Lompar, kao kandidat Crnogorskog PEN Centra. U Savjetu su i prof. dr Zdravko Uskoković, ispred Elektrotehničkog fakulteta UCG i Zlatko Vujović, kao kandidat NVO i udruženja građana koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Predsjednik Savjeta je Ranko Vujović, kandidat Udruženja komercijalnih emitera, koordinator UNEM-a i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, koji stoji iza performansa Riječ, slika, neprijatelj i Podgoričkog novinarskog foruma. Monitor je već pisao o enormnim zaradama zapošljenih i članova savjeta regulatornih agencija. Plata predsjednika Savjeta Vujovića je 769, a članova oko 750 eura.

Na javni poziv za izbor članova Savjeta, pored Ivanovića, prijavili su se i Slavica Striković, Budimir Damjanović, Ljiljana Žugić i Sava Lazarević.

Slavica Striković za Monitor kaže da Inicijativu Savjeta smatra potpuno opravdanom: ,,Podnijela sam krivičnu prijavu i tužbu protiv Darka Ivanovića za ovu očiglednu manipulaciju i nezakonitost kojom sam direktno oštećena”. Ona kao ironiju tumači Ivanovićeve, kako kaže, ,,besmislene odgovore u medijima da se samo radi o ličnim napadima na njega, te da će svojim ekspertskim vještinama značajno pomoći radu Savjeta”.

Strikovićeva je nezadovoljna i radom Administrativnog odbora pa je i protiv predsjednika ovog odbora Radivoja Nikčevića podnijela krivičnu prijavu.

Za Strikovićku je posebno problematičan stav predsjednika Administrativnog odbora Nikčevića koji, citira, ,,tvrdi da Zakon u ovom slučaju nije precizno definisao kriterijume za imenovanje kandidata, odnosno da iskustvo može biti važnije od broja podrški NVO”.

Zakonom o elektronskim medijima kao selekcioni uslov u slučaju da ima više kandidata, predviđeno je da: ,,ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača; predloženo lice ima duže radno iskustvo iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije.”

Stikovićevu je predložilo 18 organizacija, a Ivanovića sedam.

Ljiljana Žugić bila je kandidatkinja samo jedne organizacije – Instituta za medije. Ona za Monitor kaže da se odavno priča da gorepomenuto zakonsko rješenje nije najsrećnije ali da ono i dalje ostaje na snazi. Napominje da se nije upuštila u trku skupljanja što više potpisa NVO. ,,Nakon izbora članova Savjeta nisam reagovala, jer sam smatrala da je to beznadežno. Svako reagovanje je takvo ako nemate neku partijsku podršku, bilo vlasti, bilo opozicije”.

Koliko god zakonska rješenja bila neadekvatna, problem je što se – ne poštuju. Iz NVO sektora i ranije su upozoravali da Administrativni odbor i Skupština krše zakon prilikom imenovanja. Posljednji put to je bilo u junu prošle godine, kada je Odbor iznenada počeo da na novi način tumači stara pravila pri izboru članova Savjeta RTCG.

,,Ovaj slučaj će biti test za sve poslaničke klubove koji će pokazati da li su im partikularni interesi ispred javnog u toj mjeri da su spremni da brutalno krše zakon. Odgovornost je, svakako, i na opozicionim političkim partijama koje često i sa razlogom spočitavaju vlastima zloupotrebe – ovaj slučaj će pokazati koliko su i sami imuni na to i kakva su alternativna u kvalitativnom smislu. Hoće li opet Skupština negirati samu sebe i postati mjesto rušenja pravnog poretka ili će pokazati da može biti institucija koja poštuje zakone koje sama donosi?”, kaže Goran Đurović.

Na Administrativnom odboru je da potvrdi ili obori svoju raniju odluku. Protiv odluka poslanika o imenovanju ne može se pokrenuti postupak pred sudom. Njihova je amin, pa i kad pogriješe.

TEA GORJANC PRELEVIĆ
Radi se o principima, a ne ličnostima

Odredba o sprečavanju sukoba interesa, kakvu sadrži Zakon o elektronskim komunikacijama, služi ne samo da obezbijedi stvarnu nezavisnost i nepristrasnost članova agencije koja kontroliše elektronske medije, već i da obezbijedi da to tijelo uliva povjerenje kod građana koji ga finansiraju. Za ovaj slučaj je bitno da se posmatra na nivou principa, a ne ličnosti. Iako možda možemo imati poverenja da bi Darko Ivanović bio nepristrasan u odnosu na RTCG, važno je istrajati na poštovanju zabrane da se za članove regulatornog tijela biraju ljudi čije lične okolnosti ukazuju na moguću pristrasnost, jer su u zakonom zabranjenom interesnom odnosu s onima koje moraju da kontrolišu. Važno je da svaki izbor člana regulatornog tijela bude bez sumnje, zasnovan na odsustvu indikatora konflikta interesa, kakav je u ovom slučaju poslovni ugovor Ivanovićeve firme sa RTCG. HRA se odavno zalaže da se odredba o sprečavanju sukoba interesa uvede i za članove sudskog i tužilačkog savjeta u Zakon o sudskom savjetu i Zakon o državnom tužilaštvu. Takve naše predloge ove nedelje razmatraju poslanici Skupštine Crne Gore. Ovo je već treći put kako pokušavamo da ih ubedimo da je sprečavanje konflikta interesa kod članova tih savjeta neophodno i za depolitizaciju pravosuđa. Neophodno je da i svi članovi tih savjeta, koji biraju, nadziru i razriješavaju sudije i tužioce, odaju utisak da su sposobni da nepristrasno obavljaju svoju funkciju i zasluže povjerenje građana koji ih finansiraju.”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo