Povežite se sa nama

OKO NAS

IZBOR SAVJETA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: Vladajuća većina kao zakon

Objavljeno prije

na

Savjet Agencije za elektronske medije je na sjednici održanoj protekle nedjelje uputio Radivoju Nikčeviću, predsjedniku skupštinskog Administrativnog odbora, Inicijativu za razrješenje svog tek izabranog člana Darka M. Ivanovića.

Prije samo mjesec dana, Administrativni odbor je, većinom glasova, Ivanovića izabrao za člana Savjeta, kao predstavnika nevladinih organizacija iz oblasti medija.

Ivanović je stopostotni vlasnik pravnog lica Agencije Media N-Gage, koja ima ugovor sa Televizijom Crne Gore o poslovno-programskoj saradnji, pa je Savjet konstatovao da je to u suprotnosti sa Zakonom o elektronskim medijima koji propisuje da članovi Savjeta ne mogu biti: ,,vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, zaposleni, lica pod ugovorom i sl., koji imaju interesa u pravnim licima koja se bave djelatnošću proizvodnje, emitovanja i/ili distribucije radijskog i/ili televizijskog programa…”

Na ovo su još u postupku odlučivanja upozoravali iz Koalicije NVO Saradnjom do cilja, tvrdeći da je Ivanović dostavio Administrativnom odboru Izjavu da nije u sukobu interesa i time doveo u zabludu članove Administrativnog odbora.

,,Darko Ivanović ne može biti istovremeno u poziciji da njegova organizacija proizvodi emisiju Robin Hud u kojoj je on još i autor, i da kao član Savjeta AEM donosi odluku o eventualnim prigovorima gledalaca o kršenju zakonskih normi i profesionalnih standarda u sopstvenoj emisiji”, kaže za Monitor predsjednik Upravnog odbora Koalicije Goran Đurović.

Na posljednjoj sjednici Savjeta Ivanović je negirao tvrdnje da je u konfliktu interesa stavom da Agencija Media N-Gage nije pravno lice koje emituje, proizvodi, distribuira program, već da je to RTCG, u kojoj nema interesa, niti je vlasnik udjela, niti zaposlen.

Ivanović za Monitor kaže da je ove njegove navode Administrativnom odboru potvrdila i RTCG. On ističe da ne prima platu ni u Agenciji Media N-Gage, da u njoj nije izvršni direktor, te da je Agenciju osnovao kako bi štitio svoja autorska prava.

,,Savjet je glasao po sopstvenom nahođenju, što nije sporno, ali smatram da su se oglušili o vrlo precizne argumente i dokaze koje sam dostavio. Prosto, ugovor Agencije i RTCG je jedinstven i novog tipa, i potpada pod zakon o autorskim i srodnim pravima, i većinu vremena sam potrošio da im objasnim te pravne specifikume. Napomenuću da je u Savjetu glasao, po inicijativi Koalicije Saradnjom do cilja, i jedan član Koalicije”, kaže Ivanović.

On očekuje da se Administrativni odbor konačno izjasni i, kako kaže, ,,prekine ove napade od onih koji izgube, pa se ljute kad ne prođe njihov kandidat”.

Pored Ivanovića, sredinom decembra, za člana Savjeta AEM-a izabran je Mladen Lompar, kao kandidat Crnogorskog PEN Centra. U Savjetu su i prof. dr Zdravko Uskoković, ispred Elektrotehničkog fakulteta UCG i Zlatko Vujović, kao kandidat NVO i udruženja građana koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Predsjednik Savjeta je Ranko Vujović, kandidat Udruženja komercijalnih emitera, koordinator UNEM-a i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, koji stoji iza performansa Riječ, slika, neprijatelj i Podgoričkog novinarskog foruma. Monitor je već pisao o enormnim zaradama zapošljenih i članova savjeta regulatornih agencija. Plata predsjednika Savjeta Vujovića je 769, a članova oko 750 eura.

Na javni poziv za izbor članova Savjeta, pored Ivanovića, prijavili su se i Slavica Striković, Budimir Damjanović, Ljiljana Žugić i Sava Lazarević.

Slavica Striković za Monitor kaže da Inicijativu Savjeta smatra potpuno opravdanom: ,,Podnijela sam krivičnu prijavu i tužbu protiv Darka Ivanovića za ovu očiglednu manipulaciju i nezakonitost kojom sam direktno oštećena”. Ona kao ironiju tumači Ivanovićeve, kako kaže, ,,besmislene odgovore u medijima da se samo radi o ličnim napadima na njega, te da će svojim ekspertskim vještinama značajno pomoći radu Savjeta”.

Strikovićeva je nezadovoljna i radom Administrativnog odbora pa je i protiv predsjednika ovog odbora Radivoja Nikčevića podnijela krivičnu prijavu.

Za Strikovićku je posebno problematičan stav predsjednika Administrativnog odbora Nikčevića koji, citira, ,,tvrdi da Zakon u ovom slučaju nije precizno definisao kriterijume za imenovanje kandidata, odnosno da iskustvo može biti važnije od broja podrški NVO”.

Zakonom o elektronskim medijima kao selekcioni uslov u slučaju da ima više kandidata, predviđeno je da: ,,ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača; predloženo lice ima duže radno iskustvo iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije.”

Stikovićevu je predložilo 18 organizacija, a Ivanovića sedam.

Ljiljana Žugić bila je kandidatkinja samo jedne organizacije – Instituta za medije. Ona za Monitor kaže da se odavno priča da gorepomenuto zakonsko rješenje nije najsrećnije ali da ono i dalje ostaje na snazi. Napominje da se nije upuštila u trku skupljanja što više potpisa NVO. ,,Nakon izbora članova Savjeta nisam reagovala, jer sam smatrala da je to beznadežno. Svako reagovanje je takvo ako nemate neku partijsku podršku, bilo vlasti, bilo opozicije”.

Koliko god zakonska rješenja bila neadekvatna, problem je što se – ne poštuju. Iz NVO sektora i ranije su upozoravali da Administrativni odbor i Skupština krše zakon prilikom imenovanja. Posljednji put to je bilo u junu prošle godine, kada je Odbor iznenada počeo da na novi način tumači stara pravila pri izboru članova Savjeta RTCG.

,,Ovaj slučaj će biti test za sve poslaničke klubove koji će pokazati da li su im partikularni interesi ispred javnog u toj mjeri da su spremni da brutalno krše zakon. Odgovornost je, svakako, i na opozicionim političkim partijama koje često i sa razlogom spočitavaju vlastima zloupotrebe – ovaj slučaj će pokazati koliko su i sami imuni na to i kakva su alternativna u kvalitativnom smislu. Hoće li opet Skupština negirati samu sebe i postati mjesto rušenja pravnog poretka ili će pokazati da može biti institucija koja poštuje zakone koje sama donosi?”, kaže Goran Đurović.

Na Administrativnom odboru je da potvrdi ili obori svoju raniju odluku. Protiv odluka poslanika o imenovanju ne može se pokrenuti postupak pred sudom. Njihova je amin, pa i kad pogriješe.

TEA GORJANC PRELEVIĆ
Radi se o principima, a ne ličnostima

Odredba o sprečavanju sukoba interesa, kakvu sadrži Zakon o elektronskim komunikacijama, služi ne samo da obezbijedi stvarnu nezavisnost i nepristrasnost članova agencije koja kontroliše elektronske medije, već i da obezbijedi da to tijelo uliva povjerenje kod građana koji ga finansiraju. Za ovaj slučaj je bitno da se posmatra na nivou principa, a ne ličnosti. Iako možda možemo imati poverenja da bi Darko Ivanović bio nepristrasan u odnosu na RTCG, važno je istrajati na poštovanju zabrane da se za članove regulatornog tijela biraju ljudi čije lične okolnosti ukazuju na moguću pristrasnost, jer su u zakonom zabranjenom interesnom odnosu s onima koje moraju da kontrolišu. Važno je da svaki izbor člana regulatornog tijela bude bez sumnje, zasnovan na odsustvu indikatora konflikta interesa, kakav je u ovom slučaju poslovni ugovor Ivanovićeve firme sa RTCG. HRA se odavno zalaže da se odredba o sprečavanju sukoba interesa uvede i za članove sudskog i tužilačkog savjeta u Zakon o sudskom savjetu i Zakon o državnom tužilaštvu. Takve naše predloge ove nedelje razmatraju poslanici Skupštine Crne Gore. Ovo je već treći put kako pokušavamo da ih ubedimo da je sprečavanje konflikta interesa kod članova tih savjeta neophodno i za depolitizaciju pravosuđa. Neophodno je da i svi članovi tih savjeta, koji biraju, nadziru i razriješavaju sudije i tužioce, odaju utisak da su sposobni da nepristrasno obavljaju svoju funkciju i zasluže povjerenje građana koji ih finansiraju.”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo