Povežite se sa nama

OKO NAS

IZBOR SAVJETA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: Vladajuća većina kao zakon

Objavljeno prije

na

Savjet Agencije za elektronske medije je na sjednici održanoj protekle nedjelje uputio Radivoju Nikčeviću, predsjedniku skupštinskog Administrativnog odbora, Inicijativu za razrješenje svog tek izabranog člana Darka M. Ivanovića.

Prije samo mjesec dana, Administrativni odbor je, većinom glasova, Ivanovića izabrao za člana Savjeta, kao predstavnika nevladinih organizacija iz oblasti medija.

Ivanović je stopostotni vlasnik pravnog lica Agencije Media N-Gage, koja ima ugovor sa Televizijom Crne Gore o poslovno-programskoj saradnji, pa je Savjet konstatovao da je to u suprotnosti sa Zakonom o elektronskim medijima koji propisuje da članovi Savjeta ne mogu biti: ,,vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, zaposleni, lica pod ugovorom i sl., koji imaju interesa u pravnim licima koja se bave djelatnošću proizvodnje, emitovanja i/ili distribucije radijskog i/ili televizijskog programa…”

Na ovo su još u postupku odlučivanja upozoravali iz Koalicije NVO Saradnjom do cilja, tvrdeći da je Ivanović dostavio Administrativnom odboru Izjavu da nije u sukobu interesa i time doveo u zabludu članove Administrativnog odbora.

,,Darko Ivanović ne može biti istovremeno u poziciji da njegova organizacija proizvodi emisiju Robin Hud u kojoj je on još i autor, i da kao član Savjeta AEM donosi odluku o eventualnim prigovorima gledalaca o kršenju zakonskih normi i profesionalnih standarda u sopstvenoj emisiji”, kaže za Monitor predsjednik Upravnog odbora Koalicije Goran Đurović.

Na posljednjoj sjednici Savjeta Ivanović je negirao tvrdnje da je u konfliktu interesa stavom da Agencija Media N-Gage nije pravno lice koje emituje, proizvodi, distribuira program, već da je to RTCG, u kojoj nema interesa, niti je vlasnik udjela, niti zaposlen.

Ivanović za Monitor kaže da je ove njegove navode Administrativnom odboru potvrdila i RTCG. On ističe da ne prima platu ni u Agenciji Media N-Gage, da u njoj nije izvršni direktor, te da je Agenciju osnovao kako bi štitio svoja autorska prava.

,,Savjet je glasao po sopstvenom nahođenju, što nije sporno, ali smatram da su se oglušili o vrlo precizne argumente i dokaze koje sam dostavio. Prosto, ugovor Agencije i RTCG je jedinstven i novog tipa, i potpada pod zakon o autorskim i srodnim pravima, i većinu vremena sam potrošio da im objasnim te pravne specifikume. Napomenuću da je u Savjetu glasao, po inicijativi Koalicije Saradnjom do cilja, i jedan član Koalicije”, kaže Ivanović.

On očekuje da se Administrativni odbor konačno izjasni i, kako kaže, ,,prekine ove napade od onih koji izgube, pa se ljute kad ne prođe njihov kandidat”.

Pored Ivanovića, sredinom decembra, za člana Savjeta AEM-a izabran je Mladen Lompar, kao kandidat Crnogorskog PEN Centra. U Savjetu su i prof. dr Zdravko Uskoković, ispred Elektrotehničkog fakulteta UCG i Zlatko Vujović, kao kandidat NVO i udruženja građana koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Predsjednik Savjeta je Ranko Vujović, kandidat Udruženja komercijalnih emitera, koordinator UNEM-a i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, koji stoji iza performansa Riječ, slika, neprijatelj i Podgoričkog novinarskog foruma. Monitor je već pisao o enormnim zaradama zapošljenih i članova savjeta regulatornih agencija. Plata predsjednika Savjeta Vujovića je 769, a članova oko 750 eura.

Na javni poziv za izbor članova Savjeta, pored Ivanovića, prijavili su se i Slavica Striković, Budimir Damjanović, Ljiljana Žugić i Sava Lazarević.

Slavica Striković za Monitor kaže da Inicijativu Savjeta smatra potpuno opravdanom: ,,Podnijela sam krivičnu prijavu i tužbu protiv Darka Ivanovića za ovu očiglednu manipulaciju i nezakonitost kojom sam direktno oštećena”. Ona kao ironiju tumači Ivanovićeve, kako kaže, ,,besmislene odgovore u medijima da se samo radi o ličnim napadima na njega, te da će svojim ekspertskim vještinama značajno pomoći radu Savjeta”.

Strikovićeva je nezadovoljna i radom Administrativnog odbora pa je i protiv predsjednika ovog odbora Radivoja Nikčevića podnijela krivičnu prijavu.

Za Strikovićku je posebno problematičan stav predsjednika Administrativnog odbora Nikčevića koji, citira, ,,tvrdi da Zakon u ovom slučaju nije precizno definisao kriterijume za imenovanje kandidata, odnosno da iskustvo može biti važnije od broja podrški NVO”.

Zakonom o elektronskim medijima kao selekcioni uslov u slučaju da ima više kandidata, predviđeno je da: ,,ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača; predloženo lice ima duže radno iskustvo iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije.”

Stikovićevu je predložilo 18 organizacija, a Ivanovića sedam.

Ljiljana Žugić bila je kandidatkinja samo jedne organizacije – Instituta za medije. Ona za Monitor kaže da se odavno priča da gorepomenuto zakonsko rješenje nije najsrećnije ali da ono i dalje ostaje na snazi. Napominje da se nije upuštila u trku skupljanja što više potpisa NVO. ,,Nakon izbora članova Savjeta nisam reagovala, jer sam smatrala da je to beznadežno. Svako reagovanje je takvo ako nemate neku partijsku podršku, bilo vlasti, bilo opozicije”.

Koliko god zakonska rješenja bila neadekvatna, problem je što se – ne poštuju. Iz NVO sektora i ranije su upozoravali da Administrativni odbor i Skupština krše zakon prilikom imenovanja. Posljednji put to je bilo u junu prošle godine, kada je Odbor iznenada počeo da na novi način tumači stara pravila pri izboru članova Savjeta RTCG.

,,Ovaj slučaj će biti test za sve poslaničke klubove koji će pokazati da li su im partikularni interesi ispred javnog u toj mjeri da su spremni da brutalno krše zakon. Odgovornost je, svakako, i na opozicionim političkim partijama koje često i sa razlogom spočitavaju vlastima zloupotrebe – ovaj slučaj će pokazati koliko su i sami imuni na to i kakva su alternativna u kvalitativnom smislu. Hoće li opet Skupština negirati samu sebe i postati mjesto rušenja pravnog poretka ili će pokazati da može biti institucija koja poštuje zakone koje sama donosi?”, kaže Goran Đurović.

Na Administrativnom odboru je da potvrdi ili obori svoju raniju odluku. Protiv odluka poslanika o imenovanju ne može se pokrenuti postupak pred sudom. Njihova je amin, pa i kad pogriješe.

TEA GORJANC PRELEVIĆ
Radi se o principima, a ne ličnostima

Odredba o sprečavanju sukoba interesa, kakvu sadrži Zakon o elektronskim komunikacijama, služi ne samo da obezbijedi stvarnu nezavisnost i nepristrasnost članova agencije koja kontroliše elektronske medije, već i da obezbijedi da to tijelo uliva povjerenje kod građana koji ga finansiraju. Za ovaj slučaj je bitno da se posmatra na nivou principa, a ne ličnosti. Iako možda možemo imati poverenja da bi Darko Ivanović bio nepristrasan u odnosu na RTCG, važno je istrajati na poštovanju zabrane da se za članove regulatornog tijela biraju ljudi čije lične okolnosti ukazuju na moguću pristrasnost, jer su u zakonom zabranjenom interesnom odnosu s onima koje moraju da kontrolišu. Važno je da svaki izbor člana regulatornog tijela bude bez sumnje, zasnovan na odsustvu indikatora konflikta interesa, kakav je u ovom slučaju poslovni ugovor Ivanovićeve firme sa RTCG. HRA se odavno zalaže da se odredba o sprečavanju sukoba interesa uvede i za članove sudskog i tužilačkog savjeta u Zakon o sudskom savjetu i Zakon o državnom tužilaštvu. Takve naše predloge ove nedelje razmatraju poslanici Skupštine Crne Gore. Ovo je već treći put kako pokušavamo da ih ubedimo da je sprečavanje konflikta interesa kod članova tih savjeta neophodno i za depolitizaciju pravosuđa. Neophodno je da i svi članovi tih savjeta, koji biraju, nadziru i razriješavaju sudije i tužioce, odaju utisak da su sposobni da nepristrasno obavljaju svoju funkciju i zasluže povjerenje građana koji ih finansiraju.”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo