Povežite se sa nama

FOKUS

IZBORI: Nesigurni korak

Objavljeno prije

na

U nedjelju će se znati da li je DPS ubijedio građane Crne Gore da će, ako oni ne budu na vlasti, država propasti ili je opozicija uspjela da ih uvjeri da bi bilo previše vazdašnjem premijeru Milu Đukanoviću da dobije još četiri godine mandata. I time svoju vlast produži na četvrtu deceniju.

Demokratska partija socijalista čvrsto je tokom kampanje stala u odbranu države. Ulog na predstojećim izborima nemjerljivo je veći od partijskih interesa i borbe za vlast, kazao je vođa DPS-a Milo Đukanović na konvenciji u Nikšiću.

Odgovarajući na slogan Demokratskog fronta „Mi ili ON”, Đukanović je kazao kako „nije pitanje ‘Mi ili ON’,već je suština njihove ponude ‘Oni ili Crna Gora'”. Prosta logika vam pokazuje da je ON – Crna Gora.

Te tako, treba čuvati i njega i Crnu Goru. Objašnjavao je Đukanović i objašnjavao, kako na ovim izborima građani ponovo odlučuju hoćemo li i ubuduće imati svoju državu i biti svoji na svome. Ražalošćen je što politička ponuda u Crnoj Gori nije bogata, već opoziciju čini „destruktivna anticrnogorska družina”. „Mijenjali su imena, koalicije i finansijere, ali zlu ćud i prevarne namjere nikada. Obezličiti Crnu Goru i njeno dostojanstvo, prinijeti je na žrtvenik većih i moćnih, žrtvovati njenu mladost i budućnost za tuđi račun, to je bio i ostao njihov životni i politički moto, kako 1918. godine tako i danas”, tvrdi Đukanović.

Tu je, međutim, DPS koji to ,,nije dozvolio 2006. godine”, a „neće ni sljedeće nedjelje, jer nikada Crna Gora nije bila u izglednijoj šansi da za sve svoje građane obezbijedi evropski kvalitet života”. I o kvalitetu života povremeno su pričali predstavnici vlasti. Sve raste: I BDP, i plate i broj zaposlenih i, hvala potpredsjedniku Vlade Petru Ivanoviću, česme. Ekonomske blagodeti o kojima priča vlast ne osjeća većina građana Crne Gore. Baš zato se tako često kampanja vraćala na čuvanje države.

Dosta je usamljeno djelovao premijer. Nema Svetozara Marovića, nema Milice Pejanović-Đurišić, nema Miomira Mugoše – vijest da je nešto boravio u tužilaštvu nekoliko sati izgubila se u predizbornoj vrevi. Tu i tamo, kao prvi do šefa izbijao je potpredsjednik Vlade Duško Marković. Njegova stručna znanja po prirodi nijesu za javnu scenu, slabo se istakao u vještini govorništva.

Važno je da šefa ima ko da opiše. Član Predsjedništva DPS-a Milutin Simović: „Milo je najtvrđi bedem DPS-a, i nikšićki, katunski i crnogorski sin. To je Milo Đukanović koji je mudrom državnom politikom obezbijedio Crnoj Gori mir, sačuvao je od razaranja, vratio njenu državnost”. Na znanje i ravnanje.

Ni mrvu se DPS nije libio da prepada manjine i gusla po referendumskim i ostalim podjelama u Crnoj Gori, sve optužujući opoziciju kako želi da vrati Crnu Goru unatrag.

Kao branitelji države prijavili su se i Socijaldemokrate Ivana Brajovića i Pozitivna Darka Pajovića. Ostali se državnim statusom Crne Gore nijesu bavili.

U više navrata Đukanović je pozvao birače da njegovoj partiji obezbijede apsolutnu vlast, kako ih niko ne bi ucjenjivao.

Za glavnog protivnika vlasti važi Demokratski front. Nema kraja Crne Gore do kojeg nijesu stigli, spotovima i predizbornim reklamama preplavili su sve, prvenstveno sadržaje na internertu.

„Nema sreće u kući, firmi ili državi gdje je čelni čovjek lopov, zato će narod 16.oktobra izabrati da Crna Gora radi, a ne da krade”, poruka je Nebojše Medojevića jednog od lidera Fronta. Kaže da je Đukanović najveća opasnost Crne Gore.

Možda najzanimljiviji skup Front je organizovao u staroj zgradi Vlade gdje se okupila njihova omladina. Zidovi , takva im je služba, nijesu moglu da biraju, odzvanjali su: „Milo, lopove”. Iako je jednom objašnjavao da ljudi viču „Milo lopove” samo zato što je prekomplikovano skandirati „Milo zagovorniče NATO integracija”, izgleda da je sve to šefu pomalo dojadilo, pa je taj povik, na ovaj ili onaj način, na većini medija cenzurisan.

Andrija Mandić, prvi među jednakima u Frontu, očekuje smjenu vlasti: ,,Imaćemo čast i privilegiju, i bićemo upisani zlatnim slovima u istoriju Crne Gore, jer ćemo prvi put u njenoj istoriji promijeniti vlast demokratskim putem. Mi hoćemo vlast mirnim i demokratskim putem, a te večeri, 16. oktobra, ćemo proslaviti pobjedu koju već imamamo u rukama”, poručuje Mandić. Obećava i ukidanje sankcija Rusiji i odluke o priznanju Kosova.

Najprije pomalo umotano, na kraju sasvim otvoreno, Đukanović je optužio Front da parama iz Rusije pokušava da destabilizuje Crnu Goru. Sve kako ne bi ušla u NATO.

Velika koalicija Ključ koju čine Demos, SNP i Građanski pokret URA računa se u još jednog opozicionog favorita. „Građani Crne Gore moraju konačno da shvate da je vlast u svakoj zemlji smjenjiva, pa tako i u Crnoj Gori”, poručuje lider Demosa Miodrag Lekić. Lider SNP-a Srđan Milić govori kako će jurto 17. oktobra biti „lijepo i slobodno”.

Žarko Rakčević, predsjednik pokreta URA tvrdi da ,,skladna Crna Gora koju je stvorila koalicija Ključ, u kojoj Dritanu kliču u Beranama, a Milošu u Ulcinju, smeta samo DPS-u, koji želi da još koju godinu vlada na izmišljenjim podjelama”.

Prema njegovim riječima, DPS plaši narod da neko hoće da proda Crnu Goru. „A u stvari oni koji govore o prodaji, prije nekoliko dana su prodali Buljaricu. Baš kao što su prodali Miločer, Kumbor, Lušticu, Jugopetrol i Telekom. DPS jednostavno rasprodaje sve čega se dohvati, i vrijeme je da se to zaustavi”.

Sasvim izvjestan ulazak u parlament predviđa se i Demokratama Alekse Bečića. Lider Demokrata tvrdi da država nakon 17. oktobra više neće biti tajkunska država i poručuje Đukanoviću da je ,,lažni patriota ove države, a istinski patriota svoga džepa i bankovnog računa”.

Socijaldemokratska partija je prelaskom u opoziciju, po svemu sudeći, osvojila dovoljno simpatija da im cenzus neće biti problem.

,,Vratili smo okvir državi, ali sad joj moramo vratiti sadržinu. Mi smo se borili da budemo oni koji služe narodu, a ne koji mu naređuju. SDP je garant promjena i slobodne Crne Gore”, preporučuje se biračima lider te partije Ranko Krivokapić.

Bošnjačku partiju, najsigurnije od svih partija manjinski naroda očekuju poslanička mjesta. Najmanje dvije albanske liste osvojiće najmanje po jedan mandat. HGI računa na jedan mandat.Pitanje je da li Bošnjačka demokratska zajednica, iako je, u kampanji ostavila neuporedivo bolji utisak od BS-a, može prekoračiti cenzus. Isto važi za DPS-ove satelite – Socijaldemokrate i Pozitivnu. Budući da SD značajnije ,,djeluje” sa pozicija vlasti, bliži su cenzusu od Pajovićevih.

Tu počinje izborna matematika. U svim računicama glasovi Bošnjačke stranke, HGI, Socijaldemokrata i Pozitivne broje se u one koje bi DPS održale na vlasti. Za to je potreban 41 mandat.

Sami kraj kampanje na opozicionoj strani obilježilo je još jedno nazavršeno sporazumijevanje između DF-a i koalicije Ključ. DF je Ključu ponudio sporazum sa pet principa: formiranje vlade bez DPS-a i Đukanovića, odluka oko učlanjenja Crne Gore u NATO biće donijeta na referendumu, niko ne može imati imunitet od suočavanja sa pravdom. Četvrti princip bio je da u novoj Vladi neće učestvovati ministri iz Đukanovićevih vlada, a peti da će izborna opoziciona lista koja osvoji najviše glasova na izborima predložiti kandidata za premijera. Kasnije je DF odustao od četvrtog principa.

Miodrag Lekić je odgovorio da DF kuca na otvorena vrata i da je rano go¬vo¬ri¬ti o ka¬dro¬vi¬ma. ,,Ni¬je¬su nas oku¬pi¬le fo¬te¬lje, a o to¬me će-mo razgo¬va¬ra¬ti na¬kon po¬bje¬de na iz¬bo¬ri¬ma 16. ok¬to¬bra”, kazao je Lekić.

Bilo je tu i nadgornjavanja oko toga ko je čiju ponudu prihvatio. Demokrate Alekse Bečića prihvatile su i sporazum DF-a i ponudu koalicije Ključ, izuzimajući tačke o kadrovskim rješenjima.

Na pitanje čitalaca CdM-a: ,,Koliko ste sigurni da nećete u koaliciju sa DPS-om nakon izbora?”, Ranko Krivokapić je odgovorio: ,,10″.

Tu je kraj računicama mogućim u ovom trenutku, sve drugo bio bi račun bez krčmara. Tu ulogu na drugim mjestima ima većina građana sa pravom glasa. Kod nas oni koji su za promjene, moraju računati na to da ih mora biti više za onoliko koliko vlast može da pokrade. Što nije malo.

Uslovi za izbore

Četiri godine su na raspolaganju imale opozicija i pozicija u Crnoj Gori da poprave što se imalo popraviti nakon što se kroz aferu Snimak čulo i vidjelo ono što su već svi znali – da vlast pobjeđuje nepošteno. Manjim ili većim mitom, zastrašivanjem, manipulacijama u biračkim spiskovima. Usvojeni su novi zakoni, formirana vlada izbornog povjerenja, malo šta ovih dana govori da će krađe biti značajno smanjene. Birački spisak, iako provjeren AFIS sistemom, i dalje daje pravo glasa mrtvim dušama. Đuro Stojanović iz CEMI-ja, koji je učestvovao u radu koordinacionog tijela MUP-a, o načinu rada MUP-ove Službe za informacione tehnologije na TV Vijesti je kazao: ,,Nivo procedura i način na koji se čitav, strašno ozbiljan i osjetljiv, posao vođenja biračkog spiska, prikazao, izaziva izuzetnu zabrinutost”. U birački spisak upisano je 528 817 ljudi. Na prošlim izborima bilo ih je 514.055. Novoupisanih je, dakle, 14.762. Niko se ne sjeća nekakvog bejbi-buma prije 18 godina, nigdje nijesu zabilježene ozbiljne promjene u prirodnom priraštaju. Birački spisak, nekako, raste sam od sebe. Nekoliko dana pred izbore Dan je objavio kopije bilježnice predsjednice Opštine Gusinje Anele Čekić, kandidatkinje DPS-a sa uputstvima kojem biraču treba junica, a kojem bandera. Dnevnik može postati novi Snimak.

Dritan

Nezavisni poslanik, sada kandidat na listi Velike koalicije Ključ Dritan Abazović osvojio je simpatije građana u svim krajevima Crne Gore. „Na Žabljaku je više ljudi došlo da se pozdravi sa Dritanom, nego sa svima nama”, rekao je jedan od lidera Ključa. Starija gospođa iz Berana objašnjava kako je ,,najbolje govorio onaj mali Abazović. „Ovo je bruka i sramota što su radili, i biće nam teško da saniramo sve što su oni uradili, ali mi imamo ozbiljan tim koji je spreman da se uhvati u koštac sa tim. Nije teško vladati bolje od njih, jer dovoljno je samo da budemo pošteni”, jedna je od ozbiljnih Abazovićevih poruka, ali nijesu mu bile strane ni pjesmice. Odrecitivao je kako je Nikšić ,,Osnovan od istočnih Gota/ da ga danas vide bilo bi ih sramota / što mu napraviše džemperaši / ali hvala bogu narod ih se više ne plaši”. Bez kalkulisanja, znajući da će se zamjeriti dijelu sunarodnika, o planovima DPS-a da čarter letovima dovode iseljenike na glasanje, Abazović je u Beranama kazao: ,,Nije ni čudo što hoće da koriste avione, jer njihovi glasači i želje su u oblacima. Ali zato im ovog puta poručujemo, to neće proći na ovim izborima. Borićemo se obećavamo. Nije problem da oni ostvare pravo glasa, ali jeste da oni dođu da glasaju i onda nas ostave da se borimo sa ovim mafijašima na vlasti”.

Pajović

Rečenicu novinara Miodraga Vukmanovića ,,Postojaće Crna Gora, dok je Lovćena nad nama, dok je mora pod Barom i Kotorom, dok je Sunca i dok je Grahovca”, sa beskrajnim žarom je izgovarao Slavko Perović, početkom devedesetih, na skupovima Liberalnog saveza Crne Gore i punio srca manjini koja je bila za Crnu Goru i protiv rata. Kad 2016. Darko Pajović, lider Pozitivne izgovori tu rečenecu, gađenje postaje blaga riječ. Za jedno treba zahvaliti Pajoviću. ,,Onako kako smo odbranili državu 27. januara tako ćemo odbraniti i Pozitivnu”, ponavljao je tokom kampanje čineći da upamtimo taj datum. Datum kad je, kako bezuspješno pokušava da objasni Pajović, Pozitivna obezijedila formiranje vlade izbornog povjerenja. Ostatak svijeta zna: dan kada je opozicione glasove predao Milu Đukanoviću. Pozitivna, kaže, nikad neće izdati Crnu Goru.,,Nijesmo je izdali ni 27. januara, kada su neki drugi politički prevaranti, koji vam takođe traže podršku, a to su Socijaldemokratska partija i URA, krenuli sa onima koji su protiv države da mijenjaju Crnu Goru. Tako se ne mijenja Crna Gora”. Prije četiri godine Pajoviću je povjerovalo skoro 30 hiljada ljudi. Sad psuju, a Darko sanja cenzus.

Lokalni izbori

Duboko u sjenci parlamentarnih, ostali su lokalni izbori u Budvi, Kotoru, Andrijevici i Gusinju. Najzanimljiviji su, naravno, izbori u Budvi. DPS će nastupiti samostalno, bez Svetozara Marovića i ostalih uglednih Budvana osuđenih na zatvorske kazne. Koaliciju Građanskog pokreta URA, SDP i Liberalne partije „Budva mora” predvodi profesorica Božena Jelušić, koaliciju ,,Bura budi Budvu”, čine SNP i Demos, DF ima listu ,,Budva ili on”, Demokrate takođe nastupaju samostalno. Listu „CDU i građani: Volimo Budvu”, predvodi Dragan Purko Ivančević. Nosilac liste SD-a je Žarko Radulović, direktor hotela i Crnogorskog turističkog udruženja. Za povjerenje Kotorana 16.oktobra boriće se 11 partija i jedna koalicija. Izbore u Andrijevici tražio je DPS iz razloga racionalnosti – da se za koji mjesec ne ide ponovo na birališta. U Nikšiću, valjda neće biti zime, pa izbori nijesu raspisani prijevremeno. U Gusinju od osamostaljenja 2014. godine vlast zapravo nije funkcionisala, Skupština opštine nije imala kvorum.

Miloš BAKIĆ

Komentari

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći  po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije,  politička kriza i dalje traje.  Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.

Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.

Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK)  za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.

Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv.   “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.

U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda,   nešto iza kulisa. “ Spajić je  htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije,  nakon što je Andrija  Mandić posle  kratkog kolegijuma Skupštine,  izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta.  Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali  da u ponedjeljak  prezentuju u Skupštini.

DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka.  Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima,  ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK.  Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni.  Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te  da to moraju da znaju kolege iz DPSa.  Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.

On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije.  “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.

Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je  poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je  Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.

“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza  Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo  bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.

Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.

“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.

Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.

Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine  koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta.   Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.

Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti,  Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Ima i jedna ozbiljnija razlika između Hrvatske i Slovenije. Dok su zvaničnici u Zagrebu bojkot trgovina podržali ili prećutali, u Ljubljani su se čuli i glasovi protivljenja. Slovenački Ombudsman za lanac snabdevanja hranom, Branko Ravnik je upozorio da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, aktuelni bojkot mogao predstavljati uvod u „crni scenario“.

Istovremeno su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane saopštili da nijesu za bojkot slovenačkih trgovaca, smatraju  da je to ekstremna mjera i da potrošači u takvim situacijama mogu osećati kako su prisiljeni da učestvuju a akcijama koje, možda, ni ne podržavaju. Iz istog Ministarstva su pokušali objasniti zašto su neke cijene u Italiji niže nego u Sloveniji (dok Hrvati dolaze kod njih, Slovenci, zbog  jeftinije trgovine, idu u Italiju). Po njima, stvar je u tome da je slovenačko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja. “Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa u skladu sa tim cene mogu da budu niže”.

Insirisani primjerom  građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini širi se poziv na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana 31.januara, „kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda“. Inicijatori akcije pozivaju građane da „tog dana ne kupuju ništa, da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima“. Cilj akcije je, objašnjavaju  organizatori, pritisnuti vlasti i poslodavce da preduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plate i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.

U Srbiji je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo građane na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak. Na njihovom popisu su četiri trgovinska lanca koja su, zbog dogovaranja cijena, obuhvaćena postupkom Komisije za zaštitu konkurencije (Delez, Merkator S, DIS i Univereksport). Listi zrelih za bojkot pridodat je Lidl, za koji iz Efektive tvrde da se, takođe, priklonio politici visokih cijena. „Poenta nije da se u četvrtak kupe namirnice za dva dana ili da se u subotu kupi ono što nedostaje. Ako postoji prijeka potreba (za kupovinom – prim. Monitora), bolje je nabaviti kod malog trgovca ili na pijaci, samo ne u ovim velikim trgovinskim lancima“, objašnjavaju organizatori bojkota.  „Kako objasniti situaciju da je proizvod koji se pravi u Srbiji jeftiniji u SAD, Nemačkoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori nego u Srbiji? Nije inflacija krivac, krivi su i trgovinski lanci koj imaju visoke marže. Delez ima maržu preko 40, svi ostali imaju 32, 35, 37 odsto marže.“

I u Sjevernoj Makedoniji je potrošačima upućen poziv da ovog petka bojkotuju velike supermarkete ali i manje tržnice/pijace, „kao reakciju na drastično povećanje cijena“. Uz sindikate i udruženja potrošača, poziv na bojkot podržao je i premijer Hristijan Mickoski, ocjenivši da se pojedini trgovci i trgovinski lanci ponašaju neodgovorno neopravdano podižući cijene. “Imam jasna saznanja da određeni subjekti špekulativno pokušavaju da ostvare ogroman profit na račun građana. Ovo je nedopustivo i neće se tolerisati”, napisao je Mickoski.

Slično je i na ovdašnji poziv na bojkot trgovačkih lanaca, koji je stigao od  organizacije Alternativa Crna Gora, reagovao premijer Milojko Spajić. On je, uz odgovor da, na svom profilu na mreži X podijelio anketu sa pitanjem: „Smatrate li da i mi u Crnoj Gori treba da se organizujemo i, recimo, sljedeći petak bojkotujemo sve supermarkete, kao i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda?” Naknadno je, za RTCG, pojasnio da „u svojstvu građanina u potpunosti podržavam takvu akciju”. Ponavljajući očekivanja da će, sve izvjesniji, dolazak trgovinskog lanca Lidl riješiti problem visokih cijena i trgovačkih marži. “Lidl intenzivno radi na tome (na dolasku u Crnu Goru – prim. Monitora). Ukoliko domaći trgovci ne budu radili na fer odnosu prema lokalnim potrošačima, naravno da će ih potrošači napustiti”, saopštio je Spajić.

Nijesu svi ministri u Spajićevoj Vladi u potpunosti saglasni sa izrečenom podrškom bojkotu trgovina. Počev od potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.   “Ohrabrujem građane da svoj novac troše u Crnoj Gori, u našim trgovinama i kupuju samo domaće proizvode“, saopštio je Đeljošaj. „Koristim priliku da predložim da fokus nevladinih organizacija i svih društvenih aktera bude bojkot uvoznih proizvoda u trgovinama i da se kao društvo organizujemo da odredimo jedan dan u nedjelji (npr. 31. januar) ili više dana u mjesecu, kako bismo ujedinjeni i složni kupili samo domaće proizvode u našim trgovinama.”

Na sličnom fonu bili su i zvaničnici Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Privredna komora CG. „Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo nego odmažemo sebi. Neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog“, ocijenili su iz CUP-a.

Iz Privredne komore su, pozivajući se na prošlogodišnju Analizu koju su naručili od Ekonomskog fakulteta, saopštili da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Upirući,  indirektno, prst odgovornosti i u aktuelnu Vlade, a dijelom i na njene prethodnike. „Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike“,  navodi se u saopštenju PKCG.

“Trgovačke marže u regionu 2023. godine bile su najniže u Bosni i Hercegovini, 15 odsto, dok su u Srbiji 24-26 odsto, Hrvatskoj iznad 30 odsto, a u Njemačkoj čak 37 odsto“, predočili su iz PKCG rezultate pomenute Analize poslovanja trgovinskih preduzeća (veliki trgovački lanci, veleprodaje, mikro i mala preduzeća). „Prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori (uzorak analiziran u ovoj studiji) u 2023. godini iznosila je 17,9 odsto, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona izuzev BiH”.

Ti podaci nijesu utješili građane koji idu u trgovinu i iz nje, za sve više novca, u cegerima donose sve manje. Rast cijena i smanjenje kupovne moći, bez obzira na nominalni rast plata i penzija, podstakao je i predsjednicu Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olgu Nikčević da podrži bojkot trgovina. “Na ovaj način potrošači šalju poruku da trenutna situacija nije održiva i da je neophodno hitno reagovati na sistemske probleme. Bojkot marketa može poslužiti kao privremena mjera za vršenje pritiska, ali za dugoročne rezultate potrebno je sprovesti strukturne promjene u ekonomiji, uključujući jačanje domaće proizvodnje, bolje uređenje tržišta i podsticanje veće konkurencije”, kazala je ona.

Bojkot su podržali i sindikati. Izvršni odbor Unije slobodnih sindikata Crne Gore pozvao je članstvo da se pridruži bojkotu koji je, kažu, „izraz građanskog revolta zbog enormno visokih cijena proizvoda“ i ugrađivanja trgovaca kroz neutemeljeno visoke marže, koje nijesu formirane na realnim osnovama, već su rezultat povećanja zarada i penzija kroz efekte programa Evropa sad 1 i 2.

„Ukoliko se građani/ke odazovu pozivu na bojkot i ukoliko bojkot uspije, biće to snažna poruka trgovcima da građani/ke imaju mehanizam kako da se zaštite od daljeg „divljanja“ cijena“, navodi se u saopštenju USSCG.

I iz Saveza sindikata Crne Gore su pozvali članstvo da daju pun doprinos bojkotu. „Jer sve što smo postigli u dogovoru sa Vladom vezano za povećanje plata, trgovinski lanci nam to uzmu cijenama. Savez sindikata će osmisliti i dalje korake kako bismo postigli cilj, a to je smanjenje cijena“, poručio je generalni sekretar SSCG Duško Zarubica.

No, čuju se  glasovi ekonomskih analitičara koji pozivaju na oprez. Rast cijena, nesporno, jede (nesrazmjerno) uvećane zarade i penzije, pa je kupovna moć građana Crne Gore, prema  podacima Eurostata, približno ista danas kao i  2019. godine (51:50 odsto prosjeka EU). A taj rast, pored ostalog,  plaćamo manjim ulaganjima u penzione fondove. Odnosno, pozajmljujemo od samih sebe u budućnosti. .

Mišljenja se razlikuju oko toga šta je uzrok a šta posljedica takvog stanja. I ko je odgovoran. Neki analitičari upozoravaju da, zemlje bivše SFR Jugoslavije danas imaju različite ekonomije, zbog čega ni poslovanje maloprodajnih lanaca u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori  i Makedoniji nije uporedivo. Zajednički problem skupoće ne može se rješavati na isti način, jer  nema iste uzroke. Drugi upozoravaju da maloprodavci ne mogu biti jedini odgovorni za dešavanja u lancu u kome su i proizvođači, uvoznici, veleprodavci i, možda najvažnije, država/vlada kao kreator pravila i neko ko određuje visinu carinskih, akciznih,  poreskih stopa koje i te kako utiču na visinu cijena koju plaćaju potrošači. Svi mi.  U konačnom, nije teško shvatiti da bi ozbiljan bojkot, ili njime uzrokovan značajniji pad cijena, donio velike nevolje aktuelnim vlastima u Crnoj Gori. Planirani prihodi od PDV-a i akciza ne bi se realizovali pa bi država trebala dodatna zaduženja.

Potrošači ne žele da glavoboljaju oko takvih dilema. Njih interesuje to što su za tri godine cijene osnovnih životnih namirnica porasle preko 35 odsto, da je ukupna inflacija u tom periodu iznosila 26,8 odsto, da je najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrana i bezalkoholna pića (37,5 odsto) – baš tamo gdje ode većina novca prosječnog stanovnika Crne Gore. Sve navedeno su zvanični podaci Monstata. Uz to su, možda još više, poskupjeli stanovi i stanarine, odjeća i obuća, sve vrste usluga (od frizera do računa telekomunikacionih i kablovskih provajdera), komunalije (uz najavljeno poskupljenje struje)… a konačno, ili prije svega, akcize i poreske stope.

Ne može se , naravno,  sve to ispeglati jednodnevnim bojkotom trgovina. Zato  petak u kome nekadašnji Jugosloveni bojkotuju kupovinu treba razumjeti kao pokaznu vježbu nekih budućih akcija. Ne moraju biti sinhronizovane, važno je da budu korisne.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo