Povežite se sa nama

FOKUS

IZBORI: Nesigurni korak

Objavljeno prije

na

U nedjelju će se znati da li je DPS ubijedio građane Crne Gore da će, ako oni ne budu na vlasti, država propasti ili je opozicija uspjela da ih uvjeri da bi bilo previše vazdašnjem premijeru Milu Đukanoviću da dobije još četiri godine mandata. I time svoju vlast produži na četvrtu deceniju.

Demokratska partija socijalista čvrsto je tokom kampanje stala u odbranu države. Ulog na predstojećim izborima nemjerljivo je veći od partijskih interesa i borbe za vlast, kazao je vođa DPS-a Milo Đukanović na konvenciji u Nikšiću.

Odgovarajući na slogan Demokratskog fronta „Mi ili ON”, Đukanović je kazao kako „nije pitanje ‘Mi ili ON’,već je suština njihove ponude ‘Oni ili Crna Gora'”. Prosta logika vam pokazuje da je ON – Crna Gora.

Te tako, treba čuvati i njega i Crnu Goru. Objašnjavao je Đukanović i objašnjavao, kako na ovim izborima građani ponovo odlučuju hoćemo li i ubuduće imati svoju državu i biti svoji na svome. Ražalošćen je što politička ponuda u Crnoj Gori nije bogata, već opoziciju čini „destruktivna anticrnogorska družina”. „Mijenjali su imena, koalicije i finansijere, ali zlu ćud i prevarne namjere nikada. Obezličiti Crnu Goru i njeno dostojanstvo, prinijeti je na žrtvenik većih i moćnih, žrtvovati njenu mladost i budućnost za tuđi račun, to je bio i ostao njihov životni i politički moto, kako 1918. godine tako i danas”, tvrdi Đukanović.

Tu je, međutim, DPS koji to ,,nije dozvolio 2006. godine”, a „neće ni sljedeće nedjelje, jer nikada Crna Gora nije bila u izglednijoj šansi da za sve svoje građane obezbijedi evropski kvalitet života”. I o kvalitetu života povremeno su pričali predstavnici vlasti. Sve raste: I BDP, i plate i broj zaposlenih i, hvala potpredsjedniku Vlade Petru Ivanoviću, česme. Ekonomske blagodeti o kojima priča vlast ne osjeća većina građana Crne Gore. Baš zato se tako često kampanja vraćala na čuvanje države.

Dosta je usamljeno djelovao premijer. Nema Svetozara Marovića, nema Milice Pejanović-Đurišić, nema Miomira Mugoše – vijest da je nešto boravio u tužilaštvu nekoliko sati izgubila se u predizbornoj vrevi. Tu i tamo, kao prvi do šefa izbijao je potpredsjednik Vlade Duško Marković. Njegova stručna znanja po prirodi nijesu za javnu scenu, slabo se istakao u vještini govorništva.

Važno je da šefa ima ko da opiše. Član Predsjedništva DPS-a Milutin Simović: „Milo je najtvrđi bedem DPS-a, i nikšićki, katunski i crnogorski sin. To je Milo Đukanović koji je mudrom državnom politikom obezbijedio Crnoj Gori mir, sačuvao je od razaranja, vratio njenu državnost”. Na znanje i ravnanje.

Ni mrvu se DPS nije libio da prepada manjine i gusla po referendumskim i ostalim podjelama u Crnoj Gori, sve optužujući opoziciju kako želi da vrati Crnu Goru unatrag.

Kao branitelji države prijavili su se i Socijaldemokrate Ivana Brajovića i Pozitivna Darka Pajovića. Ostali se državnim statusom Crne Gore nijesu bavili.

U više navrata Đukanović je pozvao birače da njegovoj partiji obezbijede apsolutnu vlast, kako ih niko ne bi ucjenjivao.

Za glavnog protivnika vlasti važi Demokratski front. Nema kraja Crne Gore do kojeg nijesu stigli, spotovima i predizbornim reklamama preplavili su sve, prvenstveno sadržaje na internertu.

„Nema sreće u kući, firmi ili državi gdje je čelni čovjek lopov, zato će narod 16.oktobra izabrati da Crna Gora radi, a ne da krade”, poruka je Nebojše Medojevića jednog od lidera Fronta. Kaže da je Đukanović najveća opasnost Crne Gore.

Možda najzanimljiviji skup Front je organizovao u staroj zgradi Vlade gdje se okupila njihova omladina. Zidovi , takva im je služba, nijesu moglu da biraju, odzvanjali su: „Milo, lopove”. Iako je jednom objašnjavao da ljudi viču „Milo lopove” samo zato što je prekomplikovano skandirati „Milo zagovorniče NATO integracija”, izgleda da je sve to šefu pomalo dojadilo, pa je taj povik, na ovaj ili onaj način, na većini medija cenzurisan.

Andrija Mandić, prvi među jednakima u Frontu, očekuje smjenu vlasti: ,,Imaćemo čast i privilegiju, i bićemo upisani zlatnim slovima u istoriju Crne Gore, jer ćemo prvi put u njenoj istoriji promijeniti vlast demokratskim putem. Mi hoćemo vlast mirnim i demokratskim putem, a te večeri, 16. oktobra, ćemo proslaviti pobjedu koju već imamamo u rukama”, poručuje Mandić. Obećava i ukidanje sankcija Rusiji i odluke o priznanju Kosova.

Najprije pomalo umotano, na kraju sasvim otvoreno, Đukanović je optužio Front da parama iz Rusije pokušava da destabilizuje Crnu Goru. Sve kako ne bi ušla u NATO.

Velika koalicija Ključ koju čine Demos, SNP i Građanski pokret URA računa se u još jednog opozicionog favorita. „Građani Crne Gore moraju konačno da shvate da je vlast u svakoj zemlji smjenjiva, pa tako i u Crnoj Gori”, poručuje lider Demosa Miodrag Lekić. Lider SNP-a Srđan Milić govori kako će jurto 17. oktobra biti „lijepo i slobodno”.

Žarko Rakčević, predsjednik pokreta URA tvrdi da ,,skladna Crna Gora koju je stvorila koalicija Ključ, u kojoj Dritanu kliču u Beranama, a Milošu u Ulcinju, smeta samo DPS-u, koji želi da još koju godinu vlada na izmišljenjim podjelama”.

Prema njegovim riječima, DPS plaši narod da neko hoće da proda Crnu Goru. „A u stvari oni koji govore o prodaji, prije nekoliko dana su prodali Buljaricu. Baš kao što su prodali Miločer, Kumbor, Lušticu, Jugopetrol i Telekom. DPS jednostavno rasprodaje sve čega se dohvati, i vrijeme je da se to zaustavi”.

Sasvim izvjestan ulazak u parlament predviđa se i Demokratama Alekse Bečića. Lider Demokrata tvrdi da država nakon 17. oktobra više neće biti tajkunska država i poručuje Đukanoviću da je ,,lažni patriota ove države, a istinski patriota svoga džepa i bankovnog računa”.

Socijaldemokratska partija je prelaskom u opoziciju, po svemu sudeći, osvojila dovoljno simpatija da im cenzus neće biti problem.

,,Vratili smo okvir državi, ali sad joj moramo vratiti sadržinu. Mi smo se borili da budemo oni koji služe narodu, a ne koji mu naređuju. SDP je garant promjena i slobodne Crne Gore”, preporučuje se biračima lider te partije Ranko Krivokapić.

Bošnjačku partiju, najsigurnije od svih partija manjinski naroda očekuju poslanička mjesta. Najmanje dvije albanske liste osvojiće najmanje po jedan mandat. HGI računa na jedan mandat.Pitanje je da li Bošnjačka demokratska zajednica, iako je, u kampanji ostavila neuporedivo bolji utisak od BS-a, može prekoračiti cenzus. Isto važi za DPS-ove satelite – Socijaldemokrate i Pozitivnu. Budući da SD značajnije ,,djeluje” sa pozicija vlasti, bliži su cenzusu od Pajovićevih.

Tu počinje izborna matematika. U svim računicama glasovi Bošnjačke stranke, HGI, Socijaldemokrata i Pozitivne broje se u one koje bi DPS održale na vlasti. Za to je potreban 41 mandat.

Sami kraj kampanje na opozicionoj strani obilježilo je još jedno nazavršeno sporazumijevanje između DF-a i koalicije Ključ. DF je Ključu ponudio sporazum sa pet principa: formiranje vlade bez DPS-a i Đukanovića, odluka oko učlanjenja Crne Gore u NATO biće donijeta na referendumu, niko ne može imati imunitet od suočavanja sa pravdom. Četvrti princip bio je da u novoj Vladi neće učestvovati ministri iz Đukanovićevih vlada, a peti da će izborna opoziciona lista koja osvoji najviše glasova na izborima predložiti kandidata za premijera. Kasnije je DF odustao od četvrtog principa.

Miodrag Lekić je odgovorio da DF kuca na otvorena vrata i da je rano go¬vo¬ri¬ti o ka¬dro¬vi¬ma. ,,Ni¬je¬su nas oku¬pi¬le fo¬te¬lje, a o to¬me će-mo razgo¬va¬ra¬ti na¬kon po¬bje¬de na iz¬bo¬ri¬ma 16. ok¬to¬bra”, kazao je Lekić.

Bilo je tu i nadgornjavanja oko toga ko je čiju ponudu prihvatio. Demokrate Alekse Bečića prihvatile su i sporazum DF-a i ponudu koalicije Ključ, izuzimajući tačke o kadrovskim rješenjima.

Na pitanje čitalaca CdM-a: ,,Koliko ste sigurni da nećete u koaliciju sa DPS-om nakon izbora?”, Ranko Krivokapić je odgovorio: ,,10”.

Tu je kraj računicama mogućim u ovom trenutku, sve drugo bio bi račun bez krčmara. Tu ulogu na drugim mjestima ima većina građana sa pravom glasa. Kod nas oni koji su za promjene, moraju računati na to da ih mora biti više za onoliko koliko vlast može da pokrade. Što nije malo.

Uslovi za izbore

Četiri godine su na raspolaganju imale opozicija i pozicija u Crnoj Gori da poprave što se imalo popraviti nakon što se kroz aferu Snimak čulo i vidjelo ono što su već svi znali – da vlast pobjeđuje nepošteno. Manjim ili većim mitom, zastrašivanjem, manipulacijama u biračkim spiskovima. Usvojeni su novi zakoni, formirana vlada izbornog povjerenja, malo šta ovih dana govori da će krađe biti značajno smanjene. Birački spisak, iako provjeren AFIS sistemom, i dalje daje pravo glasa mrtvim dušama. Đuro Stojanović iz CEMI-ja, koji je učestvovao u radu koordinacionog tijela MUP-a, o načinu rada MUP-ove Službe za informacione tehnologije na TV Vijesti je kazao: ,,Nivo procedura i način na koji se čitav, strašno ozbiljan i osjetljiv, posao vođenja biračkog spiska, prikazao, izaziva izuzetnu zabrinutost”. U birački spisak upisano je 528 817 ljudi. Na prošlim izborima bilo ih je 514.055. Novoupisanih je, dakle, 14.762. Niko se ne sjeća nekakvog bejbi-buma prije 18 godina, nigdje nijesu zabilježene ozbiljne promjene u prirodnom priraštaju. Birački spisak, nekako, raste sam od sebe. Nekoliko dana pred izbore Dan je objavio kopije bilježnice predsjednice Opštine Gusinje Anele Čekić, kandidatkinje DPS-a sa uputstvima kojem biraču treba junica, a kojem bandera. Dnevnik može postati novi Snimak.

Dritan

Nezavisni poslanik, sada kandidat na listi Velike koalicije Ključ Dritan Abazović osvojio je simpatije građana u svim krajevima Crne Gore. „Na Žabljaku je više ljudi došlo da se pozdravi sa Dritanom, nego sa svima nama”, rekao je jedan od lidera Ključa. Starija gospođa iz Berana objašnjava kako je ,,najbolje govorio onaj mali Abazović. „Ovo je bruka i sramota što su radili, i biće nam teško da saniramo sve što su oni uradili, ali mi imamo ozbiljan tim koji je spreman da se uhvati u koštac sa tim. Nije teško vladati bolje od njih, jer dovoljno je samo da budemo pošteni”, jedna je od ozbiljnih Abazovićevih poruka, ali nijesu mu bile strane ni pjesmice. Odrecitivao je kako je Nikšić ,,Osnovan od istočnih Gota/ da ga danas vide bilo bi ih sramota / što mu napraviše džemperaši / ali hvala bogu narod ih se više ne plaši”. Bez kalkulisanja, znajući da će se zamjeriti dijelu sunarodnika, o planovima DPS-a da čarter letovima dovode iseljenike na glasanje, Abazović je u Beranama kazao: ,,Nije ni čudo što hoće da koriste avione, jer njihovi glasači i želje su u oblacima. Ali zato im ovog puta poručujemo, to neće proći na ovim izborima. Borićemo se obećavamo. Nije problem da oni ostvare pravo glasa, ali jeste da oni dođu da glasaju i onda nas ostave da se borimo sa ovim mafijašima na vlasti”.

Pajović

Rečenicu novinara Miodraga Vukmanovića ,,Postojaće Crna Gora, dok je Lovćena nad nama, dok je mora pod Barom i Kotorom, dok je Sunca i dok je Grahovca”, sa beskrajnim žarom je izgovarao Slavko Perović, početkom devedesetih, na skupovima Liberalnog saveza Crne Gore i punio srca manjini koja je bila za Crnu Goru i protiv rata. Kad 2016. Darko Pajović, lider Pozitivne izgovori tu rečenecu, gađenje postaje blaga riječ. Za jedno treba zahvaliti Pajoviću. ,,Onako kako smo odbranili državu 27. januara tako ćemo odbraniti i Pozitivnu”, ponavljao je tokom kampanje čineći da upamtimo taj datum. Datum kad je, kako bezuspješno pokušava da objasni Pajović, Pozitivna obezijedila formiranje vlade izbornog povjerenja. Ostatak svijeta zna: dan kada je opozicione glasove predao Milu Đukanoviću. Pozitivna, kaže, nikad neće izdati Crnu Goru.,,Nijesmo je izdali ni 27. januara, kada su neki drugi politički prevaranti, koji vam takođe traže podršku, a to su Socijaldemokratska partija i URA, krenuli sa onima koji su protiv države da mijenjaju Crnu Goru. Tako se ne mijenja Crna Gora”. Prije četiri godine Pajoviću je povjerovalo skoro 30 hiljada ljudi. Sad psuju, a Darko sanja cenzus.

Lokalni izbori

Duboko u sjenci parlamentarnih, ostali su lokalni izbori u Budvi, Kotoru, Andrijevici i Gusinju. Najzanimljiviji su, naravno, izbori u Budvi. DPS će nastupiti samostalno, bez Svetozara Marovića i ostalih uglednih Budvana osuđenih na zatvorske kazne. Koaliciju Građanskog pokreta URA, SDP i Liberalne partije „Budva mora” predvodi profesorica Božena Jelušić, koaliciju ,,Bura budi Budvu”, čine SNP i Demos, DF ima listu ,,Budva ili on”, Demokrate takođe nastupaju samostalno. Listu „CDU i građani: Volimo Budvu”, predvodi Dragan Purko Ivančević. Nosilac liste SD-a je Žarko Radulović, direktor hotela i Crnogorskog turističkog udruženja. Za povjerenje Kotorana 16.oktobra boriće se 11 partija i jedna koalicija. Izbore u Andrijevici tražio je DPS iz razloga racionalnosti – da se za koji mjesec ne ide ponovo na birališta. U Nikšiću, valjda neće biti zime, pa izbori nijesu raspisani prijevremeno. U Gusinju od osamostaljenja 2014. godine vlast zapravo nije funkcionisala, Skupština opštine nije imala kvorum.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo