Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI U NIKŠIĆU: Standardni pripremni radovi

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori u Nikšiću biće održani 12. marta. Izborne liste mogu se predati do 17. februara. Još se tačno ne zna ko će sa kim, ali je izvjesno da će glasački listić biti bogat. Prebogat. Opozicija se svađa, ministri se trkaju ko će prvi do Nikšića, predsjednik DPS-a Milo Đukanović lično je krenuo da satre političke protivnike u rodnom gradu. Sve je, dakle, kao i obično.

Prethodne četiri godine u Nikšiću je vladao DPS. Osvojili su vlast na izborima u martu 2013. U oktobru 2012. bili su izgubili, ali se desio faktor Drago Đurović, pa je opoziciona pobjeda otišla u pepeo.

Na izborima u Nikšiću, održanim 14. oktobra 2012. koalicija vladajućih partija Evropski Nikšić osvojila je 18.775 glasova, odnosno 20 odborničkih mandata. Za Demokratski front glasalo je 12.036 ljudi, što je ovoj koaliciji obezbijedilo 12 mandata. Pozitivna Crna Gora dobila je 4.689 glasova – pet odborničkih mjesta, a Socijalistička narodna partija 4.103 glasa – četiri mandata.

Ukupno, opozicione partije su dobile 20. 828 glasova, 21. mandat. Tada se Pozitivna računala u opoziciju.

Mjesecima su trajali pregovori Pozitivne i ostatka opozicije, većina ljudi u Crnoj Gori još se sjeća tog haosa. Bilo je svega i svačega, na kraju je odbornik Pozitivne Drago Đurović javno glasao za kandidatkinju DPS-a i time ozvaničio krah opozicione pobjede.

Vanredni izbori održani su u martu 2013. Koalicija ,,Za evropski Nikšić” je osvojila 20.367 glasova ili 23 odbornička mandata, Demokratski front 12.243 ili 13 mandata, SNP 3.382 glasa ili tri mandata, a Pozitivna Crna Gora 2.613 odnosno dva mandata.

Od oktobra do marta nikšićki Evropljani porasli su za 1592 glasa i tri mandata. Demokratski front bio je u plusu za 171 glas i jedan mandat. SNP je od 4.103 glasa izgubio 721, pao sa četiri na tri odbornička mjesta. Pozitivna je izgubila 2.067 glasova i tri mandata.

Negdje u tim brojevima krije se, pored ostalog, razlog za to što DPS nije prihvatio zahtjev opozicije da lokalni izbori u Nikšiću prošle jeseni budi održani zajedno sa parlamentarnim. Važna je koncentracija.

Kad bi se rezultati sa posljednjih parlamentarnih izbora preslikali na lokalne, DPS bi u tom gradu opet izgubio. U oktobru 2016. ta partija je u Nikšiću dobila 21.349 glasova. Demokratski front osvojio je 12.899, Demokrate 4.304, Koalicija „Ključ” – Demos-SNP-URA 3.556, SDP 2.350 glasova. Partije koje trenutno djeluju kao opozicija, znači, zajedno su imale 23.109 glasova. I kad se DPS-u doda 798 listića na kojima su zaokružene Socijaldemokrate Ivana Brajovića, imaju 22.147. To je za 962 manje od opozicionog zbira.

Ali. Izbori i jesu i nijesu matematika.

Ni slučajno nije isto kad vlast mora da šparta po cijeloj Crnoj Gori, kao kad sve svoje snage može da upregne u osvajanje jednog grada.

Koliko se zasad iz opozicionih pregovora zna, mogući savezi neće biti ni slični onima sa izbora prošle jeseni. Računa se u gotovu stvar da će na jednoj listi biti Demokratski front, SNP i Demos. Samostalno će Demokrate Aleke Bečića, SDP, Građanski pokret URA, Alternativa…

Početak svake izborne kampanje u ovoj zemlji obilježen je sukobima među opozicionim partijama, mučnim presabiranjima oko broja „kolona”, podjelama na „prave” i „lažne” opozicionare. Stara je priča da se svaka opoziciona partija bori da uzme što veći komad opozicionog biračkog tijela, dok DPS ostaje neokrnjen.

Trenutno se najsurovija borba vodi između Demokratskog fronta i Demokrata.

,,Demokrate ne žele da sarađuju sa opozicijom, ali je DF, zbog brojnih zahtjeva građana Nikšića pokušao sve kako bi uticali na Demokrate da promijene svoju sebičnu odluku. No, i pored toga što su nekima podjele ispred pobjeda, DF je kao ubjedljivo najorganizovaniji i najjači opozicioni subjekt u Nikšiću imao obavezu i dužnost da pozove kompletnu opoziciju na objedinjavanje, a u predstojećim danima izborne kampanje, i bez učešća Demokrata, dobićemo podršku najvećeg mogućeg broja građana i to će presudno uticati na odlazak korumpirane i kriminalne vlasti DPS-a”, tvrdi Demokratski front.

,,Saopštenje DF-a kojim su našu odluku ocijenili kao štetnu i sebičnu, ništa je drugo nego prikrivena žaoka upućena ka najperspektivnijem političkom subjektu u Crnoj Gori, a sve pod plaštom dušebrižništva”, kažu Demokrate uz ocjenu da pobjeda opozicije ne zavisi od modela nastupa na izborima, već od međusobne saradnje i nenapadanja.

Ostatak korespondencije između DF-a i Demokrata i za naše prilike bio je baš gadan. Jedan radi za vlast i za udbu, drugi je bio potrčko i kasno završio nikakvu školu, ovaj od pamtivijeka ruši opoziciju, onaj ima krive noge… budibogsnama.

Nije mirno ni na drugom kraju fronta – Građanski pokret URA optužuje nikšićki SDP da je sa DPS-om odveo Nikšić do duga od skoro 40 miliona eura. Iz SDP-a su malo odgovarali, pa su na kraju rekli da ubuduće neće odgovarati na napade unutar opozicije koji idu na ruku, isključivo DPS-u.

Šefovi opozicionih partija ovdje još nijesu iskusili da ih birači neizlaskom na izbore kazne zbog činjenice da se ponašaju nerazumno i da štete ukupnom rezultatu opozicije. Manje zbog toga što se, koji dan pred izbore ,opozicionari kako-tako primire, više zbog ogromne želje opozicionih birača da vide kraj režimu u Crnoj Gori. Niko ne može da garantuje da taj dan nikad neće doći.

DPS ponovo brani Crnu Goru. Izbori u Nikšiću, kazao je predsjednik te partije Milo Đukanović na sjednici političkog aktiva u Nikšićkom pozorištu, nastavak su parlamentarnih kada se branio i odbranio crnogorski put u evropsku budućnost. Izbori su, sjetićete se, bili nastavak referenduma.

Demokratki front se ,,bijedno iznajmljen od strane drugih inostranih političkih centara” stavio u funkciju rušenja Crne Gore i njene evropske budućnosti. „Osnovna tema ne samo ovih izbora i politike, nego rekao bih i vremena na koju prije ili kasnije moramo zajedno odgovoriti je ko to ima pravo, bio vlast ili opozicija, da krade i prodaje crnogorsku državu, čast, slobodu, istoriju. Ko pokušava da proda Crnu Goru. Ko kalja istorijski teško stečeni ugled naše države”, kazao je Đukanović. Zanimljiva su to pitanja.

Demokrate je nazvao kolonom ,,mladih kravatiranih” čija je svaka odluka ,,nepogrešivo anticrnogorska”. SDP je danas, kaže Đukanović, koalicioni partner najgore anticrnogorske politike oličene u DF-u. Prekorio je 20 hiljada Crnogoraca koji su , glasajući za SDP, svoj glas bacili protiv Crne Gore.

„Ako Nikšić odbrani crnogorsko pravo na evropsku budućnost odbranjena je crnogorska budućnost. Zato se ne štedite u ovih mjesec i nešto dana. Neću se ni sam štedjeti jer za mene nema prečeg zadatka od toga da u Nikšiču uradimo sve što treba da ono što smo uradili u prethodnom četvorogodištu objektivno prikažemo ljudima”, poručio je Đukanović.

Dobro, malo se prokasnilo, pa se ponešto od toga što treba prikazati radi u posljednji čas. Kako piše Dan, krajem prošle godine raspisan je tender vrijedan 100.000 eura za asfaltiranje saobraćajnica na teritoriji Nikšića. Za sređivanje struje raspisan je tender vrijedan 150.000 eura. Tu je i opremanje Trga i svašta.

A tu su i obični dani. Prosječna plata u nekadašnjem industrijskom centru Crne Gore je tridesetak eura niža od prosjeka u Crnoj Gori. Sindikalci kažu da je tokom tranzicije u tom gradu broj radnika opao sa 16 hiljada na dvije.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji fino pokazuje koliko ljudi želi da živi u nekom gradu. Ljudi, k'o ljudi, htjeli bi da žive tamo gdje je bolje, tržište radi svoje. Kvadrat u Podgorici lani je koštao 1.138, u Baru 1.500, prosjek u Crnoj Gori bio je 1.057 eura. Kvadrat novog stana u Nikšiću košta, kaže zvanična statistika, 550 eura. Toliko o uspjesima vlasti. Ako od takvog vladanja ne može da ponudi bolje – toliko i o sposobnosti opozicije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BRANISLAVA – BRANA  MIĆUNOVIĆA: Suđenje za ubistvo kojim je umrlo crnogorsko pravosuđe?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uloga sudije izvjestioca Milivoja Katnića

 

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kao sudija izvjestilac imao najznačajniju ulogu u donošenju oslobađajuće pravosnažne presude Apelacionog suda od 20. novembra 2007. godine  kojom je kontroverzni, i nekoliko puta ranije osuđivan, biznismen Branislav – Brano Mićunović oslobođen optužbi za teško ubistvo Radovana – Raca Kovačevića iz bezobzirne osvete. Tom presudom su do sada nekoliko puta javno mahali funkcioneri Demokrata i Demokratskog fronta u susret nikšićkim izborima i vezano za nacrte tužilačkih zakona, upirući prst na Katnićevu ulogu u procesu vijeka.

Priča je počela u ranim jutarnjim satima 7. oktobra 2000. godine kada je Nikšićanin Radovan Kovačević teško ranjen u oružanom obračunu u kazinu Hotela Podgorica koji su držali Branislav Mićunović i Savo Grbović. Na njega je pucao Cetinjanin Petko Pešukić kome je onda Nikšićanin Zdravko Lopušina prišao sa leđa, u rvanju oteo pištolj i ispalio u Pešukića nekoliko metaka momentalno ga usmrtivši. Nakon ranjavanja, Kovačevića su prebacili u Klinički centar njegovi prijatelji Stanko Milović i Emil Osmanagić zajedno sa policajcem posebnih jedinica MUP-a Dragoljubom Mrvaljevićem čija jedinica je bila smještena u Hotelu Podgorica i koji se zatekao u hotelu nakon što mu se završila smjena.

U optužnici Višeg tužioca u Podgorici, koju je na glavnom pretresu zastupala zamjenica Vesna Jovićević (nedavno pomenuta u aferi Stanovi), piše da je Branislav Mićunović istog dana u ranim jutarnjim satima „na ulazu u Urgentni blok KBC-a Podgorica lišio života Kovačević Radovana iz Nikšića iz bezobzirne osvete i pri tome umišljajem doveo u opasnost život još dva lica, na način što je prišao vozilu „audi“ A6 oznaka BD… kojim je, nakon događaja iz tačke dispozitiva optužnice prevezen povrijeđeni Radovan Kovačević, i u trenutku kada su Mrvaljević Dragoljub i Vojičić Dragoslav iz Podgorice, izvlačili Kovačevića iz vozila kroz otvorena zadnja lijeva vrata da bi ga unijeli u Urgentni blok radi ukazivanja ljekarske pomoći, optuženi je iz revolvera nepoznate marke cal.38 specijal u pravcu Kovačevića ispalio tri projektila koji su ga pogodili nanoseći mu teške i po život opasne tjelesne povrede… sveteći se na taj način zbog prethodnog ubistva Pešukića Petka iako je u tom trenutku znao da Kovačević nije izvršio ovo djelo“. Kovačeviću je pucano u glavu dva puta i jednom u desno rame. Tužilac je naveo da je smrt Kovačevića nastupila usljed razorenja mozga i kičmene moždine i iskrvavljenja i da je Mićunović pri tom doveo u opasnost živote još dvije  osobe „jer je postojala mogućnost da budu pogođeni ispaljenim projektilima, kao i rikošet projektila koji je udario u betonski pod u njihovoj blizini“.

Suđenje koje je uslijedilo je zaokupiralo crnogorsku javnost zbog kontroverznog pedigrea optuženog Mićunovića koga mnogi smatraju za vladara podzemlja i desnu ruku državno-partijskog vrha Crne Gore. Shodno tome, kritičari su tvrdili da je država imala veliki interes da ishoduje povoljnu presudu za Mićunovića.

Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Radovan Mandić je presudom od 12. juna 2001.  oslobodilo Mićunovića optužbe za ubistvo i ukinulo mu pritvor u kome je bio od 7. oktobra 2000. godine. Presudi su prethodile promjene iskaza ključnih svjedoka davane u policiji, istražnom postupku i glavnom pretresu. Takođe, svjedoci, osim Okice Mujovića, su tvrdili na glavnom pretresu da nisu vidjeli optuženog Mićunovića da drži pištolj u ruci i da puca već su ga samo vidjeli da je stigao blizu ulaza u Urgetni blok i kretao se okolo. Mujović je na sudu izjavio da je vidio ispruženu desnu ruku Mićunovića u kojoj je bio pištolj koji je bio „poluokrenut dolje i u pravcu Kovačević Radovana u kom momentu čuje još jedan hitac, pri čemu ne vidi da se iz pištolja Mićunovića ispaljuje taj hitac ali vidi da dolazi od njegovog pravca…“. Sudsko vijeće sudije Mandića je odbacilo njegovo svjedočenje kao nevjerodostojno jer je utvrdilo da se on nije nalazio na mjestu odakle je mogao biti očevidac kao i da ga drugi svjedoci nisu primijetili. Sudsko vijeće je takođe odbacilo i svjedočenja drugih svjedoka, osim sanitetskih radnika, zaključivši da oni zapravo nisu bili na mjestima na kojima su tvrdili da su bili i time nisu mogli biti očevici predmetnog događaja.

Optuženi Mićunović je nakon testiranja bio negativan na prisustvo barutnih čestica, kako na ruci tako i na odjeći.

Jedini nepravosnažno osuđeni u tom procesu je bio Zdravko Lopušina iz Nikšića koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog prekoračenja nužne odbrane. Međutim, Lopušina je poginuo nekoliko mjeseci nakon prvostepene presude tako da je dalji postupak protiv njega obustavljen zbog smrti.

Slučaj se preselio na Vrhovni sud, koji je tada bio drugostepeni sud, i kojim je predsjedavao sudija Stevan Damjanović. Njegovo vijeće je u maju 2004. ukinulo oslobađajuću presudu sudije Mandića zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i vratilo slučaj na ponovno suđenje. Vrhovni sud je takođe naložio prvostepenom sudu da svestranije analizira izjave sanitetskog osoblja Dragoslava Vojičića (koji je samo „primijetio ruku muškarca, u stvari podlakticu koja je bila gola i ta ruka ide prema povrijeđenom“) i Milorada Krsmanovića, kao i da treba suočiti svjedoke policajca Mrvaljevića i sanitetskog radnika Vojičića.

Sudija Mandić nije izvršio suočenje i u ponovljenom postupku 10. februara 2005. godine, opet donio oslobađajuću presudu. Viši tužilac se žalio na presudu po objavljivanju i žalbeni postupak se preselio na upravo novoformirani Apelacioni sud čije adaptiranje prostorija je završeno u martu 2005. a u aprilu iste godine počinje sa radom. Apelacioni sud je preuzeo 172 „Kž“ drugostepena krivična predmeta od Vrhovnog suda.

Predmet pod rednim brojem K.br. 79/2004 sudije Mandića dolazi pred petočlano vijeće sudija Apelacionog suda, po tadašnjem Zakoniku o krivičnom postupku. Dr Vukoman Golubović je bio predsjedavajući vijeća dok su članovi vijeća bili Radmila Mijušković, Branimir Femić, Marija Marinković i Milivoje Katnić kao sudija izvjestilac. Izvjestilac je inače, i u procesnom pravu i u praksi uvijek onaj označen kao posljednji član u uvodu svake presude. Izvjestilac po ZKP-u „duži“ predmet, čita, objašnjava, preduzima sve druge radnje ali i priprema prijedlog presude sudskom vijeću. U praksi sudija izvjestilac je glavna osoba koja određuje smjer u kome će odlučivati sudsko vijeće, kako je Monitoru reklo nekoliko pravnih stručnjaka.

Do formiranja Apelacionog suda Katnić je bio neraspoređeni vojni sudija nakon što je Skupština Crne Gore donijela zakon o prestanku rada Vojnog suda i Vojnog tužilaštva  u aprilu 2004.

Na konferenciji za štampu od 24. februara ove godine, specijalni tužilac Katnić je na pitanje novinara da li je bio član Sudskog vijeća Apelacionog suda koje je opravosnažilo oslobađajuću presudu Branislavu Mićunoviću odgovorio da je bio član toga vijeća i da je glasao za  oslobašajuću presudu. Prećutao je da je bio sudija izvjestilac.

Katnić je na pressu izjavio da se nikad nije sreo ni s Branom Mićunovićem, ni s bilo kim njegovim dodavši da „on (Mićunović) i njegovi i ja smo se razdvojili 1400. godine, kad smo imali zajedničkog pretka“. Takođe Katnić je optužio jednog od lidera DF-a Milana Kneževića i jednog od vlasnika Vijesti Željka Ivanovića da su entiteti „koji pokušavaju da krv nesrećnog momka stave na ruke mene i moje porodice“.

Više državno tužilaštvo i tužiteljka Lepa Medenica su Vijestima 10. novembra 2019. godine,  izjavili da VDT ne traži ubicu pokojnog Kovačevića nakon što su Mićunović i još dvije osobe  oslobođene optužbe. Tada je VDT uputio novinarku „da sve odgovore na pitanja iz vašeg e-maila možete naći u predmetnoj presudi“.

U dotičnoj presudi Apelacionog suda kao i onoj od Višeg suda zaključuje se da je ubica Kovačevića zapravo pokojni Petko Pešukić koji mu je i nanio povrede u kazinu Hotela Podgorica od kojih je iskrvario, usljed čega je nastupila smrt. To je bio stav domaćih vještaka i Komisije vještaka Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Po tom stanovištu, koje je za kritičare upitno, Kovačević je već bio mrtav kad je doveden pred Urgentni blok. Sve i da je dokazano da je Mićunović pucao u mrtvog Kovačevića (po nalazu vještaka), ne bi bio osuđen za ubistvo već za neko blaže djelo poput izazivanja opšte opasnosti ili u najgorem, za pokušaj ubistva. Međutim,  u sudskoj praksi kod nas i u regionu ne postoji preseda slične vrste, pa ostaje nejasno da li bi uopšte i kako odgovarao.

Državno tužilaštvo se nakon pravosnažne presude nije bavilo identitetom pucača makar radi utvrđivanja da li je počinio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti. Pucač je najvjerovatnije došao ispred Urgentnog bloka u uvjerenju da je Kovačević još živ.

Inače izuzetno složeni i javnosti poznati predmet ubistva Kovačevića se ne spominje u zvaničnoj biografiji glavnog specijalnog tužioca.

U vrijeme ponovljenog suđenja vrhovna državna tužiteljka je bila Vesna Medenica, koja će mjesec dana nakon pravosnažne oslobađajuće presude Branislavu Mićunoviću doći na čelo Vrhovnog suda Crne Gore. Osim nje i Katnića posrećilo se i predmetnom istražnom sudiji Mušiki Dujoviću koji će kasnije doći na čelo Apelacionog suda.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo