Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI U NIKŠIĆU: Standardni pripremni radovi

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori u Nikšiću biće održani 12. marta. Izborne liste mogu se predati do 17. februara. Još se tačno ne zna ko će sa kim, ali je izvjesno da će glasački listić biti bogat. Prebogat. Opozicija se svađa, ministri se trkaju ko će prvi do Nikšića, predsjednik DPS-a Milo Đukanović lično je krenuo da satre političke protivnike u rodnom gradu. Sve je, dakle, kao i obično.

Prethodne četiri godine u Nikšiću je vladao DPS. Osvojili su vlast na izborima u martu 2013. U oktobru 2012. bili su izgubili, ali se desio faktor Drago Đurović, pa je opoziciona pobjeda otišla u pepeo.

Na izborima u Nikšiću, održanim 14. oktobra 2012. koalicija vladajućih partija Evropski Nikšić osvojila je 18.775 glasova, odnosno 20 odborničkih mandata. Za Demokratski front glasalo je 12.036 ljudi, što je ovoj koaliciji obezbijedilo 12 mandata. Pozitivna Crna Gora dobila je 4.689 glasova – pet odborničkih mjesta, a Socijalistička narodna partija 4.103 glasa – četiri mandata.

Ukupno, opozicione partije su dobile 20. 828 glasova, 21. mandat. Tada se Pozitivna računala u opoziciju.

Mjesecima su trajali pregovori Pozitivne i ostatka opozicije, većina ljudi u Crnoj Gori još se sjeća tog haosa. Bilo je svega i svačega, na kraju je odbornik Pozitivne Drago Đurović javno glasao za kandidatkinju DPS-a i time ozvaničio krah opozicione pobjede.

Vanredni izbori održani su u martu 2013. Koalicija ,,Za evropski Nikšić” je osvojila 20.367 glasova ili 23 odbornička mandata, Demokratski front 12.243 ili 13 mandata, SNP 3.382 glasa ili tri mandata, a Pozitivna Crna Gora 2.613 odnosno dva mandata.

Od oktobra do marta nikšićki Evropljani porasli su za 1592 glasa i tri mandata. Demokratski front bio je u plusu za 171 glas i jedan mandat. SNP je od 4.103 glasa izgubio 721, pao sa četiri na tri odbornička mjesta. Pozitivna je izgubila 2.067 glasova i tri mandata.

Negdje u tim brojevima krije se, pored ostalog, razlog za to što DPS nije prihvatio zahtjev opozicije da lokalni izbori u Nikšiću prošle jeseni budi održani zajedno sa parlamentarnim. Važna je koncentracija.

Kad bi se rezultati sa posljednjih parlamentarnih izbora preslikali na lokalne, DPS bi u tom gradu opet izgubio. U oktobru 2016. ta partija je u Nikšiću dobila 21.349 glasova. Demokratski front osvojio je 12.899, Demokrate 4.304, Koalicija „Ključ” – Demos-SNP-URA 3.556, SDP 2.350 glasova. Partije koje trenutno djeluju kao opozicija, znači, zajedno su imale 23.109 glasova. I kad se DPS-u doda 798 listića na kojima su zaokružene Socijaldemokrate Ivana Brajovića, imaju 22.147. To je za 962 manje od opozicionog zbira.

Ali. Izbori i jesu i nijesu matematika.

Ni slučajno nije isto kad vlast mora da šparta po cijeloj Crnoj Gori, kao kad sve svoje snage može da upregne u osvajanje jednog grada.

Koliko se zasad iz opozicionih pregovora zna, mogući savezi neće biti ni slični onima sa izbora prošle jeseni. Računa se u gotovu stvar da će na jednoj listi biti Demokratski front, SNP i Demos. Samostalno će Demokrate Aleke Bečića, SDP, Građanski pokret URA, Alternativa…

Početak svake izborne kampanje u ovoj zemlji obilježen je sukobima među opozicionim partijama, mučnim presabiranjima oko broja „kolona”, podjelama na „prave” i „lažne” opozicionare. Stara je priča da se svaka opoziciona partija bori da uzme što veći komad opozicionog biračkog tijela, dok DPS ostaje neokrnjen.

Trenutno se najsurovija borba vodi između Demokratskog fronta i Demokrata.

,,Demokrate ne žele da sarađuju sa opozicijom, ali je DF, zbog brojnih zahtjeva građana Nikšića pokušao sve kako bi uticali na Demokrate da promijene svoju sebičnu odluku. No, i pored toga što su nekima podjele ispred pobjeda, DF je kao ubjedljivo najorganizovaniji i najjači opozicioni subjekt u Nikšiću imao obavezu i dužnost da pozove kompletnu opoziciju na objedinjavanje, a u predstojećim danima izborne kampanje, i bez učešća Demokrata, dobićemo podršku najvećeg mogućeg broja građana i to će presudno uticati na odlazak korumpirane i kriminalne vlasti DPS-a”, tvrdi Demokratski front.

,,Saopštenje DF-a kojim su našu odluku ocijenili kao štetnu i sebičnu, ništa je drugo nego prikrivena žaoka upućena ka najperspektivnijem političkom subjektu u Crnoj Gori, a sve pod plaštom dušebrižništva”, kažu Demokrate uz ocjenu da pobjeda opozicije ne zavisi od modela nastupa na izborima, već od međusobne saradnje i nenapadanja.

Ostatak korespondencije između DF-a i Demokrata i za naše prilike bio je baš gadan. Jedan radi za vlast i za udbu, drugi je bio potrčko i kasno završio nikakvu školu, ovaj od pamtivijeka ruši opoziciju, onaj ima krive noge… budibogsnama.

Nije mirno ni na drugom kraju fronta – Građanski pokret URA optužuje nikšićki SDP da je sa DPS-om odveo Nikšić do duga od skoro 40 miliona eura. Iz SDP-a su malo odgovarali, pa su na kraju rekli da ubuduće neće odgovarati na napade unutar opozicije koji idu na ruku, isključivo DPS-u.

Šefovi opozicionih partija ovdje još nijesu iskusili da ih birači neizlaskom na izbore kazne zbog činjenice da se ponašaju nerazumno i da štete ukupnom rezultatu opozicije. Manje zbog toga što se, koji dan pred izbore ,opozicionari kako-tako primire, više zbog ogromne želje opozicionih birača da vide kraj režimu u Crnoj Gori. Niko ne može da garantuje da taj dan nikad neće doći.

DPS ponovo brani Crnu Goru. Izbori u Nikšiću, kazao je predsjednik te partije Milo Đukanović na sjednici političkog aktiva u Nikšićkom pozorištu, nastavak su parlamentarnih kada se branio i odbranio crnogorski put u evropsku budućnost. Izbori su, sjetićete se, bili nastavak referenduma.

Demokratki front se ,,bijedno iznajmljen od strane drugih inostranih političkih centara” stavio u funkciju rušenja Crne Gore i njene evropske budućnosti. „Osnovna tema ne samo ovih izbora i politike, nego rekao bih i vremena na koju prije ili kasnije moramo zajedno odgovoriti je ko to ima pravo, bio vlast ili opozicija, da krade i prodaje crnogorsku državu, čast, slobodu, istoriju. Ko pokušava da proda Crnu Goru. Ko kalja istorijski teško stečeni ugled naše države”, kazao je Đukanović. Zanimljiva su to pitanja.

Demokrate je nazvao kolonom ,,mladih kravatiranih” čija je svaka odluka ,,nepogrešivo anticrnogorska”. SDP je danas, kaže Đukanović, koalicioni partner najgore anticrnogorske politike oličene u DF-u. Prekorio je 20 hiljada Crnogoraca koji su , glasajući za SDP, svoj glas bacili protiv Crne Gore.

„Ako Nikšić odbrani crnogorsko pravo na evropsku budućnost odbranjena je crnogorska budućnost. Zato se ne štedite u ovih mjesec i nešto dana. Neću se ni sam štedjeti jer za mene nema prečeg zadatka od toga da u Nikšiču uradimo sve što treba da ono što smo uradili u prethodnom četvorogodištu objektivno prikažemo ljudima”, poručio je Đukanović.

Dobro, malo se prokasnilo, pa se ponešto od toga što treba prikazati radi u posljednji čas. Kako piše Dan, krajem prošle godine raspisan je tender vrijedan 100.000 eura za asfaltiranje saobraćajnica na teritoriji Nikšića. Za sređivanje struje raspisan je tender vrijedan 150.000 eura. Tu je i opremanje Trga i svašta.

A tu su i obični dani. Prosječna plata u nekadašnjem industrijskom centru Crne Gore je tridesetak eura niža od prosjeka u Crnoj Gori. Sindikalci kažu da je tokom tranzicije u tom gradu broj radnika opao sa 16 hiljada na dvije.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji fino pokazuje koliko ljudi želi da živi u nekom gradu. Ljudi, k'o ljudi, htjeli bi da žive tamo gdje je bolje, tržište radi svoje. Kvadrat u Podgorici lani je koštao 1.138, u Baru 1.500, prosjek u Crnoj Gori bio je 1.057 eura. Kvadrat novog stana u Nikšiću košta, kaže zvanična statistika, 550 eura. Toliko o uspjesima vlasti. Ako od takvog vladanja ne može da ponudi bolje – toliko i o sposobnosti opozicije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo