Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORI U NIKŠIĆU: Standardni pripremni radovi

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori u Nikšiću biće održani 12. marta. Izborne liste mogu se predati do 17. februara. Još se tačno ne zna ko će sa kim, ali je izvjesno da će glasački listić biti bogat. Prebogat. Opozicija se svađa, ministri se trkaju ko će prvi do Nikšića, predsjednik DPS-a Milo Đukanović lično je krenuo da satre političke protivnike u rodnom gradu. Sve je, dakle, kao i obično.

Prethodne četiri godine u Nikšiću je vladao DPS. Osvojili su vlast na izborima u martu 2013. U oktobru 2012. bili su izgubili, ali se desio faktor Drago Đurović, pa je opoziciona pobjeda otišla u pepeo.

Na izborima u Nikšiću, održanim 14. oktobra 2012. koalicija vladajućih partija Evropski Nikšić osvojila je 18.775 glasova, odnosno 20 odborničkih mandata. Za Demokratski front glasalo je 12.036 ljudi, što je ovoj koaliciji obezbijedilo 12 mandata. Pozitivna Crna Gora dobila je 4.689 glasova – pet odborničkih mjesta, a Socijalistička narodna partija 4.103 glasa – četiri mandata.

Ukupno, opozicione partije su dobile 20. 828 glasova, 21. mandat. Tada se Pozitivna računala u opoziciju.

Mjesecima su trajali pregovori Pozitivne i ostatka opozicije, većina ljudi u Crnoj Gori još se sjeća tog haosa. Bilo je svega i svačega, na kraju je odbornik Pozitivne Drago Đurović javno glasao za kandidatkinju DPS-a i time ozvaničio krah opozicione pobjede.

Vanredni izbori održani su u martu 2013. Koalicija ,,Za evropski Nikšić” je osvojila 20.367 glasova ili 23 odbornička mandata, Demokratski front 12.243 ili 13 mandata, SNP 3.382 glasa ili tri mandata, a Pozitivna Crna Gora 2.613 odnosno dva mandata.

Od oktobra do marta nikšićki Evropljani porasli su za 1592 glasa i tri mandata. Demokratski front bio je u plusu za 171 glas i jedan mandat. SNP je od 4.103 glasa izgubio 721, pao sa četiri na tri odbornička mjesta. Pozitivna je izgubila 2.067 glasova i tri mandata.

Negdje u tim brojevima krije se, pored ostalog, razlog za to što DPS nije prihvatio zahtjev opozicije da lokalni izbori u Nikšiću prošle jeseni budi održani zajedno sa parlamentarnim. Važna je koncentracija.

Kad bi se rezultati sa posljednjih parlamentarnih izbora preslikali na lokalne, DPS bi u tom gradu opet izgubio. U oktobru 2016. ta partija je u Nikšiću dobila 21.349 glasova. Demokratski front osvojio je 12.899, Demokrate 4.304, Koalicija „Ključ” – Demos-SNP-URA 3.556, SDP 2.350 glasova. Partije koje trenutno djeluju kao opozicija, znači, zajedno su imale 23.109 glasova. I kad se DPS-u doda 798 listića na kojima su zaokružene Socijaldemokrate Ivana Brajovića, imaju 22.147. To je za 962 manje od opozicionog zbira.

Ali. Izbori i jesu i nijesu matematika.

Ni slučajno nije isto kad vlast mora da šparta po cijeloj Crnoj Gori, kao kad sve svoje snage može da upregne u osvajanje jednog grada.

Koliko se zasad iz opozicionih pregovora zna, mogući savezi neće biti ni slični onima sa izbora prošle jeseni. Računa se u gotovu stvar da će na jednoj listi biti Demokratski front, SNP i Demos. Samostalno će Demokrate Aleke Bečića, SDP, Građanski pokret URA, Alternativa…

Početak svake izborne kampanje u ovoj zemlji obilježen je sukobima među opozicionim partijama, mučnim presabiranjima oko broja „kolona”, podjelama na „prave” i „lažne” opozicionare. Stara je priča da se svaka opoziciona partija bori da uzme što veći komad opozicionog biračkog tijela, dok DPS ostaje neokrnjen.

Trenutno se najsurovija borba vodi između Demokratskog fronta i Demokrata.

,,Demokrate ne žele da sarađuju sa opozicijom, ali je DF, zbog brojnih zahtjeva građana Nikšića pokušao sve kako bi uticali na Demokrate da promijene svoju sebičnu odluku. No, i pored toga što su nekima podjele ispred pobjeda, DF je kao ubjedljivo najorganizovaniji i najjači opozicioni subjekt u Nikšiću imao obavezu i dužnost da pozove kompletnu opoziciju na objedinjavanje, a u predstojećim danima izborne kampanje, i bez učešća Demokrata, dobićemo podršku najvećeg mogućeg broja građana i to će presudno uticati na odlazak korumpirane i kriminalne vlasti DPS-a”, tvrdi Demokratski front.

,,Saopštenje DF-a kojim su našu odluku ocijenili kao štetnu i sebičnu, ništa je drugo nego prikrivena žaoka upućena ka najperspektivnijem političkom subjektu u Crnoj Gori, a sve pod plaštom dušebrižništva”, kažu Demokrate uz ocjenu da pobjeda opozicije ne zavisi od modela nastupa na izborima, već od međusobne saradnje i nenapadanja.

Ostatak korespondencije između DF-a i Demokrata i za naše prilike bio je baš gadan. Jedan radi za vlast i za udbu, drugi je bio potrčko i kasno završio nikakvu školu, ovaj od pamtivijeka ruši opoziciju, onaj ima krive noge… budibogsnama.

Nije mirno ni na drugom kraju fronta – Građanski pokret URA optužuje nikšićki SDP da je sa DPS-om odveo Nikšić do duga od skoro 40 miliona eura. Iz SDP-a su malo odgovarali, pa su na kraju rekli da ubuduće neće odgovarati na napade unutar opozicije koji idu na ruku, isključivo DPS-u.

Šefovi opozicionih partija ovdje još nijesu iskusili da ih birači neizlaskom na izbore kazne zbog činjenice da se ponašaju nerazumno i da štete ukupnom rezultatu opozicije. Manje zbog toga što se, koji dan pred izbore ,opozicionari kako-tako primire, više zbog ogromne želje opozicionih birača da vide kraj režimu u Crnoj Gori. Niko ne može da garantuje da taj dan nikad neće doći.

DPS ponovo brani Crnu Goru. Izbori u Nikšiću, kazao je predsjednik te partije Milo Đukanović na sjednici političkog aktiva u Nikšićkom pozorištu, nastavak su parlamentarnih kada se branio i odbranio crnogorski put u evropsku budućnost. Izbori su, sjetićete se, bili nastavak referenduma.

Demokratki front se ,,bijedno iznajmljen od strane drugih inostranih političkih centara” stavio u funkciju rušenja Crne Gore i njene evropske budućnosti. „Osnovna tema ne samo ovih izbora i politike, nego rekao bih i vremena na koju prije ili kasnije moramo zajedno odgovoriti je ko to ima pravo, bio vlast ili opozicija, da krade i prodaje crnogorsku državu, čast, slobodu, istoriju. Ko pokušava da proda Crnu Goru. Ko kalja istorijski teško stečeni ugled naše države”, kazao je Đukanović. Zanimljiva su to pitanja.

Demokrate je nazvao kolonom ,,mladih kravatiranih” čija je svaka odluka ,,nepogrešivo anticrnogorska”. SDP je danas, kaže Đukanović, koalicioni partner najgore anticrnogorske politike oličene u DF-u. Prekorio je 20 hiljada Crnogoraca koji su , glasajući za SDP, svoj glas bacili protiv Crne Gore.

„Ako Nikšić odbrani crnogorsko pravo na evropsku budućnost odbranjena je crnogorska budućnost. Zato se ne štedite u ovih mjesec i nešto dana. Neću se ni sam štedjeti jer za mene nema prečeg zadatka od toga da u Nikšiču uradimo sve što treba da ono što smo uradili u prethodnom četvorogodištu objektivno prikažemo ljudima”, poručio je Đukanović.

Dobro, malo se prokasnilo, pa se ponešto od toga što treba prikazati radi u posljednji čas. Kako piše Dan, krajem prošle godine raspisan je tender vrijedan 100.000 eura za asfaltiranje saobraćajnica na teritoriji Nikšića. Za sređivanje struje raspisan je tender vrijedan 150.000 eura. Tu je i opremanje Trga i svašta.

A tu su i obični dani. Prosječna plata u nekadašnjem industrijskom centru Crne Gore je tridesetak eura niža od prosjeka u Crnoj Gori. Sindikalci kažu da je tokom tranzicije u tom gradu broj radnika opao sa 16 hiljada na dvije.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji fino pokazuje koliko ljudi želi da živi u nekom gradu. Ljudi, k’o ljudi, htjeli bi da žive tamo gdje je bolje, tržište radi svoje. Kvadrat u Podgorici lani je koštao 1.138, u Baru 1.500, prosjek u Crnoj Gori bio je 1.057 eura. Kvadrat novog stana u Nikšiću košta, kaže zvanična statistika, 550 eura. Toliko o uspjesima vlasti. Ako od takvog vladanja ne može da ponudi bolje – toliko i o sposobnosti opozicije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo