Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ DRŽAVNI UDAR, NOVA EPIZODA : Predizborni terorizam

Objavljeno prije

na

Mihailo Čađenović, vozač jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, uhapšen je početkom sedmice po nalogu Specijalnog tužilaštva, pod optužbom da je učestvovao u stvaranju kriminalne organizacije koja je u oktobru prošle godine, na dan izbora, navodno planirala terorističke akcije u Crnoj Gori. Cilj tih akcija, objasnili su tužioci ranije, navodno je bio nasilno rušenje crnogorske vlasti.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić je u oktobru prošle godine saopštio da postoje dokazi da je ,,jedna politička struktura bila involvirana” u slučaj i da je jedan od njenih lidera trebalo da se pojavi na bini i ,,preuzme komandu”. Već više mjeseci režimski mediji slikaju lidere DF-a kao moguće političare o kojima je govorio tužilac, a u tim su medijima najavljivana i hapšenja „crnogorskih plaćenika”.

Katnić drugi put proširuje optužnicu u ovom slučaju. Najprije je u oktobru prošle godine za neodržani terorizam optužio 18 državljana Srbije, od kojih su neki kasnije sklopli sporazume sa tužilaštvom. Optužnica je potom proširena na dva ruska državljanina – Vladimira Popova i Eduarda Širokova, za kojima je raspisana Interpolova međunarodna potjernica, jer se ne zna gdje su. Čađenović je dvadeset treća osoba i jedini crnogorski državljanin koji je uhapšen u okviru ovog slučaja. Njemu je, nakon 72-časovnog pritvora, sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović, odredio pritvor do 30 dana. Čađenović je na saslušanju negirao to što mu se stavlja na teret.

Pored Čađenovića, Specijalno tužilaštvo je ove sedmice izdalo nalog i za hapšenje izvjesnog Ananija Nina Nikića, ali se on, kako je saopšteno, nalazi van Crne Gore. U šturom saopštenju Specijalnog tužilaštva ne navodi se međutim koji su to dokazi bili inkriminišući za Čađenovića i Nikića.

Da će Ananije Nikić biti sledeći na listi tužilaštva u ovom slučaju, najavljivali su već neko vrijeme crnogorski mediji bliski režimu, pozivajući se na nedavne tvrdnje bivšeg srpskog obavještajca Slavka Nikića u srbijanskim medijima, koje je on naknadno navodno, prema pisanju medija, i ponovio pred beogradskim istražnim organima. Slavko Nikić je u dva televizijska intervjua, u decembru i januaru ove godine, saopštio da je u proljeće prošle godine dobio ponudu od Ananija i još jedne osobe, koji su ga posjetili, da bude dio oktobarskog scenarija u Crnoj Gori. Prorežimski mediji tvrde da je ,,upravo iskaz bivšeg obavještajca bio od koristi crnogorskim istražiteljima da prošire istragu na Nikića i Čađenovića”. Ako je to jedini dokaz kojim barata tužilaštvo, onda nije najjasnije na osnovu čega je uhapšen Čađenović, pošto ga Nikić nijednom nije pomenuo u tim intervjuima. Čađenović, kako nakon njegovog hapšenja tvrde lideri DF-a, ne vozi ni autobomil sa registarskim tablama koje je u svojim intervjuima pomenuo biši srpski obavještajac.

Pri tom, Nikić je u tim intervjuima dao dvije drugačije verzije ponude koju je, kako tvrdi, dobio prošle godine. On je najprije u intervjuu za internet TV Balkan info 18. decembra 2016. saopštio da su ga posjetili Ananije Nikić i još jedna osoba koju je on označio kao ,,lažni Rus” a koji su, kako je tada kazao ,,Milovi ljudi” , koji su mu ponudili da ,,odradi ono za šta su kasnije zloupotrebili Dikića”. U tom intervjuu, Nikić, dakle, posjetioce predstavlja kao Milove ljude koji ne uspijevaju da ga zloupotrijebe za izvedbu lažnog državnog udara, pa odlaze automobilom marke ,,renault fluence, registarske tablice podgoričke PG TE508, boja crna”.

,,Po mojim saznanjima, vlasnik renault fluence-a je neka građevinska firma iz Podgorice… Imam saznanje da je riječ o Milovim ljudima koji su trebali da mi namjeste hapšenje. Imam i dokaze za te tvrdnje”, kaže tada Nikić.

U kasnijem intervjuu, na TV HAPPY u emijisiji Miomira Marića, bivši srpski obavještajac o posjetiocima ne govori više kao o Milovim ljudima, a državni udar više nije lažni. U drugom intervjuu, od 21. januara ove godine, on Ananija Nikića, odnosno automobil kojim je Ananije Nikić navodno došao u pratnji ,,lažnog Rusa”, sada povezuje sa liderom DF-a Andrijom Mandićem. On je u tom intervjuu rekao da mu je tokom druge provjere rečeno da je to zapravo vozilo Andrije Mandića, te da misli da je Mandića neko prevario. ,,Neko je tog čovjeka prevario i na taj način htio da ugrozi opoziciju u Crnoj Gori”, kazao je Nikić.

Automobil koji u intervjuima pominje Nikić nije automobil koji vozi Čađenović, tvrde u DF-u. Iako je marka automobila ista, nijesu iste registarske tablice.

,,Mihailo Čađenović po mom odobrenju upravlja vozilom marke reno fluens PG CG 8**, vlasništvo Skupštine Crne Gore, i nikada ni na jedan put ne kreće bez mog ili odobrenja nekoga iz rukovodstva DF-a”, saopštio je nakon hapšenja Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF. ,,Vozilo koje je pominjao izvjesni Slavko Nikić, i čiji je broj registarske tablice pažljivo iščitao novinaru u svom prvom oglašavanju kao veoma važan i ključni podatak sa kojim raspolaže, nema registarske tablice PG CG 8**”, kazao je Đukanović. On je podsjetio da je Nikić rekao da su registarske tablice toga vozila PG TE 5**, „a to vozilo nema nikakve veze sa onim koje koristi DF”.

,,Milomir Marić, bliski Milov i Vučićev prijatelj pokušava da pokupi perje iz Katnićevog pocijepanog jastuka i reciklira događaje od prije godinu dana. Kada su Milo i Katnić shvatili da ne mogu da skrpe ozbiljniju optužnicu, posegnuli su za problematičnim tipovima i istim takvim novinarima. Marićeva emisija je imala jedan jedini cilj – da se izgovori javno Mandićevo ime u cilju povezivanja sa ,,državnim udarom”, ustvrdila je radnije poslanica DF-a Marina Jočić. Ona je kazala da je jedina činjenica to da je optuženi Nikić bio prevodilac ruskog jezika čije su usluge koristili nerijetko lideri opozicije.

DF je nakon hapšenja Čađenovića pozvao VDT Ivicu Stankovića da što prije smijeni Katnića.

,,Pozivamo vrhovnog državnog tužioca da pod hitno smijeni Katnića, jer se on najviše trudio da Katnić bude izabran za specijalnog tužioca. Katnić je postao opasnost za sve u Crnoj Gori, jer je izgubio poslovnu sposobnost. On može da bude problem njegove porodice, ali ne smije da bude problem čitave Crne Gore, zato je dužan Stanković da što prije razriješi dužnosti Katnića, opasnog i sumnjivog tipa”, kazao je na vanrednoj konferenciji za štampu lider DF-a Andrija Mandić.

,,U svojoj biografiji Čađenović nema ni prekršajnu prijavu. On je priveden kako bi se montirala nova optužnica protiv DF-a jer je očigledno da je državni udar s jeseni doživio propast. Sad se pribjegava novoj instalaciji. Znamo da to Katnić radi u susret izborima u Nikšiću, u susret narodnom referendumu o NATO-a i nakon naše snažne međunarodne akcije od Moskve do Vašingtona”, kazao je Mandić.

Lider DF-a je na kraju konferencije zaprijetio: ,,Batina ima dva kraja… Za svačiju glavu iz DF-a koja odleti, odletjeće još nečija”. Ta izjava Mandića poslužila je bivšem premijeru Milu Đukanoviću da na skupu DPS-a u Nikšiću, gdje se uskoro održavaju izbori, ukaže kako je Crnu Goru potrebno spašavati od takve politike. Sam Đukanović je inače prvo tvrdio da ne zna ništa o pokušaju udara, u oktobru prošle godine, da bi nedavno saopštio da je znao da se taj udar sprema, kao i njegovo ubistvo.

Vijesti su objavile da im je u tužilaštvu nezvanično rečeno da tužilac ima dokaze koji ukazuju da su Čađenović i Ananije Nikić više desetina puta komunicirali telefonom i da su putovali zajedno u martu prošle godine u Beograd. Da li se taj navodni put, može dovesti sa iskazom srpskog obavještajca, ne zna se.

Cijeli slučaj navodnog pripremanja terorizma na izborni dan, bar koliko je do sada predočeno javnosti, bazira se uglavnom na iskazima osoba koje su sumnjičene za terorizam u oktobru, a koje su najprije negirale bilo kakvu vezu sa pokušajem terorizma. Kao i na sumnjivim iskazima bivših obavještajaca.

Tako je status svjedoka saradnika, na čijem iskazu u najvećem i počiva slučaj, dobio Aleksandar Sinđelić, koji je nakon hapšenja u oktobru i pominjanja njegovog imena tvrdio da ,,za ovo što se dešava po medijima tek ćemo da se tužimo i da vidimo šta će da bude, s obzirom na to da ja iz Srbije nisam odlazio, niti znam o čemu se radi”. Kasnije je priznao učešće. Tu je i svjedočenje Mirka Velimirovića sa kojim je tužilaštvo sklopilo nagodbu i koji je navodno istražnim organima i ukazao na ,,teroriste”.

Sada imamo i dva iskaza Slavka Nikića. I usijanje na političkoj sceni.

,,Svaki građanin Crne Gore može biti uhapšen i proglašen zavjerenikom, ukoliko je za to dovoljna tvrdnja nekog bivšeg pripadnika tajne službe. To je uvod u otvorenu diktaturu, širenje straha i progon oponenata”, ocijenio je nakon hapšenja funkcioner pokreta URA Neđeljko Rudović.

Odgovornost je na Katniću.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo