Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ DRŽAVNI UDAR, NOVA EPIZODA : Predizborni terorizam

Objavljeno prije

na

Mihailo Čađenović, vozač jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, uhapšen je početkom sedmice po nalogu Specijalnog tužilaštva, pod optužbom da je učestvovao u stvaranju kriminalne organizacije koja je u oktobru prošle godine, na dan izbora, navodno planirala terorističke akcije u Crnoj Gori. Cilj tih akcija, objasnili su tužioci ranije, navodno je bio nasilno rušenje crnogorske vlasti.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić je u oktobru prošle godine saopštio da postoje dokazi da je ,,jedna politička struktura bila involvirana” u slučaj i da je jedan od njenih lidera trebalo da se pojavi na bini i ,,preuzme komandu”. Već više mjeseci režimski mediji slikaju lidere DF-a kao moguće političare o kojima je govorio tužilac, a u tim su medijima najavljivana i hapšenja „crnogorskih plaćenika”.

Katnić drugi put proširuje optužnicu u ovom slučaju. Najprije je u oktobru prošle godine za neodržani terorizam optužio 18 državljana Srbije, od kojih su neki kasnije sklopli sporazume sa tužilaštvom. Optužnica je potom proširena na dva ruska državljanina – Vladimira Popova i Eduarda Širokova, za kojima je raspisana Interpolova međunarodna potjernica, jer se ne zna gdje su. Čađenović je dvadeset treća osoba i jedini crnogorski državljanin koji je uhapšen u okviru ovog slučaja. Njemu je, nakon 72-časovnog pritvora, sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović, odredio pritvor do 30 dana. Čađenović je na saslušanju negirao to što mu se stavlja na teret.

Pored Čađenovića, Specijalno tužilaštvo je ove sedmice izdalo nalog i za hapšenje izvjesnog Ananija Nina Nikića, ali se on, kako je saopšteno, nalazi van Crne Gore. U šturom saopštenju Specijalnog tužilaštva ne navodi se međutim koji su to dokazi bili inkriminišući za Čađenovića i Nikića.

Da će Ananije Nikić biti sledeći na listi tužilaštva u ovom slučaju, najavljivali su već neko vrijeme crnogorski mediji bliski režimu, pozivajući se na nedavne tvrdnje bivšeg srpskog obavještajca Slavka Nikića u srbijanskim medijima, koje je on naknadno navodno, prema pisanju medija, i ponovio pred beogradskim istražnim organima. Slavko Nikić je u dva televizijska intervjua, u decembru i januaru ove godine, saopštio da je u proljeće prošle godine dobio ponudu od Ananija i još jedne osobe, koji su ga posjetili, da bude dio oktobarskog scenarija u Crnoj Gori. Prorežimski mediji tvrde da je ,,upravo iskaz bivšeg obavještajca bio od koristi crnogorskim istražiteljima da prošire istragu na Nikića i Čađenovića”. Ako je to jedini dokaz kojim barata tužilaštvo, onda nije najjasnije na osnovu čega je uhapšen Čađenović, pošto ga Nikić nijednom nije pomenuo u tim intervjuima. Čađenović, kako nakon njegovog hapšenja tvrde lideri DF-a, ne vozi ni autobomil sa registarskim tablama koje je u svojim intervjuima pomenuo biši srpski obavještajac.

Pri tom, Nikić je u tim intervjuima dao dvije drugačije verzije ponude koju je, kako tvrdi, dobio prošle godine. On je najprije u intervjuu za internet TV Balkan info 18. decembra 2016. saopštio da su ga posjetili Ananije Nikić i još jedna osoba koju je on označio kao ,,lažni Rus” a koji su, kako je tada kazao ,,Milovi ljudi” , koji su mu ponudili da ,,odradi ono za šta su kasnije zloupotrebili Dikića”. U tom intervjuu, Nikić, dakle, posjetioce predstavlja kao Milove ljude koji ne uspijevaju da ga zloupotrijebe za izvedbu lažnog državnog udara, pa odlaze automobilom marke ,,renault fluence, registarske tablice podgoričke PG TE508, boja crna”.

,,Po mojim saznanjima, vlasnik renault fluence-a je neka građevinska firma iz Podgorice… Imam saznanje da je riječ o Milovim ljudima koji su trebali da mi namjeste hapšenje. Imam i dokaze za te tvrdnje”, kaže tada Nikić.

U kasnijem intervjuu, na TV HAPPY u emijisiji Miomira Marića, bivši srpski obavještajac o posjetiocima ne govori više kao o Milovim ljudima, a državni udar više nije lažni. U drugom intervjuu, od 21. januara ove godine, on Ananija Nikića, odnosno automobil kojim je Ananije Nikić navodno došao u pratnji ,,lažnog Rusa”, sada povezuje sa liderom DF-a Andrijom Mandićem. On je u tom intervjuu rekao da mu je tokom druge provjere rečeno da je to zapravo vozilo Andrije Mandića, te da misli da je Mandića neko prevario. ,,Neko je tog čovjeka prevario i na taj način htio da ugrozi opoziciju u Crnoj Gori”, kazao je Nikić.

Automobil koji u intervjuima pominje Nikić nije automobil koji vozi Čađenović, tvrde u DF-u. Iako je marka automobila ista, nijesu iste registarske tablice.

,,Mihailo Čađenović po mom odobrenju upravlja vozilom marke reno fluens PG CG 8**, vlasništvo Skupštine Crne Gore, i nikada ni na jedan put ne kreće bez mog ili odobrenja nekoga iz rukovodstva DF-a”, saopštio je nakon hapšenja Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF. ,,Vozilo koje je pominjao izvjesni Slavko Nikić, i čiji je broj registarske tablice pažljivo iščitao novinaru u svom prvom oglašavanju kao veoma važan i ključni podatak sa kojim raspolaže, nema registarske tablice PG CG 8**”, kazao je Đukanović. On je podsjetio da je Nikić rekao da su registarske tablice toga vozila PG TE 5**, „a to vozilo nema nikakve veze sa onim koje koristi DF”.

,,Milomir Marić, bliski Milov i Vučićev prijatelj pokušava da pokupi perje iz Katnićevog pocijepanog jastuka i reciklira događaje od prije godinu dana. Kada su Milo i Katnić shvatili da ne mogu da skrpe ozbiljniju optužnicu, posegnuli su za problematičnim tipovima i istim takvim novinarima. Marićeva emisija je imala jedan jedini cilj – da se izgovori javno Mandićevo ime u cilju povezivanja sa ,,državnim udarom”, ustvrdila je radnije poslanica DF-a Marina Jočić. Ona je kazala da je jedina činjenica to da je optuženi Nikić bio prevodilac ruskog jezika čije su usluge koristili nerijetko lideri opozicije.

DF je nakon hapšenja Čađenovića pozvao VDT Ivicu Stankovića da što prije smijeni Katnića.

,,Pozivamo vrhovnog državnog tužioca da pod hitno smijeni Katnića, jer se on najviše trudio da Katnić bude izabran za specijalnog tužioca. Katnić je postao opasnost za sve u Crnoj Gori, jer je izgubio poslovnu sposobnost. On može da bude problem njegove porodice, ali ne smije da bude problem čitave Crne Gore, zato je dužan Stanković da što prije razriješi dužnosti Katnića, opasnog i sumnjivog tipa”, kazao je na vanrednoj konferenciji za štampu lider DF-a Andrija Mandić.

,,U svojoj biografiji Čađenović nema ni prekršajnu prijavu. On je priveden kako bi se montirala nova optužnica protiv DF-a jer je očigledno da je državni udar s jeseni doživio propast. Sad se pribjegava novoj instalaciji. Znamo da to Katnić radi u susret izborima u Nikšiću, u susret narodnom referendumu o NATO-a i nakon naše snažne međunarodne akcije od Moskve do Vašingtona”, kazao je Mandić.

Lider DF-a je na kraju konferencije zaprijetio: ,,Batina ima dva kraja… Za svačiju glavu iz DF-a koja odleti, odletjeće još nečija”. Ta izjava Mandića poslužila je bivšem premijeru Milu Đukanoviću da na skupu DPS-a u Nikšiću, gdje se uskoro održavaju izbori, ukaže kako je Crnu Goru potrebno spašavati od takve politike. Sam Đukanović je inače prvo tvrdio da ne zna ništa o pokušaju udara, u oktobru prošle godine, da bi nedavno saopštio da je znao da se taj udar sprema, kao i njegovo ubistvo.

Vijesti su objavile da im je u tužilaštvu nezvanično rečeno da tužilac ima dokaze koji ukazuju da su Čađenović i Ananije Nikić više desetina puta komunicirali telefonom i da su putovali zajedno u martu prošle godine u Beograd. Da li se taj navodni put, može dovesti sa iskazom srpskog obavještajca, ne zna se.

Cijeli slučaj navodnog pripremanja terorizma na izborni dan, bar koliko je do sada predočeno javnosti, bazira se uglavnom na iskazima osoba koje su sumnjičene za terorizam u oktobru, a koje su najprije negirale bilo kakvu vezu sa pokušajem terorizma. Kao i na sumnjivim iskazima bivših obavještajaca.

Tako je status svjedoka saradnika, na čijem iskazu u najvećem i počiva slučaj, dobio Aleksandar Sinđelić, koji je nakon hapšenja u oktobru i pominjanja njegovog imena tvrdio da ,,za ovo što se dešava po medijima tek ćemo da se tužimo i da vidimo šta će da bude, s obzirom na to da ja iz Srbije nisam odlazio, niti znam o čemu se radi”. Kasnije je priznao učešće. Tu je i svjedočenje Mirka Velimirovića sa kojim je tužilaštvo sklopilo nagodbu i koji je navodno istražnim organima i ukazao na ,,teroriste”.

Sada imamo i dva iskaza Slavka Nikića. I usijanje na političkoj sceni.

,,Svaki građanin Crne Gore može biti uhapšen i proglašen zavjerenikom, ukoliko je za to dovoljna tvrdnja nekog bivšeg pripadnika tajne službe. To je uvod u otvorenu diktaturu, širenje straha i progon oponenata”, ocijenio je nakon hapšenja funkcioner pokreta URA Neđeljko Rudović.

Odgovornost je na Katniću.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo