Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORNI ZAKONI: Sitan vez

Objavljeno prije

na

Sudbina izbornih, kao i ostalih zakona u ovoj zemlji, u pouzdanim je rukama Demokratske partije socijalista. Da cvjeta kao što je vazda cvjetalo obavijestio nas je ovih dana poslanik DPS-a Milutin Simović: ,,Siguran sam da će i sljedeći lokalni izbori, kao i svi prethodni, biti praznik demokratije u Crnoj Gori”. Sve se slaže – kakva nam je demokratija, takav nam je praznik – kako trenutno stoje stvari, do daljnjeg ćemo uživati u DPS izbornim čarolijama. Iz ugla lopova, dobro obavljena krađa jeste poslovni uspjeh.

Mjesecima je radila Radna grupa za vraćanje povjerenja u izborni proces, malo je falilo da se njen rad završi – ničim. Cijeli posao vlast nije započela što je htjela, već pod pritiskom evropskih institucija nakon objelodanjivanja Snimka. Radna grupa formirana je kad i Anketni odbor čiji rad je DPS odavno uspio da najprije obesmisli, potom proglasi završenim pričom. Oko izbornog zakonodavstva upotrijebili su sitniji vez.

Opozicioni predstavnici u Radnoj grupi, gotovo od samog njenog formiranja žalili su se na opstrukciju DPS-a. Beskrajna su bila pogađanja oko toga ko treba da vodi biračke spiskove, treba li, kao do sada, da se taj posao obavlja na tri različita mjesta, kako spriječiti natprirodnu pojavu da ljudi s one strane raznih okeana uspijevaju da stignu do biračkih spiskova i tome slično. Majstorstvom koje je imao kad da stekne DPS je, ponekad loše artikulisane zahtjeve opozicije, uspješno podvrgavao različitim birokratskim postupcima i činio sve kako bi se na što teži način došlo do rješenja koja će spriječiti manipulacije voljom građana.

Kopredsjedavajući Srđan Milić i Milutin Simović su, u pismu upućenom krajem decembra predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću, kazali da Radna grupa nije ispunila svoj zadatak i da je njen dalji rad neizvjestan. Poslanik DPS-a Miodrag Vuković nadahnuto je u izjavi za portal Analitika objasnio u čemu je bio problem: ,,Opozicija je očekivala da će se njihovi partikularni interesi ugraditi u izborno zakonodavstvo i da će njihova rješenja biti dio izbornog zakonodavstva. Za nas nijesu bile prihvatljive radikalne novine koje je predlagala opozicija čime bi se napravila normativna osnova da neko izliječi svoje bolove od brojnih pretrpljenih poraza i da bude proglašen pobjednikom narednih izbora, a da oni nijesu ni raspisani”. Vuković je kazao da će svi lokalni izbori u ovoj godini biti održani po važećim, aktuelnim izbornim zakonima.

Onda je u parlamentu održan kolegijum na kojem su članovi Radne grupe razgovarali sa šefom Delegacije Evropske unije Mitjom Drobničem. Monitorovi izvori kažu kako je Drobnič jasno stavio do znanja da je EU očekivala novo zakonodavstvo i da, ako ga ne bude, izbori u naredne četiri godine mogu biti označeni kao sumnjivi. Potom je, kako je objavljeno, pao dogovor da će do kraja sedmice biti utvrđeni predlozi novih zakona o izboru odbornika i poslanika i biračkim spiskovima. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić optimistično je najavio kako očekuje da će šest izbornih zakona biti završeno do kraja februara, i da će lokalni izbori na proljeće biti održani u skladu sa novim izbornim zakonodavstvom.

Dragan Koprivica, Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju koji je učestvovao u radu Radne grupe, ocijenio je u izjavi za Monitor da je Krivokapićeva izjava prilično hrabra i optimistična. ,,Čini se da je gotovo nemoguće da za dva, tri mjeseca bude formirana i profunkcioniše nova Državna izborna komisija sa značajno uvećanim obimom posla, da MUP preuzme sve poslove vezane za birački spisak od opština, da se pripremi nova baza podataka, da se nabavi i implementira sistem koji kontroliše da li ima duplo izdatih dokumenata. U tom kratkom periodu, nije realno očekivati ni da se raspišu tenderi za nabavku opreme za elektronsko glasanje, da se sve to implementira na biračkim mjestima, da se birački odbori ali i građani obuče za nova pravila glasanja”.

Prema objašnjenju poslanika Demokratskog fronta Gorana Danilovića najnoviji dogovor u parlamentu više je korak ka fer narednim parlamentarnim, nego lokalnim izborima. ,,Iako se nešto pomaklo sa mrtve tačke treba dobro razmisliti na koji način će opozicija učestvovati na lokalnim izborima za koje se osnovano sumnja da će vlastima i dalje omogućavati zloupotrebe”. I ako novi zakon o izboru odbornika i poslanika bude usvojen, ne postoji mogućnost da njegov dio u koji se opozicija najviše uzda – elektronska identifikacija birača – bude primijenjen na lokalnim izborima. Kao ,,nešto” od boljih uslova za izbore Danilović vidi eventualno formiranje nove Državne izborne komisije.

U CDT-u smatraju da je Državnu izbornu komisiju trebalo učiniti profesionalnom i samostalnom institucijom bez predstavnika partija. ,,Insistirali smo na nepartijskoj izbornoj komisiji koja ima svoj budžet i sastavljena je od ljudi koji su stručni za taj posao. Naše mišljenje je da oni koji učestvuju u procesu izbora ne mogu organizovati taj proces niti biti ‘sudije’ u tom procesu, odnosno odlučivati o njegovoj ispravnosti. Smatramo da je apsurdno da partijski DIK kontroliše finansiranje tih istih partija”, objašnjava Dragan Koprivica. On smatra da bi neuspjeh rada Radne grupe, odnosno neusvajanje ostalih izbornih zakona negativno uticao prije svega na imidž parlamenta ali i na ocjene napretka Crne Gore, jer su demokratski izbori osnov svake stabilne i uređene države.

Dio miljea u kom se u Crnoj Gori održavaju izbori koji potvrđuje da je ovdje teško doći do demokratskih izbora predstavljen je u CDT-ovom

Istraživanju o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe. Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući socijalna davanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012. ,,Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine”, kazala je predsjednica CDT-a Milica Kovačević. Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona. Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da su budžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u 2011. godini, a da su se socijalna davanja povećala za skoro 27 miliona eura.

Pored socijalnih davanja, vlast raspolaže biračkim spiskom, Državnom i opštinskim izbornim komisijama, radnim mjestima, brašnom, čokoladama i drugom teškom mehanizacijom. U takvim uslovima, izborne pobjede samo čekaju na branje. I sada je, kako se god računa, DPS, po sopstvenim mjerilima, ubilježila uspjeh. Pored nedavno održanih izbora u tri opštine na kojima je dosljednom primjenom metoda zabilježenih Snimkom osvojila vlast, uspjela je da izborni okvir zadrži jednakim za izbore u Ulcinju i Beranama. Nikakvih ozbiljnih promjena neće biti ni na proljećnim izborima u 11 opština, među kojima je i Podgorica u kojoj živi trećina Crne Gore. Nemaju se na osnovu čega očekivati.

U opozicionim krugovima može se jasno čuti mišljenje da će gdjegod opozicija, eventualno, ostvari tijesnu pobjedu, DPS uspjeti da je otme. Ideja da bi možda baba trebala da plati i ta dva groša kako bi iz kola izašla, čuje se katkad i gotovo ispod glasa. Ako izgubi sve predstojeće lokalne, su čim misli da čeka neke naredne parlamentarne – opozicija zna.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo