Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORNI ZAKONI: Sitan vez

Objavljeno prije

na

Sudbina izbornih, kao i ostalih zakona u ovoj zemlji, u pouzdanim je rukama Demokratske partije socijalista. Da cvjeta kao što je vazda cvjetalo obavijestio nas je ovih dana poslanik DPS-a Milutin Simović: ,,Siguran sam da će i sljedeći lokalni izbori, kao i svi prethodni, biti praznik demokratije u Crnoj Gori”. Sve se slaže – kakva nam je demokratija, takav nam je praznik – kako trenutno stoje stvari, do daljnjeg ćemo uživati u DPS izbornim čarolijama. Iz ugla lopova, dobro obavljena krađa jeste poslovni uspjeh.

Mjesecima je radila Radna grupa za vraćanje povjerenja u izborni proces, malo je falilo da se njen rad završi – ničim. Cijeli posao vlast nije započela što je htjela, već pod pritiskom evropskih institucija nakon objelodanjivanja Snimka. Radna grupa formirana je kad i Anketni odbor čiji rad je DPS odavno uspio da najprije obesmisli, potom proglasi završenim pričom. Oko izbornog zakonodavstva upotrijebili su sitniji vez.

Opozicioni predstavnici u Radnoj grupi, gotovo od samog njenog formiranja žalili su se na opstrukciju DPS-a. Beskrajna su bila pogađanja oko toga ko treba da vodi biračke spiskove, treba li, kao do sada, da se taj posao obavlja na tri različita mjesta, kako spriječiti natprirodnu pojavu da ljudi s one strane raznih okeana uspijevaju da stignu do biračkih spiskova i tome slično. Majstorstvom koje je imao kad da stekne DPS je, ponekad loše artikulisane zahtjeve opozicije, uspješno podvrgavao različitim birokratskim postupcima i činio sve kako bi se na što teži način došlo do rješenja koja će spriječiti manipulacije voljom građana.

Kopredsjedavajući Srđan Milić i Milutin Simović su, u pismu upućenom krajem decembra predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću, kazali da Radna grupa nije ispunila svoj zadatak i da je njen dalji rad neizvjestan. Poslanik DPS-a Miodrag Vuković nadahnuto je u izjavi za portal Analitika objasnio u čemu je bio problem: ,,Opozicija je očekivala da će se njihovi partikularni interesi ugraditi u izborno zakonodavstvo i da će njihova rješenja biti dio izbornog zakonodavstva. Za nas nijesu bile prihvatljive radikalne novine koje je predlagala opozicija čime bi se napravila normativna osnova da neko izliječi svoje bolove od brojnih pretrpljenih poraza i da bude proglašen pobjednikom narednih izbora, a da oni nijesu ni raspisani”. Vuković je kazao da će svi lokalni izbori u ovoj godini biti održani po važećim, aktuelnim izbornim zakonima.

Onda je u parlamentu održan kolegijum na kojem su članovi Radne grupe razgovarali sa šefom Delegacije Evropske unije Mitjom Drobničem. Monitorovi izvori kažu kako je Drobnič jasno stavio do znanja da je EU očekivala novo zakonodavstvo i da, ako ga ne bude, izbori u naredne četiri godine mogu biti označeni kao sumnjivi. Potom je, kako je objavljeno, pao dogovor da će do kraja sedmice biti utvrđeni predlozi novih zakona o izboru odbornika i poslanika i biračkim spiskovima. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić optimistično je najavio kako očekuje da će šest izbornih zakona biti završeno do kraja februara, i da će lokalni izbori na proljeće biti održani u skladu sa novim izbornim zakonodavstvom.

Dragan Koprivica, Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju koji je učestvovao u radu Radne grupe, ocijenio je u izjavi za Monitor da je Krivokapićeva izjava prilično hrabra i optimistična. ,,Čini se da je gotovo nemoguće da za dva, tri mjeseca bude formirana i profunkcioniše nova Državna izborna komisija sa značajno uvećanim obimom posla, da MUP preuzme sve poslove vezane za birački spisak od opština, da se pripremi nova baza podataka, da se nabavi i implementira sistem koji kontroliše da li ima duplo izdatih dokumenata. U tom kratkom periodu, nije realno očekivati ni da se raspišu tenderi za nabavku opreme za elektronsko glasanje, da se sve to implementira na biračkim mjestima, da se birački odbori ali i građani obuče za nova pravila glasanja”.

Prema objašnjenju poslanika Demokratskog fronta Gorana Danilovića najnoviji dogovor u parlamentu više je korak ka fer narednim parlamentarnim, nego lokalnim izborima. ,,Iako se nešto pomaklo sa mrtve tačke treba dobro razmisliti na koji način će opozicija učestvovati na lokalnim izborima za koje se osnovano sumnja da će vlastima i dalje omogućavati zloupotrebe”. I ako novi zakon o izboru odbornika i poslanika bude usvojen, ne postoji mogućnost da njegov dio u koji se opozicija najviše uzda – elektronska identifikacija birača – bude primijenjen na lokalnim izborima. Kao ,,nešto” od boljih uslova za izbore Danilović vidi eventualno formiranje nove Državne izborne komisije.

U CDT-u smatraju da je Državnu izbornu komisiju trebalo učiniti profesionalnom i samostalnom institucijom bez predstavnika partija. ,,Insistirali smo na nepartijskoj izbornoj komisiji koja ima svoj budžet i sastavljena je od ljudi koji su stručni za taj posao. Naše mišljenje je da oni koji učestvuju u procesu izbora ne mogu organizovati taj proces niti biti ‘sudije’ u tom procesu, odnosno odlučivati o njegovoj ispravnosti. Smatramo da je apsurdno da partijski DIK kontroliše finansiranje tih istih partija”, objašnjava Dragan Koprivica. On smatra da bi neuspjeh rada Radne grupe, odnosno neusvajanje ostalih izbornih zakona negativno uticao prije svega na imidž parlamenta ali i na ocjene napretka Crne Gore, jer su demokratski izbori osnov svake stabilne i uređene države.

Dio miljea u kom se u Crnoj Gori održavaju izbori koji potvrđuje da je ovdje teško doći do demokratskih izbora predstavljen je u CDT-ovom

Istraživanju o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe. Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući socijalna davanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012. ,,Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine”, kazala je predsjednica CDT-a Milica Kovačević. Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona. Takođe je, smatraju u CDT-u, zanimljivo da su budžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u 2011. godini, a da su se socijalna davanja povećala za skoro 27 miliona eura.

Pored socijalnih davanja, vlast raspolaže biračkim spiskom, Državnom i opštinskim izbornim komisijama, radnim mjestima, brašnom, čokoladama i drugom teškom mehanizacijom. U takvim uslovima, izborne pobjede samo čekaju na branje. I sada je, kako se god računa, DPS, po sopstvenim mjerilima, ubilježila uspjeh. Pored nedavno održanih izbora u tri opštine na kojima je dosljednom primjenom metoda zabilježenih Snimkom osvojila vlast, uspjela je da izborni okvir zadrži jednakim za izbore u Ulcinju i Beranama. Nikakvih ozbiljnih promjena neće biti ni na proljećnim izborima u 11 opština, među kojima je i Podgorica u kojoj živi trećina Crne Gore. Nemaju se na osnovu čega očekivati.

U opozicionim krugovima može se jasno čuti mišljenje da će gdjegod opozicija, eventualno, ostvari tijesnu pobjedu, DPS uspjeti da je otme. Ideja da bi možda baba trebala da plati i ta dva groša kako bi iz kola izašla, čuje se katkad i gotovo ispod glasa. Ako izgubi sve predstojeće lokalne, su čim misli da čeka neke naredne parlamentarne – opozicija zna.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo