Povežite se sa nama

MONITORING

KAP – POTRAGA ZA NOVIM VLASNIKOM: Nikšićke i druge veze

Objavljeno prije

na

Da li smo i za koliko bliži konačnom raspletu višedecenijske krize vezane za Kombinat aluminijuma i njegovo poslovanje? Djelić odgovora na ovo pitanje mogao bi biti poznat već u četvrtak, dok ovaj broj Monitora bude u štampi. Za sada znamo da su se na oglas za prodaju imovine bankrotiranog KAP-a javile četiri, manje ili više, zainteresovane kompanije.

,,Odluka o prodaji imovine KAP-a biće donijeta nakon što čujem mišljenje odbora роvјеrilaca KAP-a na sjednici zakazanoj u četvrtak, kao i mišljenje stečajnog sudije”, saopštio je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić. On je istovremeno dodao da će ,,voditi računa” o nedavno usvojenom Zakonu o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, prema kome posljednju riječ prilikom prodaje imovine Kombinata ima parlament.

Perišić, ipak, nije propustio priliku da naglasi kako ,,pravno posmatrano, (taj) Zakon ne može imati retroaktivno dejstvo”. Time je potvrđeno da nije slučajno to što je oglas za prodaju imovine KAP-a objavljen neposredno nakon što je Filip Vujanović odbio da potpiše pomenuti Zakon.

Vlada Mila Đukanovića i njegovi bliski saradnici iz vrha DPS-a isforsirali su taj redosljed poteza kako bi sačuvali mogućnost da o sudbini aluminijske industrije odlučuju samostalno, bez ičije kontrole. Baš onako kako su to radili 20-ak godina unazad, sve dok ovaj dio crnogorske privrede (KAP, Boksiti, fabrike prerade…) nije doveden do bankrota.

Ostaje, naravno, da se vidi da li će parlamentarna većina okupljena oko ovog Zakona imati snage da se odupre. ,,Da li će se o svemu ovome pitati Skupština, ili ne”, kaže za Monitor poslanik DF Branko Radulović, ,,zavisi od dosljednosti SDP i cijele opozicije da sprovedu u djelo ono što su izglasali i po cijenu ozbiljne političke krize. KAP to zaslužuje”. On nema dileme: ,,Sve prispjele ponude treba odbaciti, jer su neozbiljne, nijesu u pitanju strateški investitori, ne obezbjeđuju dugoročni razvoj, nemaju nikakvih garancija. Proizvešće nove gubitke i obaveze državi i građanima”.

Pokušaj da među poslanicima SDP-a saznamo kako oni gledaju na budući redosljed poteza po pitanju Kombinata ostao je bez odgovora.

Šef poslaničkog kluba Pozitivne CG Mladen Bojanić kaže: ,,Odredbama Zakona predviđeno je da kupac mora ispuniti uslove koji se odnose na njegove reference i dostavljanje poslovnog plana, što bi trebalo da ide u pravcu održavanja proizvodnje i obezbjeđenja dugoročnog razvoja KAP-a. Time se nameće obaveza stečajnom upravniku da prilikom odabira najpovoljnije ponude mora uvažiti i navedene odredbe”.

Detalje te obaveze razrađuje Aleksandar Damjanović (SNP). ,,Saglasnost na predlog stečajnog upravnika za prodaju KAP-a u stečaju, kao imovine, daje Skupština i tu nema dileme”, kaže naš sagovornik. ,,Niko se ne raduje što se Skupština ponovo involvira u rješavanje sudbine KAP-a, ali – nakon naših zaključaka koje, u dobrom dijelu, nije primijenila Vlada – ovo je bilo iznuđeno rješenje”.

Damjanović za Monitor dalje objašnjava: ,,Ukoliko nema saglasnosti, na snagu stupa zakonski mehanizam po kome bi Skupština i Vlada pregovarali o cijeni KAP-a, odnosno pregovori bi se vodili u tzv. parlamentarnoj većini koja konstituiše Vladu. Oni bi bili opterećeni političkom trgovinom i ne bi doprinijeli povoljnom okončanju procesa, što možda i jeste namjera pojedinih dobročinitelja iz vladajućeg establišmenta”.

Veselin Perišić je javnosti već stavio do znanja da preferira ponudu prispjelu iz Nikšića, od kompanije Uniprom i njenog vlasnika Veselina Pejovića. ,,Najozbiljnija je”, ocijenio je on podsjećajući da je Uniprom ponudio 28,5 miliona eura za kupovinu imovine KAP-a. Stečajnom upravniku nije zasmetalo ni to što je Pejović u svojoj ponudi naveo da ga ne zanimaju baseni crvenog mulja, što opet znači da on ne planira obnovu proizvodnje u Glinici i Rudnicima boksita. Zato je Perišić ponudu londonske kompanije Get Sales, iza koje stoji njemačka HGL, proglasio ,,neozbiljnom” pošto su za imovinu KAP-a ponudili svega 5.100 eura (uz 700 miliona investicija).

Daniel Kluting, direktor kompanija Get Sales, smatra da njihova ponuda zavređuje pažnju. Mi smo kompanija, predočio je on novinarima, koja mora da poštuje evropska pravila poslovanja uključujući prava radnika i ekološke standarde. A to podrazumijeva i rješavanje problema bazena crvenog mulja. ,,To će koštati između 100 i 150 miliona eura. Dakle, kada ga kupimo za pet hiljada (misli na KAP), kupujemo ga za 100 miliona i pet hiljada”, precizirao je Kluting, ,,Mi smo Njemci, malo smo ludi, ali tako radimo”.

Ko je lud, a ko nije tek će se vidjeti. Uglavnom, u parlamentu razumiju potrebu stečajne uprave KAP-a da ponude vrjednuju po osnovu ponuđene cijene. Naši sagovornici, međutim, kažu kako u raspletu priče oko Kombinata treba voditi računa i o široj slici. ,,S obzirom na značaj koji ima KAP za cijeli ekonomski sistem mora se voditi računa i o javnom interesu” kaže nam Mladen Bojanić. ,,Na kraju krajeva, sve dosadašnje subvencije, kao i ugovori o prodaji i poravnanju sa strateškim investitorom pravdani su od strane Vlade opštim ili državnim interesima”.

Branko Radulović podiže ljestvicu: ,,Osnovno je pitanje da li je Crna Gora pravna država ili zatočeni atar? Da li je preči javni interes ili privatna korist na račun ovog prvog? Da li smo spremni da mijenjamo pogubnu ekonomsku ideologiju i praksu? Ako nema odgovorne vlasti i nezavisnih institucija bolje je KAP konzervirati i zatvoriti, pa kada dođe pametna i odgovorna vlast, ona će revitalizovati aluminijumsku industriju i energetsko-metalurški repro lanac”.

Izjalovile su se nade da će za imovinu Kombinata ponudu dostaviti i kompanije iz Poljske, Indije, Turske, Italije, Hrvatske…Radulović tvrdi kako to nije samo sticaj loših okolnosti. ,,Komentar koji sam lično dobio od jednog uistinu strateškog investitora u aluminijsku industriju iz Evrope je da se on nije javio na ovaj oglas zato što je taj poziv bio neozbiljan i što je dobio jasnu poruku da se ne miješa u već dogovorene poslove!” Potpredsjednik parlamenta nije želio da nam otkrije o kojoj je kompaniji riječ. Umjesto toga upozorava kako aktuelna dešavanja oko KAP-a slute na već viđeno. Nastavak pljačke i propadanja.

Njegov partijski kolega Nebojša Medojević već je obznanio sumnje da će ,,novac narkoklana Darka Šarića biti opran preko kupovine imovine KAP-a”. Zato je pozvao na oprez. ,,Potrebno je da stečajni sudija, prije nego što donese odluku, konsultuje ANB i da traži bezbjednosnu provjeru svih investitora da bi se izbjegla situacija da se najznačajniji privredni subjekt u Crnoj Gori preuzme parama organizovanog kriminala”, kazao je Medojević. Na odgovor nadležnih čekamo.

Konačno, par riječi i o (makar na prvi pogled) najizdašnijem ponuđaču za preuzimanje imovine KAP-a, Veselinu Pejoviću. Ovaj biznismen sa adresom stanovanja u Nikšiću ne spada u kategoriju poslovnih ljudi koji traže publicitet ili svojim ponašanjem privlače pozornost medija. To, opet, ne znači da je anoniman u svijetu novca i moći. Naprotiv.

Nikšićkoj javnosti je, uglavnom, poznat kao vlasnik pekare Uniprom. Pljevljaci su ga upoznali preko posla preuzimanja, oživljavanja, modernizacije, a potom i prodaje rudnika Šuplja stijena.

Rudnik je 2006. godine kupila kompanija Gradir Montenegro kojom su gazdovali Pejović i slovenački biznismen Franc Raimer. Partnerstvo je raskinuto tokom modernizacije Rudnika, a Pejović je nekadašnjeg partnera optužio da je četiri miliona eura namijenjenih kupovini opreme preusmjerio na svoje račune u Sloveniji. Rudnik je, ipak, otvoren 2010. godine. Crvenu vrpcu presjekao je Milo Đukanović. Nedugo zatim Pejović je poljskoj državnoj firmi ZGH Boleslav prodao 51 odsto akcija Gradir-a. U avgustu prošle godine Poljaci su postali 100 postotni vlasnici Rudnika. Nešto ranije zapošljeni i menadžment Rudnika našli su svoje mjesto u aferi Snimak.

Na jugu, u Budvi, Pejovića i njegove kompanije prepoznaju kao nekadašnje i sadašnje vlasnike hotela Tara i Budva, te velikog placa u Buljarici (ovu nekretninu Pejović je stekao kupujuću beogradsku kompaniju Partizan Žarkovo koja u glavnom gradu Srbije ima svoj stadion, pet teniskih terena i sportsku dvoranu). Hotel Budva se renovira godinama unazad, a njegov vlasnik obećava investicije od desetak miliona i pet zvjezdica. Tara je, pak, opterećena hipotekom od 23 miliona, nedavno prodata Aleksandru Šukoviću, čovjeku koji je prethodno bio direktor Pejovićevog hotela.

Uniprom je u avgustu 2007. kupio upravnu zgradu Zetatransa i nekoliko poslovnih prostora ove kompanije u Podgorici. Pod Goricom je u martu 2012. otvoren ekskluzivni butik hotel Ziya. I tu je, tvrdi Pejović, investirano nekih osam miliona eura.

Konačno, Pejović u Nikšiću posjeduje firmu Uniprom metali i u njenom sklopu livnicu u selu Broćanac. Ovo preduzeće imalo je svoju ekspozituru u Staroj Pazovi, za otkup i reciklažu starih metala, dok je preduzeće sličnog naziva (Uniprom-Forma) registrovano u Zagrebu. Direktor – Veselin Pejović. Otud Pejović za sebe i svoje kompanije kaže da im je osnovna djelatnost ,,proizvodnja i trgovina metalima na području regiona”. Za izlet u turizam je, na otvaranju podgoričkog hotela, rekao: ,,Na kursu zvanične crnogorske ekonomske agende, proširili smo djelatnost i dio našeg potencijala usmjerili ka razvoju turizma i gradnji hotelskih kapaciteta”.

Da li je sad KAP na redu? Brzi dani će pokazati da li su stečajna uprava, parlamentarna većina okupljena oko Zakona o zaštiti državnih interesa i potencijalni investitori iz inostranstva spremni i sposobni da se suprotstave političko-ekonomskom lobiju koji KAP-om upravlja duže od dvije decenije. Zato su i KAP i Crna Gora tu gdje jesu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo