Povežite se sa nama

MONITORING

Žarko Šturanović, generalni sekretar Vlade: Crna kutija režima

Objavljeno prije

9 godina

na

zarko-sturanovic

Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović povukao je kandidaturu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje predlaže predsjednik Filip Vujanović. Prema više izvora Monitora iz DPS-a, to je iznenadilo mnoge, čak i u vrhovima te stranke.

Šturanović – tvrde sagovornici koji su insistirali na anonimnosti – je uz ministra pravde Duška Markovića i premijerovog savjetnika Milana Roćena, osoba od najvećeg povjerenja premijera Mila Đukanovića. U nekim stvarima je bliži Đukanoviću nego pomenuta dvojica, jer se drži u dubokoj pozadini, pa je pouzdaniji saradnik za poslove u sjenci.

Sekretar je Vlade od 2003. godine. Đukanoviću priprema i servira dokumenta – od koncipiranja dnevnog reda, do najznačajnijih odluka. U njegovoj nadležnosti je i državni vazduhoplov: Šturanović odobrava korišćenje aviona Lirdžet 40-MNE. No, te u zakonu prepoznate aktivnosti, po obimu daleko su od onih koji sekretar obavlja iza kulisa.

Ranije – pomoćnik ministara policije Filipa Vujanovića (1995-1998) i Vukašina Maraša (1998-2001), direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (1994-1995), upravnik KP doma Podgorica (1993-1994), te načelnik kadrovskog odjeljenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (1991-1993) – Šturanović je, prema našim izvorima, ključni čovjek u osmišljavanju izbornih manipulacija, projektu DPS-a – siguran glas.

Kompletna zakulisna organizacija izbora je pod njegovom dirigentskom palicom. On koordinira sa mini-štabovima i daje instruktaže za rad na terenu. Uz Đukanovića, glavni je ideolog afere Snimak, kaže sagovornik našeg nedjeljnika iz DPS-a.

Drugi izvor Monitora kaže da je na zahtjev rukovodioca DPS-a Šturanović, pošto je postao generalni sekretar Vlade, obezbjeđivao novčanu pomoć pojedincima u zamjenu za glas na izborima. ,,Ta pomoć davana je kolebljivcima”.

U poslu kontrolisanja izbornog procesa, na terenu, svesrdno mu pomaže još jedna osoba iz sjenke – Nada Martinović iz Nikšića, odakle je i Šturanović. Pisali smo o tome (novembar 2012: Čoek-žena režima, Koloplet moćnih): Martinović je povučena činovnica Filozofskog fakulteta u Nikšiću, osoba od izuzetnog povjerenja Đukanovića za koju se sumnja da iz pozadine obavlja najdelikatnije procese u borbi DPS-a za osvajanje i kontrolisanje vlasti – u okviru projekta depeesove baze podataka Siguran glas – kupovinu ličnih karata. Martinović je porodično, bliska sa još jednom osobom iz samog vrha crnogorske piramide moći – Branislavom Mićunovićem.

Kada je riječ o ličnim kartama, prema izvorima našeg nedjeljnika, Šturanovićeva osoba od povjerenja je višegodišnja šefica podgoričke filijale MUP-a za izdavanje dokumenata Ljiljana Dapčević. Ona je nedavno dospjela u javnost pošto ju je ministar Raško Konjević smijenio sa funkcije, a povod je bilo sporenje oko slučaja paroha SPC Velibora Džomića. Dapčević odbija da preda dužnost, pa ministar nalaže hitno izvršenje, nakon čega je iseljena iz kancelarije. Međutim, komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništava odluku, sa obrazloženjem da je nezakonita.

Šturanović se ne bavi samo kontrolom izbora. Veoma je upitna njegova uloga u privatizaciji turističkog preduzeća TUP Južni Jadran Meljine, preciznije – u prodaji akcija fondova (31 odsto) preduzeću Carine u vlasništvu Čeda Popovića. U vrijeme privatizacije, 2001. Šturanović je bio na funkciji pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za opšte poslove, u koje spada i finansijsko poslovanje i poslovi nabavke, dok je istovremeno bio predsjednik Upravnog Odbora preduzeća TUP Južni Jadran Meljine.

Manjinski akcionari te firme, na čelu sa Nadom Popović ( NVO Južni Jadran) više od deceniju vode bitku da dokažu enormne nezakonitosti koje su pratile privatizaciju.

U periodu 1991-2001. granična policija smještena je u objektu Motel Vinogradi Sutorina u vlasništvu Južnog Jadrana, a graničnu policiju smještajem i namirnicama opskrbljuje TUP Južni Jadran koji, uglavnom, namirnicama i drugim proizvodima snabdijevaju Carine D.O.O. ,,Popović čitave 2001. ima kancelariju na raspolaganju u prostorijama Južnog Jadrana sa ciljem pojedinačne kupovine akcija koje su u posjedu radnika, kako bi obezbijedio 51 odsto akcija preduzeća. On vrši razne vrste pritisaka na radnike- u krugu firme postavlja oglase, reklamira otkup akcija preko lokalnog radija… Na koncu je došao do vrlo sumnjivih 51 odsto akcija”, kaže za naš list Nada Popović.

,,Kao što se vidi Šturanović je em naručilac robe, em prodavac akcija preduzeću koje ga posredno snabdijeva, što je školski primjer konflikta interesa.Postoji ogromna sumnja je da je država (koju je predstavljao Šturanović) prodajom akcija Popoviću i omogućivši mu da preuzme vlasnički dugove, prebila i neka potraživanja koja je Popović imao prema njoj “, tvrdi Popović.

Rezultat je, podsjeća ona, poznat: „Južni Jadran je nakon stečaja likvidiran, imovinu su kupile Popovićeve Carine za 11,5 miliona iako su državni procjenitelji kod određivanja poreza na promet imovinu procijenili na tridesetak miliona eura. Čedo Popović još nije platio obavezni porez na promet iako je prometovanje izvršeno u ljeto 2008. Prije par mjeseci je prodao tek peti dio imovine – Lazaret u Meljinama (15.000 m2 zemlje sa lukom), ruskom biznismenu Genadiju Borisovu za 12 miliona eura.

Šturanović je – za naš list svjedoči bivši visoko kotirani aktivista DPS-a dr Ivo Đurišić – i krajem devedesetih bio itekako aktivan u izbornim mahinacijama. Tvrdi: ubacivanje članova i simpatizera DPS-a u redove opozicije je oproban recept. ,,Krajem devedesetih godina moj sada pokojni brat Dr Joko Đurišić, neonatolog iz Bara, ubačen je u monarhistički pokret Aćima Višnjića na zahtjev tadašnjeg ministra zdravlja Miomira Mugoše i, kako Mugoša reče, podršku Žarka Šturanovića, tadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova. Cilj je bio da monarhistički pokret ne uđe u parlament, ali da dobije dovoljno glasova da se oni po Dontovoj formuli preliju DPS-u”.

Žarko Šturanović (brat od strica bivšeg premijera, sada potpredsjednika Skupštine Željka Šturanovića) živi u stanu površine 125m2. Lani je mjesečno primao 1026 eura plate. Uz to, kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, dobijao je još 338 eura. Do polovine godine (kada je nadoknada ukinuta) bio je i član Upravnog odbora AD Hemomont Podgorica, odakle je svakog mjeseca (počevši od 27. oktobra 2011. godine) ,,kapalo” dodatnih 1.000 eura.

Uz tadašnju platu od 1.112 eura, skoro čitave 2011, januar-septembar, dobijao je posebnu nadoknadu na zaradu, mjesečno 1.198 eura. Do oktobra iste godine kao predsjednik Upravnog odbora JU Službeni list mjesečno je prihodovao 700 eura. Od Komisije za odlikovanja prihodovao je dodatnih 250 eura.

Supruga Radmila, zaposlena u Sekretarijatu za zdravstvo, kućni budžet mjesečno pojača sa 690 eura. Još 1.500 eura godišnje kapne po osnovu članstva u Odboru direktora Kliničkog centra Crne Gore. Kao član Državne izborne komisije prošle godine je inkasirala 2.380 eura. S tim da je 2012. kao nadoknadu za sprovođenje izbora, dobila i 3.600 eura.

I gospođi Šturanović je 2011. godina bila berićetna: od članstva u DRI prihodovala 1.980. Kao član Odbora direktora Kliničkog centra 3.600 eura, te Savjeta za prava djeteta – mjesečno 80 odsto prosječne zarade. Iz Komisije za polaganje stručnih ispita zdravstvenih radnika za tu godinu dobila je 860 eura, a od ,,rada u povremenim radnim grupama” 950 eura. Na svoje ime posjeduje stan od 45m2.

Sin Luka zaposlen je u Agenciji za telekomunikacije i poštanske djelatnosti. Mjesečno prihoduje 798 eura.

Zbog svega navedenoga u okvirima DPS-a snažno je odjeknula Šturanovićeva misteriozna odluka o napuštanju Vlade, kandidaturi za sudiju Ustavnog suda, ali i kasnije odustajanje, iako je imao siguran prolaz, imajući u vodu bliskost sa Filipom Vujanovićem. Komešanja na dvoru i klanovske borbe sve se teže ukrivaju.

Crna kutija Vlade i DPS-a, duboko u sjenci, ćuti. I odrađuje posao.

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo