Povežite se sa nama

MONITORING

Žarko Šturanović, generalni sekretar Vlade: Crna kutija režima

Objavljeno prije

na

Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović povukao je kandidaturu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje predlaže predsjednik Filip Vujanović. Prema više izvora Monitora iz DPS-a, to je iznenadilo mnoge, čak i u vrhovima te stranke.

Šturanović – tvrde sagovornici koji su insistirali na anonimnosti – je uz ministra pravde Duška Markovića i premijerovog savjetnika Milana Roćena, osoba od najvećeg povjerenja premijera Mila Đukanovića. U nekim stvarima je bliži Đukanoviću nego pomenuta dvojica, jer se drži u dubokoj pozadini, pa je pouzdaniji saradnik za poslove u sjenci.

Sekretar je Vlade od 2003. godine. Đukanoviću priprema i servira dokumenta – od koncipiranja dnevnog reda, do najznačajnijih odluka. U njegovoj nadležnosti je i državni vazduhoplov: Šturanović odobrava korišćenje aviona Lirdžet 40-MNE. No, te u zakonu prepoznate aktivnosti, po obimu daleko su od onih koji sekretar obavlja iza kulisa.

Ranije – pomoćnik ministara policije Filipa Vujanovića (1995-1998) i Vukašina Maraša (1998-2001), direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (1994-1995), upravnik KP doma Podgorica (1993-1994), te načelnik kadrovskog odjeljenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (1991-1993) – Šturanović je, prema našim izvorima, ključni čovjek u osmišljavanju izbornih manipulacija, projektu DPS-a – siguran glas.

Kompletna zakulisna organizacija izbora je pod njegovom dirigentskom palicom. On koordinira sa mini-štabovima i daje instruktaže za rad na terenu. Uz Đukanovića, glavni je ideolog afere Snimak, kaže sagovornik našeg nedjeljnika iz DPS-a.

Drugi izvor Monitora kaže da je na zahtjev rukovodioca DPS-a Šturanović, pošto je postao generalni sekretar Vlade, obezbjeđivao novčanu pomoć pojedincima u zamjenu za glas na izborima. ,,Ta pomoć davana je kolebljivcima”.

U poslu kontrolisanja izbornog procesa, na terenu, svesrdno mu pomaže još jedna osoba iz sjenke – Nada Martinović iz Nikšića, odakle je i Šturanović. Pisali smo o tome (novembar 2012: Čoek-žena režima, Koloplet moćnih): Martinović je povučena činovnica Filozofskog fakulteta u Nikšiću, osoba od izuzetnog povjerenja Đukanovića za koju se sumnja da iz pozadine obavlja najdelikatnije procese u borbi DPS-a za osvajanje i kontrolisanje vlasti – u okviru projekta depeesove baze podataka Siguran glas – kupovinu ličnih karata. Martinović je porodično, bliska sa još jednom osobom iz samog vrha crnogorske piramide moći – Branislavom Mićunovićem.

Kada je riječ o ličnim kartama, prema izvorima našeg nedjeljnika, Šturanovićeva osoba od povjerenja je višegodišnja šefica podgoričke filijale MUP-a za izdavanje dokumenata Ljiljana Dapčević. Ona je nedavno dospjela u javnost pošto ju je ministar Raško Konjević smijenio sa funkcije, a povod je bilo sporenje oko slučaja paroha SPC Velibora Džomića. Dapčević odbija da preda dužnost, pa ministar nalaže hitno izvršenje, nakon čega je iseljena iz kancelarije. Međutim, komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništava odluku, sa obrazloženjem da je nezakonita.

Šturanović se ne bavi samo kontrolom izbora. Veoma je upitna njegova uloga u privatizaciji turističkog preduzeća TUP Južni Jadran Meljine, preciznije – u prodaji akcija fondova (31 odsto) preduzeću Carine u vlasništvu Čeda Popovića. U vrijeme privatizacije, 2001. Šturanović je bio na funkciji pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za opšte poslove, u koje spada i finansijsko poslovanje i poslovi nabavke, dok je istovremeno bio predsjednik Upravnog Odbora preduzeća TUP Južni Jadran Meljine.

Manjinski akcionari te firme, na čelu sa Nadom Popović ( NVO Južni Jadran) više od deceniju vode bitku da dokažu enormne nezakonitosti koje su pratile privatizaciju.

U periodu 1991-2001. granična policija smještena je u objektu Motel Vinogradi Sutorina u vlasništvu Južnog Jadrana, a graničnu policiju smještajem i namirnicama opskrbljuje TUP Južni Jadran koji, uglavnom, namirnicama i drugim proizvodima snabdijevaju Carine D.O.O. ,,Popović čitave 2001. ima kancelariju na raspolaganju u prostorijama Južnog Jadrana sa ciljem pojedinačne kupovine akcija koje su u posjedu radnika, kako bi obezbijedio 51 odsto akcija preduzeća. On vrši razne vrste pritisaka na radnike- u krugu firme postavlja oglase, reklamira otkup akcija preko lokalnog radija… Na koncu je došao do vrlo sumnjivih 51 odsto akcija”, kaže za naš list Nada Popović.

,,Kao što se vidi Šturanović je em naručilac robe, em prodavac akcija preduzeću koje ga posredno snabdijeva, što je školski primjer konflikta interesa.Postoji ogromna sumnja je da je država (koju je predstavljao Šturanović) prodajom akcija Popoviću i omogućivši mu da preuzme vlasnički dugove, prebila i neka potraživanja koja je Popović imao prema njoj “, tvrdi Popović.

Rezultat je, podsjeća ona, poznat: „Južni Jadran je nakon stečaja likvidiran, imovinu su kupile Popovićeve Carine za 11,5 miliona iako su državni procjenitelji kod određivanja poreza na promet imovinu procijenili na tridesetak miliona eura. Čedo Popović još nije platio obavezni porez na promet iako je prometovanje izvršeno u ljeto 2008. Prije par mjeseci je prodao tek peti dio imovine – Lazaret u Meljinama (15.000 m2 zemlje sa lukom), ruskom biznismenu Genadiju Borisovu za 12 miliona eura.

Šturanović je – za naš list svjedoči bivši visoko kotirani aktivista DPS-a dr Ivo Đurišić – i krajem devedesetih bio itekako aktivan u izbornim mahinacijama. Tvrdi: ubacivanje članova i simpatizera DPS-a u redove opozicije je oproban recept. ,,Krajem devedesetih godina moj sada pokojni brat Dr Joko Đurišić, neonatolog iz Bara, ubačen je u monarhistički pokret Aćima Višnjića na zahtjev tadašnjeg ministra zdravlja Miomira Mugoše i, kako Mugoša reče, podršku Žarka Šturanovića, tadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova. Cilj je bio da monarhistički pokret ne uđe u parlament, ali da dobije dovoljno glasova da se oni po Dontovoj formuli preliju DPS-u”.

Žarko Šturanović (brat od strica bivšeg premijera, sada potpredsjednika Skupštine Željka Šturanovića) živi u stanu površine 125m2. Lani je mjesečno primao 1026 eura plate. Uz to, kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, dobijao je još 338 eura. Do polovine godine (kada je nadoknada ukinuta) bio je i član Upravnog odbora AD Hemomont Podgorica, odakle je svakog mjeseca (počevši od 27. oktobra 2011. godine) ,,kapalo” dodatnih 1.000 eura.

Uz tadašnju platu od 1.112 eura, skoro čitave 2011, januar-septembar, dobijao je posebnu nadoknadu na zaradu, mjesečno 1.198 eura. Do oktobra iste godine kao predsjednik Upravnog odbora JU Službeni list mjesečno je prihodovao 700 eura. Od Komisije za odlikovanja prihodovao je dodatnih 250 eura.

Supruga Radmila, zaposlena u Sekretarijatu za zdravstvo, kućni budžet mjesečno pojača sa 690 eura. Još 1.500 eura godišnje kapne po osnovu članstva u Odboru direktora Kliničkog centra Crne Gore. Kao član Državne izborne komisije prošle godine je inkasirala 2.380 eura. S tim da je 2012. kao nadoknadu za sprovođenje izbora, dobila i 3.600 eura.

I gospođi Šturanović je 2011. godina bila berićetna: od članstva u DRI prihodovala 1.980. Kao član Odbora direktora Kliničkog centra 3.600 eura, te Savjeta za prava djeteta – mjesečno 80 odsto prosječne zarade. Iz Komisije za polaganje stručnih ispita zdravstvenih radnika za tu godinu dobila je 860 eura, a od ,,rada u povremenim radnim grupama” 950 eura. Na svoje ime posjeduje stan od 45m2.

Sin Luka zaposlen je u Agenciji za telekomunikacije i poštanske djelatnosti. Mjesečno prihoduje 798 eura.

Zbog svega navedenoga u okvirima DPS-a snažno je odjeknula Šturanovićeva misteriozna odluka o napuštanju Vlade, kandidaturi za sudiju Ustavnog suda, ali i kasnije odustajanje, iako je imao siguran prolaz, imajući u vodu bliskost sa Filipom Vujanovićem. Komešanja na dvoru i klanovske borbe sve se teže ukrivaju.

Crna kutija Vlade i DPS-a, duboko u sjenci, ćuti. I odrađuje posao.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo