Povežite se sa nama

MONITORING

KARDIO CENTAR: ŠTA KRIJE MINISTAR ZDRAVLJA: Od srca srcu – po 500 eura

Objavljeno prije

na

Da li smo, nakon afere Snimak, dobili i aferu skalpel? Ili je još važnije potražiti odgovor na pitanje – kuda se to zaputilo crnogorsko zdravstvo.

 

Na presu održanom uoči novogodišnjih praznika, poslanici DF Koča Pavlović i Jelisaveta Kalezić obznanili su ugovor koji su u martu 2009. godine potpisali: Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog Centra Crne Gore (KCCG), Ramo Bralić, tadašnji direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZ), i dr Aleksandar Nikolić, direktor Centra za kardiohirurgiju pri KCCG.

Tim dokumentom je predviđeno da se dr Nikoliću ,,na ime usluga pruženih po osnovu ovog Ugovora isplaćuje nadoknada u iznosu od 500 eura po izvedenoj operaciji, na njegov račun broj …”.

Potpisnicima nije smetalo to što je dr Nikolić, poput stotina ljekara koji rade u crnogorskom zdravstvu, već imao važeći ugovor kao stalno zapošljeni ljekar i rukovodilac jedne organizacione jedinice u KC. Niko od njih nije mario ni za činjenicu da je, po prijemu u stalni radni odnos i imenovanja za direktora Centra za kardiohirurgiju (sve to se dešavalo u periodu 1-4. septembar 2008. godine), doktor Nikolić nastavio profesionalni angažman u Makedoniji, zbog čega je iz Podgorice odsustvovao, u prosjeku, dvije sedmice mjesečno. Time je prekršena odredba Statuta KCCG prema kojoj direktor organizacione jedinice mora svakodnevno biti na poslu. Konačno, tako je stvorena jedinstvena situacija da su sva mjesečna primanja 13 specijalista i subspecijalista zaposlenih u Centru za kardiohirurgiju bila manja od primanja njihovog direktora – dr Aleksandra Nikolića.

Važan je detalj ove priče: sa tim i takvim ugovorom tada se, svojeručnim potpisom, saglasio i ministar zdravlja dr Miodrag Radunović.

,,Ja sam u martu 2011. godine postavio poslaničko pitanje ministru Radunoviću o tom ugovoru”, podsjetio je Koča Pavlović, ,,ali je on odgovorio da ugovor ne postoji, čime je izigrao poslanička pitanja”. Zato je poslanik DF-a pozvao Tužilaštvo da reaguje, dok je od predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića zatražio da suspenduje institut poslaničkih pitanja dok se Vlada ne odredi o ovom slučaju.

,,Istup poslanika DF-a doživljavam kao početak kampanje za lokalne izbore u Beranama i kampanje za mjesto ministra zdravlja u Vladi Crne Gore”, odgovorio je ministar Radunović na prozivke i pitanja koja su mu postavili Kalezić i Pavlović. ,,Činjenica je da nikada nijesam nikome rekao da nema ugovora sa Nikolićem”, ustvrdio je, ne objašnjavajući zašto se, onda, o postojanju tog ugovora godinama samo spekulisalo.

Uglavnom, nakon što je postojanje spornog ugovora konačno dokazano, ministar Radunović nudi objašnjenje: ,,Nije to 500 eura po operaciji. Evo šta sve treba da uradi doktor Nikolić u sklopu te cijene: uvođenje standardnih evropskih protokola i kliničkih smjernica, uvođenje svih standardnih kardiohirurških operativnih tehnika, najmanje 300 kardiohirurških operacija na otvorenom srcu godišnje, da vrijeme čekanja na operaciju bude manje od šest mjeseci, da sprovede kontinuiranu praktičnu edukaciju svih hirurga, da uvede specijalizaciju iz kardiohirurgije”.

Da li je dr Nikolić ispunio postavljene zadatke iz ugovora koji mu je garantovao prihod od najmanje 150 hiljada eura za godinu? Ili se njegov biznis sa KCCG i Fondom za zdravstveno osiguranje sveo na prebrojavanje obavljenih operacija i njihovu naplatu? Ministar o tome, za sada makar, ne govori.

Sagovornici Monitora iz Centra za kardiohirurgiju ukazuju na dio neobavljenog.

Lista čekanja pacijenata Centra do danas nije formirana, odnosno, ona sadrži lične podatke pacijenata, ali ne i datum predviđene operacije. Dr Nikolić nije donio novu organizacionu šemu sa sistematizacijom i opisom radnih mjesta. Umjesto izrade tri seta kliničkih smjernica, na što se obavezao ugovorom, dr Nikolić nije izradio ni jedan. Ipak, isplaćeno mu je po 500 eura i za operacije izvedene prije potpisivanja spornog ugovora.

Aleksandra Nikolića su u podgoričkom Centru za kardiohirurgiju dočekala dva kardiohirurga koji su već izvodili samostalne operacije na srcu, tako da se ne može govoriti o tome da im je novi direktor mogao obezbijediti ,,sticanje diploma po standardima EU”. Umjesto toga, oni su novom direktoru, svojim radom – i na sopstveni rizik, donijeli desetine i stotine hiljada eura. Doduše, nijesu znali da svakom operacijom svog pretpostavljenog čine bogatijim za iznos koji oni zarade za 15-ak dana rada i 20-ak obavljenih operacija.

,,Jedan od razloga uspjeha je i činjenica da se rad Centra bazira na domaćem kadru”, hvalio se ljetos ministar Radunović, ,,Pored direktora Nikolića, ističemo i dva kvalitetna kardiohirurga, mr sci. dr Aleksandra Radovića i dr Aleksandra Mugošu, koji uz izuzetan i stručan profil kardioanesteziologa, kardiologa, reanimatora, fizijatara…”. Da li je slučajno ministar zaboravio da pomene i četvrtog kardiohirurga i prvog direktora Centra – dr Srđana Pavićevića?

Konačno, u Centru je i danas, kao i prije dolaska dr Nikolića, sporna samo jedna licenca – direktorova. Podsjetimo se – Nikolićev prethodnik dr Srđan Pavićević smijenjen je sa te funkcije pod izgovorom da nema licencu Ljekarske komore Crne Gore. Danas oni koji su organizovali njegovu smjenu to više ne pominju. Zato pričaju o cijeni hirurškog repromaterijala, nedovoljnom broju operacija, dugim listama čekanja, previsokim troškovima operacija… I preskaču ,,detalj” – Pavićevića (koji i danas uredno operiše u Centru) je na mjestu direktora naslijedio čovjek čija je licenca neuporedivo upitnija.

Ljekarska komora CG je, da bi izdala licencu dr Nikoliću, morala formirati posebnu ekspertsku grupu pri Ministarstvu zdravlja, potvrdio je predsjednik Komore dr Đoko Jočić. ,,Donešena je odluka da se njegova stručna usavršavanja mogu tretirati kao specijalizacija kardiohirurgije i da on dobije zvanje kardiohirurga”, objašnjava on. Ako je sve bilo ,,nesporno i očigledno” zašto se licencom dr Nikolića morala baviti posebno formirana komisija Ministarstva, pitala je nadležne poslanica Kalezić. Odgovor čeka.

U međuvremenu, oglasio se i dr Aleksandar Nikolić. Nejasno mu je, kaže, da neko može postaviti sumnju u njegovu stručnost i u to da je kardiohirurg.

,,Oni koji stoje iza napada učili su kod mene na Dedinju, ali su u međuvremenu postali najgori ljekari među političarima i najgori političari među ljekarima, a drugi su pak dobili od mene preporuke da se zaposle u Makedoniji, a sada zbog sujete i mržnje prema meni pokušavaju da unište nešto što je dobro u zdravstvu Crne Gore”, kazao je on Vijestima, precizirajući da ga ,,sujeta i mržnja od nadređenih i podređenih neće ni u jednom trenutku pokolebati da nastavi život i rad u državi koju voli”.

Nijesmo uspjeli saznati kako je živjeti kada vas mrze ,,nadređeni i podređeni”. Zato smo, na blogu dr Nikolića, naišli i na sljedeće informacije (podaci su iz 2011. godine). ,,Deo svog stručnog angažovanja posvećujem i profesorskom pozivu i docent sam na medicinskim fakultetima u Štipu, u Makedoniji, i u Podgorici. Državljanin sam Srbije, Makedonije i Crne Gore (u poslednje dve zemlje po ukazu države kao čovek od posebnog značaja)…”.

Ali, da se vratimo priči o 500 eura. Po srcu.

Poslovna idila na relaciji Aleksandar Nikolić – KCCG – Fond zdravstva prekinuta je u ljeto 2011. godine, nakon što je Oliveru Miljanović na mjestu direktorke KCCG zamijenio dr Milan Mijović. On prekida praksu po kojoj direktor KC svojim potpisom potvrđuje podatak o broju obavljenih operacija u Centru za kardiohirurgiju i taj dokument šalje u Fond, kako bi oni Nikoliću isplatili pripadajući honorar.

Nezadovoljni hirurg pravdu traži na sudu.

Tamo ga zastupa advokatica Ana Kolarević i oni, krajem 2012. godine, u Osnovnom sudu u Podgorici dobijaju presudu u svoju korist. Tom presudom sud nalaže Kliničkom centru CG i Fondu zdravstvenog osiguranja da ,,solidarno isplate iznos od 234.433 eura sa zakonskom zateznom kamatom po osnovu neisplaćenih naknada za period od 01. 07. 2011. do 01.09. 2012. godine…” Viši sud je ovo rješenje poništio i postupak vratio na početak, navodeći kako treba razriješiti dilemu iz čl. 9. ugovora. ,,Tuženi su osporavali tužbeni zahtjev tvrdeći da tužiocu pripada naknada samo za one operacije koje je lično izvršio, a ne za sve koje su obavljene…”

Eto zanimljivog zapleta: advokati Kliničkog centra i Fonda za zdravstvo tvrde da Aleksandru Nikoliću pripada naknada od 500 eura samo za one operacije koje je on obavio. Međutim, ni oni ne postavljaju pitanje po kome je onda osnovu duže od tri godine Crne Gora svom državljaninu ,,po zasluzi” plaćala svaku operaciju izvedenu u Centru za kardiohirurgiju? Na drugoj strani, advokatica Ana Kolarević i ministar Miodrag Radunović kažu da Nikoliću pripada novac za sve operacije obavljene u Centru (ministar iznosi podatak o 1.902 izvršene operacije, što znači da je Aleksandar Nikolić za četiri godine tako prihodovao nekih 950 hiljada eura. Oduzmemo li novac koji on potražuje sudskim putem, dolazimo do podatka da mu je već isplaćeno više od 600 hiljada eura. Njegova trojica kolega-kardiohirurga iz podgoričkog Centra, skupa, toliko neće zaraditi do penzije. Pod uslovom da ne odu negdje gdje se njihovo znanje i vještina adekvatno plaćaju – bez bilo čije ugradnje).

Sudski spor je u toku. Slični ugovori, potvrdio je ministar prošle nedjelje, postoje i sa drugim stručnjacima u Crnoj Gori. U detalje nije zalazio. Saznaćemo i sami za koju godinu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo