Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI TALAS NASILJA NAD NOVINARIMA: Vladavina strahom

Objavljeno prije

na

Od početka ove godine evo se primjenjuju lanjski urazumitelji za one koji se ne dive aktuelnoj vlasti: palice, najprizemnije vulgarnosti i uvrede, prijetnje… Eksplozijama je okončana 2013. Počelo je u Nikšiću kada je pretučena Lidija Nikčević, dopisnica Dana. Nikola Marković, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Dana, za Monitor kaže:

,,Policija nije saopštila ni jedan relevantan detalj kada je u pitanju napad na Lidiju Nikčević. Iako bi pitanje motiva napada trebalo utvrditi nakon ozbiljne istrage nadležnih organa – oni su potrčali da priču svedu na pokušaj krađe tašne. Tako su delegitimisali sebe – i u namjeri i u sposobnosti – kao neko ko može rasvijetliti napad. Sličnih relativizacija bilo je i u ranijim istragama o napadima na naše kolege. Srećom, javnost je odbacila takve konstrukcije policije i tužilaštva tako da ni medijski kerberi režima nijesu uspjeli da od toga naprave ni prosječan spin. Imajući u vidu da su u proteklih deceniju po pravilu napadani novinari Dana, Vijesti i Monitora, jasno je da motiv treba tražiti u tekstovima koje su kolege pisale i kritičkom odnosu tih medija prema režimu Mila Đukanovića”.

Marković napominje da to što nisu otkriveni počinioci tih zlodjela – počev od ubistva Duška Jovanovića, preko prebijanja Željka Ivanovića, pa do Lidije Nikčević ukazuje da napadi itekako imaju veze sa režimom. ,,Kako drugačije objasniti nedostatak političke volje da se bar jedan slučaj riješi. Ako se tome doda i očigledan nedostatak profesionalnih kapaciteta u tužilaštvu i policiji, šanse za otkrivanje napadača i bombaša su minimalne. Naravno, ako ne računamo fingirane rezultate i počinioce, kao u slučajevima Željka Ivanovića i Olivere Lakić”, kaže Marković

On je uvjeren da će početi da se rasvjetljavaju napadi na medije u Crnoj Gori tek kad na čelo države i vlade dođu sposobni i nekorumpirani.

Prošlog utorka u državnoj Pobjedi pojavio se tekst Marka Vešovića o direktorici Monitora Milki Tadić-Mijović, koji obiluje vulgarnostima i uvredama kakve nisu viđene u medijima. Vešović je objelodanio da je Milki Tadić-Mijović sredinom novembra prošle godine anonimnu prijeteću vulgarnu poruku poslao Šemsudin Radončić, novinar iz Sarajeva.

Poruka je glasila: „J..ačice Ratka Kneževića što su ti pravili redaljku, na Skalinama uskoro ćeš čitati o j..čkim poduhvatima Milke Kilomudić. D..ljo o d..lje”.

Tadić Mijović je uz konsultaciju sa pravnim savjetnikom Monitora, advokatom Aleksandrom Đurišićem, podnijela krivičnu prijavu protiv Radončića zbog ugrožavanja sigurnosti u produženom trajanju, kao i protiv Vešovića i aktuelnog vršioca dužnosti glavnog urednika Pobjede. Navela je da su te osobe i podstrekači i pomagači, od kojih neki godinama unose nesigurnost i zabrinutost i u njen privatni život.

,,Smatram da je ovo djelo, koje se vrši u produženom trajanju od više godina od strane prije svega ova dva lica, Radončića i Vešovića, uz saradnju i aktivnu podršku glavnog urednika Pobjede, a moguće i još nekih lica koja rukovode ovom novinom, odnosno lica u državnom aparatu”, navodi se u krivičnoj prijavi. Radončić je reagovao na to saopštenjem u kome je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv vodećih ljudi Monitora – Miodraga Perovića, Milke Tadić-Mijović, Esada Kočana – i glavnog urednika Vijesti Mihaila Jovovića, koje naziva zavjereničkom grupom.

Sindikat medija Crne Gore inicirao je hitno kontrolno saslušanje pred Odborom za bezbjednost starješina Vrhovnog državnog tužilaštva, Agencije za nacionalnu bezbjednost i MUP-a povodom napada na novinare. Zahtjev je upućen predsjedniku Odbora Mevludinu Nuhodžiću i poslaničkim klubovima.

Osim posljednjih napada – bombaškog udara na Vijesti, prebijanja Lidije Nikčević, te postavljanja eksplozivne naprave pred vrata pisca Jevrema Brkovića, Sindikat podsjeća da su još neistraženi ubistvo Duška Jovanovića, pokušaji ubistva novinara Monitora i Vijesti Tufika Softića, paljenje vozila Vijesti, postavljanje eksploziva ispod automobila novinara Dnevnih novina Uroša Radulovića, napadi na Željka Ivanovića i Oliveru Lakić, niti je objašnjeno kako je došlo do zastare postupka za prebijanje novinara Mladena Stojovića.

Povodom uvreda kojima je izložena Milka Tadić-Mijović oglasio se poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović. ,,Opozicija mora odmah pokrenuti u Skupštini sve raspoložive mehanizme kako bi se stanje u Pobjedi odmah stavilo pod zakonitu kontrolu”, poručio je Pavlović.

Nakon više reakcija medijskih poslenika i međunarodnih institucija, krajem prošle godine formirana je komisija koja treba da pomogne u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva napada na novinare. Na čelu tog tijela je Nikola Marković, predstavnik Dana.

Jedna od primarnih uloga države je da obezbijedi bezbjednost građanima. Ako se u Crnoj Gori ubistva, bacanje bombi i batinanje novinara ne kažnjavaju, da li je onda Crna Gora država ili ljuštura od države?

Osuđen Mile Šuković

Sudija kolašinskog Osnovnog suda Arsen Popović osudio je u srijedu predsjednika Skupštine opštine Kolašin Mila Šukovića na 60 dana zatvora, uslovno na godinu, zbog prijetnji upućenih novinarki Monitora Mileni Perović-Korać.

Osnovni državni tužilac po službenoj dužnosti podnio je optužni akt, nakon što je Šuković u telefonskom razgovoru prijetio novinarki Perović-Korać zbog teksta Ide Mile DPS prugom, koji je prošlog ljeta objavljen u Monitoru.

Sudija Popović odluku je donio nakon što je završen dokazni postupak, u okviru kojeg su svjedočili, na predlog zamjenice osnovnog državnog tužioca Maje Šćepanović, zamjenik glavnog urednika Monitora Veseljko Koprivica, a na predlog optuženog – radnici Opštine Darko Bulatović i Nikola Mulević.

Popović je prihvatio svjedočenje Perović-Korać i njenih kolega Miodraga Rašovića i Koprivice, iz kojih se, kako je rekao, može zaključiti da je Šuković prijetio autorki teksta. Popović nije uzeo u obzir svjedočenja Mulevića i Bulatovića, jer su zaposleni u Opštini i ,,stekao se utisak da su usmjeravani kako će svjedočiti”. Sudija je u njihovim svjedočenjima, u kojima su tvrdili da Šuković nije prijetio našoj novinarki, otkrio niz kontradiktornosti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo