Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ NAZIFA CUNGUA, GRADONAČELNIKA ULCINJA: Bajka o drugačijoj vlasti

Objavljeno prije

na

Ništa novo. Još jedan crnogorski gradonačelnik dobio je svoj fajl u crnogorskom tužilaštvu. Samo dvije godine nakon što je stigao na vlast oštro kritikujući za zloupotrebe i korupciju svog prethodnika Gzima Hajdinagu, gradonačelnik Ulcinja Nazif Cungu optužen je za koruptivne poslove na lokaciji Šas.

,,Ne mogu se načuditi šta je sve u stanju da uradi jedna nesposobna i nestručna vlast”, govorio je 2011. Cungu o Hajdinagi. ,,Potpuna netransparentnost u oblasti urbanizma, masovne zloupotrebe. Potrebne su godine da se to ispravi”.

Dvije godine kasnije i Cungu je poput prethodnika dobio fasciklu u tužilaštvu. Hajdinagu je tužilaštvo teretilo zbog zloupotrebe položaja i nelegalne gradnje koju je u Ulcinju omogućio Naseru Keljmendiju, uhapšenom narko bosu.

Iz tužilaštva su saopštili da su početkom ove sedmice formirali predmet povodom slučaja Šas. Sve je počelo u subotu veče, kada su nenadano, tokom gostovanja u emisiji na lokalnoj televiziji Teuta gradski čelnici razmijenili optužbe. Gost emisije bio je i poslanik Pozitivne Dritan Abazović koji je potom javno pozvao tužilaštvo da ispita optužbe ulcinjskih čelnika. Cungua je potpredsjednik SO Ulcinja Selim Resulbegović optužio da je zloupotrijebio položaj i donošenjem urbanističkih planova za Šas, gdje posjeduje zemlju, sebi pribavio milionsku korist oštetivši gradsku kasu.

Uslijedili su demantiji, pojašnjenja, pravdanja, vađeni papiri. U priču o slučaju Šas, uključio se i bivši gradonačelnik Hajdinaga koji je potvrdio da je potpisao plansku dokumentaciju koja je njegovom tadašnjem ,,ljutom protivniku”, aktuelnom gradonačelniku Ulcinja, omogućila da 32 hiljade kvadrata državnog zemljišta pretvori u sostveni izlaz na more, odnosno obalu Šaskog jezera.

Cungu je, braneći se od optužbi, pojasnio da je prije nego je došao na vlast, 2007. godine kupio 51 hiljadu kvadrata na Šasu, te da je nakon toga u predviđenoj zakonskoj proceduri tražio izradu studije lokacije za svoju imovinu. Nije međutim znao da objasni zašto je njegov ljuti protivnik Hajdinaga toj imovini, odnosno studiji te lokacije, pridodao i državnih 32 hiljade kvadrata koji su Cunguovoj zemlji uvećali vrijednost, omogućivši mu izlaz na jezero Šas ali i izgradnju turističkih objekata većih gabarita.

Rasulbegović je optužio gradonačelnika da je tom studijom državna zemlja izgubila bilo kakvu vrijednost i da kao takva, s obzirom da na njoj nije predviđena gradnja, ne bi mogla biti ni prodata.

Rijetka stvar koja se gradonačelniku Ulcinja do sada nije zamjerala su upravo urbanistički planovi. Monitor je ljetos pisao da ni najveći pesimisti nijesu mogli predvidjeti da će za manje od dvije godine vladajuća koalicija u Ulcinju koju čine Cunguova FORCA, Demokratska partija Fatmira Đeke, SDP i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja osim donošenja detaljnih urbanističkih planova, na svim drugim poljima doživjeti potpuni debakl. Dugovi su rasli, zarade zaposlenima u opštini i javnim preduzećima kasnile i do 14 mjeseci, nije započeta gradnja nijednog novog hotela, čak nije usvojen ni strateški plan opštine. Konačno, praktično je proglašen bankrot a gradonačelnika će pamtiti i po potpisivanju dokumenta sa ministrom finansija Radojem Žugićem po kom je rukovođenje finansijama Ulcinja prešlo u nadležnost Ministarstva finansija. Neće se zaboraviti ni Cunguov marljivi rad na tome da njegova partija uđe u koaliciju sa Đukanovićem na državnom nivou.

,,Kao građanin ali i kao učesnik emisije u kojoj se nenadano počeo iznositi prljav veš iz Opštine Ulcinj, i to od njenih najviših funkcionera, gradonačelnika i potpredsjednika, jako sam razočaran. Žalosno je znati da je ovo vjerovatno samo djelić onoga što se u toj ustanovi dešavalo prethodnih godina. Teza gradonačelnika Cungua da je u opštini Ulcinj eliminisana korupcija potpunuo je pala u vodu”. Tužilaštvo je saopštilo da će ispitati i optužbe Cungua na račun Resulbegovića. Gradonačelnik tvrdi da je i Resulbegović zloupotrijebio položaj i izmjenama planske dokumentacije povećavao spratnost svojih objekata. Konflikt između Cungua i Resulbegovića počeo je mnogo ranije. Nedavno je Cungu otpustio čelnika SDP-a, nakon čega je Resulbegovića Upravni sud opštine vratio na posao.

Možda je manje teško djelo od zloupotrebe službenog položaja, ali je interesantno da Cungu Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa nije prijavio da ima 50 hiljada kvadrata na Šasu. U imovinskom kartonu Cungua od prošle godine navodi se da on na toj lokaciji ima 35 hiljada kvadrata. Zašto je zaboravio da upiše i preostalih 15 hiljada koje tvrdi da je kupio, nije jasno.

Prema imovinskom kartonu sigurno je međutim da je Cungu jedan od najbogatijih gradonačelnika. Vrijednu imovinu stekao je baveći se privatnim biznisom prije nego je došao na čelo grada. Ta činjenica podgrijavala je nade nekima da novi gradonačelnik neće krenuti stopama mnogih svojih kolega.

Kompaniju Cungu&co osnovao je 1997. godine. Cungu se na sajtu gradonačelnika hvalio da je njegova kompanija proglašena za jednu od deset najboljih u Crnoj Gori. Za 2012. godinu prijavio je prihod od kompanije u iznosu od 286.393 eura. Ali i isto tolika kreditna zaduženja kod crnogorskih banaka. To nije jedina kompanija u vlasništvu gradonačelnika Ulcinja. On je, kako je naveo u imovinskom kartonu, i vlasnik firme Tenax koja se bavi trgovinom.

Kada je izabran na mjesto gradonačelnika, Cungu je trebao da prenese upravljačka prava nad kompanijama na drugu osobu. Komisiji je prijavio da je upravljačka prava u firmi Cungu&co prenio na svog partijskog kolegu Gazmenda Dervišija. To je međutim tek djelimično istina. Gradonačelnik je, sudeći po evidenciji Privrednog suda, ipak zadržao svoje direktorsko mjesto u toj kompaniji, pa Cungu&co sada ima dva direktora.

Optužbe za zloupotrebu položaja i korupciju, nepotpuni podaci u imovinskom kartonu, dugovi u gradskoj kasi, šurovanje s Đukanovićem kad treba – uobičajena su obilježja jednog crnogorskog gradonačelnika u aktuelnom vremenu. Iako je tvrdio da će biti drugačiji Nazif Cungu je sve od navedenog uspio da upiše u radnu biografiju za samo dvije godine.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo