Povežite se sa nama

MONITORING

Iznajmljene kulise

Objavljeno prije

na

Zato su i vrbovani iz vanpolitičke sfere: sa njima kriminal vladajuće partije, poput onog objelodanjenog aferom Snimak, dobija ljepši – ljudski lik. Na bini iza predsjedničkog kandidata DPS-a i njegovih partijskih kolega, muzičari, sportisti, kulturni radnici dođu kao iznjamljene kulise. To se, po pravilu, pozitivno odražava na njihove karijere. Idu Naprijed.

Dok je Filip Vujanović, u sklopu kampanje za predsjednika zemlje, u Kotoru govorio o tome kako „predsjednik mora da bude posvećen vrijednostima naše vječne i slobodarske Crne Gore”, a Svetozar Marović filozofski ubjeđivao okupljene kako će većina građana glasati ,,za Vujanovića, a ne za nekog drugog, jer ko će glasati protiv sebe” reditelj Petar Pejaković stajao je iza, povremeno aplaudirajući, sa, kako bi izgledao živopisnije i lojalnije – partijskim bedžom na grudima.

Direktor Kotorskog festivala pozorišta za djecu, očito, voli i političko pozorište. Priznao je Pejaković svom predsjedniku kako je aktivni član četiri partije: „Prva je moja porodica. Druga je partija moj grad Kotor. Treća je obrazovanje djece i mladih, a četvrta ali ne i poslednja – kultura.” A DPS?

Ubijeđen je da se moramo ,,okrenuti idejama prosvetiteljstva kao jedinom istinskom progresu”, ali i da ,,gospodin Vujanović iskreno baštini iste ove vrijednosti”. Prosvetiteljstvo i renesansa: juna 2001.godine Vujanović, tada premijer, držao je govor na otvaranju Luke Risan koju je upravo bio kupio Dragan Dudić Fric sumnjičen za šverc narkotika i pranje novca, te veze sa narko-klanom Darka Šarića, ubijen maja 2010. Svečanu traku presjekli su Vujanović i Dudić skupa. U sklopu prosvetiteljskih ideja o kojima govori reditelj, Vujanović je Dudića, pravosnažno osuđenog na četiri mjeseca zatvora, koncem 2009, u svojstvu predsjednika, pomilovao. Toga nema ni u Pejakovićevim bajkama za djecu.

Dobitnik nagrade 21. novembar za prošlu godinu nije se zaustavio na tome. Kao pravi umjetnik začinio je politiku DPS-a poezijom sjećanja: ,,Moj đed je govorio da su srećne noge koje gaze ovaj pločnik i da to nijesu koraci već poljupci. Gospodine Vujanoviću, želim Vam da kao predsjednik Crne Gore u narednih pet godina ponovo otvorite pozorište u našem gradu i da takvim koracima, poljupcima ovom pločniku, grad Kotor pretvorimo zajednički u oazu istinskih vrijednosti. Naprijed.” Ne brine Pejakovića što su tih ,,narednih pet godina” neustavne. Umjetnička sloboda.

U istom redu, iza Vujanovića, tokom kotorske predsjedničke konvencije ,,zadesio” se još jedan dobitnik nagrade 21. novembar, priznanja koje se uručuje na Dan tog grada. Kapetan duge plovidbe Zdravko Milošević, čovjek koji u biografiji bilježi i funkciju predsjednika Skupštine vaterpolo kluba Primorac, bio je izrazito nadahnut predstavnicima Demokratske partije socijalista, naročito predsjednikom Vujanovićem.

Dok iz džepa vadi govor i stavlja naočare, kaže: ,,O Filipu Vujanoviću je najbolje govoriti kada ne čitate, jer iz vas mogu da izviru samo lijepe riječi, jer kad pišete možete i da pogriješite.” Onda je osuo: ,,Poštovani predsjedniče, imate moju punu podršku i zato što znam da izazovi traže da plovimo naprijed da bismo stigli na cilj. Mi to umijemo, možemo zajedno. U ime tog cilja, bolje Crne Gore, evropske Crne Gore, sa vjetrom u krmu, naprijed… Ja vašu pobjedu vidim još od vaše kandidature, zato što je očigledno jasno da Vi, predsjedniče svih građana Crne Gore, nemate pravog i dostojanstvenog konkurenta na ovim predsjedničkim izborima. I zato, dragi predsjedniče, zaplovite punim jedrima, ka novim obavezama i znajte da je jedno jedro puno podrške uvijek uz vas. Od strane pomorskog Kotora.” Duga plovidba mu ne gine.

Ekipi je društvo pravila i mlada pjevačica Jelena Kažanegra. Odlično se snašla. ,,Kao i većina u Crnoj Gori poznajem vaše istinsko građansko opredjeljenje, vašu istinsku ljudskost, vjerujem Vam, znam da idemo naprijed 7. aprila, sa pouzdanim, časnim i pravednim predsjednikom, sa samopouzdanjem kao i do sada, sa osmjehom i pjesmom – naprijed za Kotor i za Crnu Goru.” U duhu imena svog albuma – Začarao si me.

Na konvenciji u susjednom Herceg Novom takođe je bilo začaranih politikom DPS-a. Tamo je Vujanovića, između ostalih, podržala i mlada profesorica u Muzičkoj školi Lenka Renić. Kao umjetnička duša, kazala je, ponosi se što podržava partiju koja spaja ljude. ,,Đe je muzika tu je harmonija, đe je harmonija tu je mir, jer harmonija kao kosmička pojava predstavlja suštinu svega na svijetu pa tako i u umjetnosti. Sigurni smo u našu harmoniju jer imamo reprezentativne ljude koji su uzdigli Crnu Goru na nivo koji joj s razlogom pripada. Za sadašnjeg i budućeg predsjednika Filipa Vujanovića glasajmo za broj jedan.” Umjetničko-politička ekstaza.

Kasnije se doznalo da je narečena (2004. godine) koristila i preprodavala drogu tipa ekstazi. Krivično vijeće sudije Radovana Mandića, u Višem sudu u Podgorici, osudilo je Sarajliju Adnana Bajrića na tri godine zatvora, i Lenku Renić (23) na osam mjeseci. U pitanju su dva krivična djela: stavljanje u promet i omogućavanje drugima uživanje opojne droge.

Ništa bez sporta. Tako je za Vujanovića stao i mladi Nikola Vico član savjeta boks ekipe Crne Gore. Pričao je dječak o tome kako je dužnost „svih nas da ohrabrimo djecu i mlade da se bave sportom”. Onda je prešao na ono zašto je i doveden: „Kao što to već duži niz godina uspješno čini, kako za njega kažu, naš čovjek iz naroda, naš sadašnji i naš budući predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, koji će nastojati da uz pomoć Vlade i ministarstva kroz razvojne planove omogući i pomogne mladim ljudima da valorizuju svoje potencijale i mogućnosti.” Dobro je počeo mladi Vico.

Gdje je Vico stao, nastavila je mlada odbojkašica Elza Hadžisalihović. Korektorka ženske odbojkaške reprezentacije na tribini u Baru, ovaj put, smečovala je politički. I pogodila. U društvu prekaljenih boraca za partiju, odbojkašica je, zato je i bila tu, bila osvježenje: em mlada, em žensko, em sportista. To se onda preliva na imidž Filipa Vujanovića. Potom – na glasačke listiće.

Prvo je smirila loptu riječima da joj je veoma drago što uopšte može da se obrati predsjedniku i kratko i jasno kaže da vjeruje da ,,ćete i dalje da dajete vašu podršku crnogorskom sportu.” Onda je raspalila po dijagonali: ,,Mi sportisti najbolje znamo šta znači ovaj slogan ispred mene, naprijed. Jer, dragi Barani, najbolji samo idu naprijed, i oni najbolji samo znaju za pobjedu. Srećno, dragi predsjedniče!”

Kako u Kotoru, tako u Baru. Kapetan duge plovidbe Predrag Vešović, poput kolege mu Miloševića, na bini ispred predsjednika Vujanovića podigao je politička jedra. Vjetar je, razumije se, odradio ostatak posla.

„Bilo bi mi najjednostavnije da kažem – mirno more, kako mi, pomorci, jedni drugima obično poželimo sreću… Ali još imamo nemirno more, bez obzira na to mi plovimo naprijed znalački, istrajno, pravim putem i znamo cilj. Taj cilj je izvjestan. Evropski Bar i evropska Crna Gora. Sedmog aprila pobjeđujemo svi zajedno u Crnoj Gori. Sa vjetrom u krmu, naprijed!” Zna dobro kapetan: sve zavisi od toga kako vjetar duva.

Dok su pomenuti svojom „nepolitičnošću” podržavali kampanju predsjednika države, desno krilo rukometne reprezentacije Crne Gore ( studentkinja UDG-a ) Radmila Miljanić pokrivala je dio političkog terena rezervisan za lokalne izbore u Nikšiću. Zlatna lavica odlučila je da lavovski pomogne pa je postala i kandidat za odbornika u Skupštini grada pod Trebjesom koalicije Za Evropski Nikšić – Milo Đukanović.

Na konvenciji je, praćena aplauzima cjelokupnog rukovodstva partije i publike, priznala da joj je čast što je u takvom društvu. Dodala je: „Od kada sam dio evropskog tima Budućnosti osvojila sam sve što jedan sportista može da sanja. Svaki naš uspjeh propratila je podrška države i vladajuće koalicije čak i u onim trenucima kada naši rezultati nijesu bili baš najbolji. Zato svoj glas dajem vodećoj partiji Za evropski Nikšić jer im vjerujem i podržavam njihove ideje i projekte… Uvijek sam bila dio velikih pobjeda, a sigurna sam da ću i ovoga puta biti.” Uz malu pomoć Draga Đurovića.

Politički angažman Miljanićevoj nekako dođe kao klupska tradicija. Prvi čovjek ženskog rukometa u Crnoj Gori, ministar Predrag Bošković, istaknuti je vojnik partije, dok je Radmilina bivša saigračica, kapitenka reprezentacije Bojana Popović, prekaljeni udarnik DPS-a – u glavnom je odboru stranke.

Zapaženu rolu u tekućoj političkoj euforiji imala je i manekenka Sandra Burić. Nikšićanka koja se nedavno slikala za italijansko izdanje magazina Vogue, na Facebook profilu je napisala: ,,Ko bude glasao za Demokratski front i ovo govno od Lekića dabogda crka! Pi!” To se zovu maniri. Onda je pojasnila otkud ljubav prema vladajućoj garnituri: ,,Zato što je jedina normalna partija u Crnoj Gori i zbog Mila, gospodina.”

Pečurke rastu poslije kiše, ikebane prije izbora. Da ukrase, da prikriju, da legitimišu. Mafiju.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo