Povežite se sa nama

MONITORING

IZVJEŠTAJ EK O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2014. GODINU: Isto, samo gore

Objavljeno prije

na

stefan-fule-ec

Očekivano, nakon što je sredinom sedmice objavljen novi Izvještaj o napretku za Crnu Goru, predstavnici Vlade i državni mediji krenuli su da manipulišu sa nalazima tog dokumenta. Umjesto priče o ozbiljnim kritikama koje je Brisel Crnoj Gori ove godine uputio Podgorici na račun postignutog, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te reforme pravosuđa, predstavnici vlasti i uslužni mediji u prvi plan ističu uobičajene pristojnosti briselske administracije, poput ,,primijećen je određeni napredak”. Valjda slučajno zaborave da ukažu na ono ali, koje slijedi.

Ove godine, saglasni su sagovornici Monitora, Brisel je bio stroži nego ranije. ,,Skrining je gotov, pregovori uveliko teku i sada su potrebni mjerljivi rezultati”, kazao je evropski komesar za proširenje Štefan File nakon što je u Briselu predstavljen Izvještaj za Crnu Goru.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), za Monitor kaže da je ovogodišnji Izvještaj stroži nego prošlogodišnji. „Konstatuju se manje-više iste boljke, odnosno oblasti u kojima hronično izostaju mjerljivi rezultati, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, depolitizacije institucija, problema u osiguravanju slobode medija, nekažnjivosti ratnih zločina… Čak se i u pregovaračkim poglavljima u kojima je napravljen određeni napredak, to najčešće ocjenjuje kao nedovoljno”.

Direktorica CGO ocjenjuje da bi u demokratskim društvima ovakav izvještaj otvorio pitanje odgovornosti donosilaca odluka: „Kod nas se to očito neće desiti. Umjesto toga, imaćemo brojne relativizacije ocjena EK, koje i pored ,,briselskog novogovora” kojim se ublažavaju, bjelodano ukazuju da Crna Gora jako sporo napreduje na putu ka uređenom društvu i EU”.

Prema analizi Instituta Alternativa koji je Izvještaj pokušao da predstavi u brojkama, u poređenju sa prošlom godinom zabilježen je manji napredak u ključnom poglavlju za borbu protiv korupcije, dok u ukupno devet poglavlja nije napravljen pomak.

Jovana Marović iz Instituta Alternativa smatra da je bilo prostora da kritike u oblasti borbe za korupciju budu oštrije. ,,Problemi u ovoj oblasti su isti i ponavljaju se iz godine u godinu: nema presuda za korupciju na visokom nivou, kasni se sa usvajanjem ključnih antikorupcijskih zakona, slabi su kapaciteti institucija u oblasti prevencije”, kaže ona.

U Izvještaju se, u odjeljku koji se odnosi na poglavlje 23, tako navodi: „Ostvaren je ograničeni napredak kada su u pitanju istrage, krivično gonjenje i konačne presude u slučajevima korupcije, uključujući i onu na visokom nivou”.

Posebno se akcentuje da nema konačnih presuda u slučaju visoke korupcije i podsjeća da je ljetos u ponovljenom suđenju u slučaju Zavala, kada su zbog korupcije uhapšeni gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i nekoliko lokalnih funkcionera među kojima je brat Svetozara Marovića, Dragan, opet donesena ista presuda, i da su osumnjičeni osuđeni na 2 do pet godina zatvora, ali da ta presuda nije konačna. Takođe, ukazuje se da je u slučaju afere Snimak, kada je državni vrh uhvaćen u organizovanju izborne krađe i zloupotrebe državnih resursa, oslobođeno 10 osoba, inače na nižim funkcijama, dok je samo jedna osoba osuđena, i to direktor Centra za socijalni rad u Pljevljima. EK je upozorila i da se sve izborne neregularnosti na posljednjim lokalnim izborima moraju istražiti, a tamo gdje je neophodno, nadležni organi ih moraju procesuirati.

Ističe se i da prijave za visoku korupciju dolaze od civilnog sektora u najvećem broju, a mnogo rjeđe od strane državnih organa. „Najveći dio prijava tužilaštvu stiže od građana, nevladinih organizacija i privatnih kompanija. Samo mali broj slučajeva procesuirala je policija, a nijedna žalba nije stigla iz državne uprave”, navodi se u Izvještaju.

Nije bolje ni u oblasti pravosuđa, objašnjava za Monitor direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

,,Evropska komisija je primijetila da se radilo, ali bez potrebnih rezultata. Možda najsveobuhvatnija rečenica u izvještaju je da nedovoljna nezavisnost i odgovornost u pravosuđu ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije. Još se čeka da reforma pravosuđa uspostavi sistem ocjenjivanja – garancije kvaliteta rada i odgovornosti sudija i tužilaca”.

U Izvještaju se konstatuje ,,izvjesni napredak u reformi pravosuđa”, ali upozorava da nedostaju ključne reforme koje se odnose na izbor, napredovanje i disciplinske mjere protiv sudija. Takođe, navodi se da je i pored povećanog broja okončanih procesa primjetno povećan broj novih. Zbog toga, konstatuje se, treba dodatno raditi na efikasnosti sudova.

Tea Gorjanc-Prelević ukazuje i da je primijećeno da nije bilo nikakvih ozbiljnih napora da se suzbije nekažnjivost za ratne zločine i da se mjere iz Akcionog plana za poglavlje 23 u toj oblasti primjenjuju samo formalno. ,,Jasno je rečeno i da bi ratni zločini trebalo da ostanu u nadležnosti Specijalnog državnog tužioca umjesto da se degradiraju na viša tužilaštva”.

Kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, EK navodi da zakonodavstvo treba da bolje razjasni ulogu sudstva i policije u pred-fazi suđenja.

,,Više treba da se uradi u borbi protiv trgovine ljudima, kibernetičkog kriminala i pranja novca. Finansijske istrage i oduzimanje imovine se još uvijek ne primjenjuju sistemski”, navodi se.

Oduzimanje imovine ne samo da se, kako primjećuje EK, ne sprovodi sistemski, nego se oduzeta imovina na kraju vrati vlasnicima. To se praktično desilo kako u slučaju oduzimanja imovine narko klanu Šarić, tako i ostalima koji su ovdje terećeni za pranje novca zarađenog u poslu sa narkoticima, poput Safeta Kalića. Kako je Monitor pisao, iako im je država zaplijenila višemilionsku imovinu, Darko Šarić i Kalić , zahvaljujući raznim mahinacijama i dalje njome raspolažu. Njihove nekretnine najčešće su završile u rukama njihovih bliskih partnera, saradnika, ili zastupnika.

Civilni sektor i opozicija posebno ističu i preporuke Brisela o suzbijanju nezakonitog bogaćenja.

,,U skladu sa članom 20 Konvencije UN nacija protiv korupcije, Crna Gora treba da razmotri kriminalizovanje bogatstva čije se porijeklo ne može objasniti”, navodi se u Izvještaju.

Monitor je više puta ukazivao na bogatstvo kako državnih funkcionera, tako i pripadnika bezbjednosnih i policijskih službi čija imovina, i to samo ona prikazana u imovinskim kartonima, nema uporišta u njihovim primanjima. Čuveni su slučajevi vanserijski brzog vraćanja kredita od 100 hiljada eura ministra inostranih poslova Milana Roćena, iako mu to nije omogućavala ministarska plata i penzija supruge. On nije uspio javnosti da to objasni, pošto su ga novinari više puta pitali za tu finansijsku čaroliju. Nikada nije razjašnjeno ni kako je, recimo, do ogromne imovine stigao Vladeta Rakočević, tada visoki funkcioner ANB-a, na čemu je više puta insistirao MANS. Rakočević se pominjao i kao svat na svadbi Kalića. To su tek neki od brojnih sličnih slučajeva.

Nedavno je objavljeno da tužilaštvo vodi istrage o imovini pojedinih policijskih funkcionera, ali su rezultati istrage ostali nedostupni javnosti.

Vanja Ćalović, direktorica MANS-a podsjetila je da je MANS više puta predlagao ono što sada preporučuje Brisel, ali da za to nije bilo sluha. ,,Nacionalna komisija na čelu sa Duškom Markovićem odbila je naše predloge, ističući da nema potrebe za tim”, kazala je ona. I direktorica MANS-a smatra da je glavna poruka ovogodišnjeg Izvještaja da se više neće tolerisati nedostatak konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, navela je za Dan.

Jovana Marović primjećuje da se u ovogodišnjem Izvještaju koriste čak i iste rečenične konstrukcije kao u prethodnim. ,,To je znak da državni organi ne shvataju ozbiljno preporuke Brisela, a na taj način ne možemo napredovati u procesu. EK prvi put navodi ‘neujednačen napredak’ i ‘klauzulu balansa’ što znači da ‘privid reformi’ više ne nailazi na razumijevanje EU”, smatra ona.

Dirk Lange, šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje, pojasnio je da u okviru za pregovaranje postoji klauzula koja kaže: postoji mogućnost usporavanja procesa pregovaranja u drugim tehničkim poglavljima, kao rezultat neostvarivanja napretka u poglavljima 23 i 24. „U ovom izvještaju nema preporuke za aktivaciju te klauzule, za sada je nema”, poručio je Lange.

Nema ni konkretnih rezultata. Kao što ih nije bilo ni lani ni godinu prije. Neće ih ni biti, slažu se u opoziciji i civilnom sektoru, dok ne bude promjene vlasti.

IZVJEŠTAJ I KRITIČARI

Novina u Izvještaju je i prilično direktna primjedba premijeru da se uzdrži od neprimjerenih izjava upućenih medijima, kako bi ih zastrašio. „Vlada treba da promoviše i pomaže slobodu medija, izbjegavajući bilo kakve izjave koje bi se mogle tumačiti kao zastrašivanje”, navode u EK. Komisija je upozorila da je sloboda izražavanja ugrožena novim slučajevima nasilja nad novinarima i napadima na imovinu medija, te da se istrage moraju završiti a napadači procesuirati. Daliborka Uljarević ukazuje i da je EK prepoznala pritisak Vlade na civilni sektor. ,,Veoma je značajno što je u ovom Izvještaju prepoznato praktično fingiranje saradnje Vlade sa NVO sektorom i pritisak koji se vrši na organizacije civilnog društva koje se zalažu za uspostavljanje sistema vladavine prava”, kaže ona. „EK cijeni da je uloga civilnog društva ključna u procesu demokratizacije i na ovaj način šalje snažnu opomenu svima onima u vlasti i njima bliskim vaninstitucionalnim centrima koji očito ne shvataju da je vrijeme obračuna sa neistomišljenicima praksa od koje će se morati odvikavati”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo