Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Strah od evropske Crne Gore

Objavljeno prije

na

Monitor je pitao: Zašto Đukanović baš sada prijeti da i Crna Gora može prekinuti pregovore sa EU?

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS-a
Pokušaj da se sačuva stečeno

Najava premijera Đukanovića da, parafraziraću, crnogorski put u EU ipak ima alternativu i poređenje sa Islandom, još jedna je potvrda koliko je aktuelni režim stvarno i posvećen ovom procesu koji bi Crnu Goru trebalo da uvede u evropsku porodicu država. Pominjanje po prvi put takozvane ,,klauzule balansa” kojom EK pokušava da obezbijedi ravnomjeran progres u implementaciji reformi u različitim oblastima i ispunjavanje kriterijuma iz pregovaračkih poglavlja, pokazuje da se Vlada Crne Gore nalazi na prekretnici u EU integracijama kada će morati da se odluči da li nastavlja kao do sada ili će na red doći i one reforme koje će direktno ugroziti interese vladajuće elite i sa njome povezanog kriminalnog miljea. Bojim se da je upravo izjava Đukanovića jedan od prvih odgovora na ovo pitanje, ali i na činjenicu da je EK u posljednjem izvještaju dala veoma konkretne preporuke i pokazala da će monitoring implementacije EU standarda na crnogorske prilike biti veoma detaljan, a izvještaji sve konkretniji. U slučaju Đukanovića se ne radi o običnom euro-skepticizmu u vezi sa benefitima i ograničenjima koje donosi članstvo u EU, već prije svega o nasušnoj potrebi da se crnogorski ,,modus – operandi” na kome počiva aktuelni režim očuva što je moguće duže. Pod time podrazumijevam način na koji je vladajuća DPS opstajala sve ove godine i koji joj je omogućio da Crnu Goru pretvore u državu čiji resursi su u potpunosti podređeni i stavljeni u službu privilegovane elite. Nezakonito bogaćenje uz višestruki konflikt interesa gdje više gotovo da nije moguće povući jasnu crtu između politike, biznisa i organizovanog kriminala je decenijama bio crnogorski “recept za uspjeh preko noći” i osnova za iscrpljivanje prirodnih i društvenih resursa ove zemlje. Krađa izbora i kupovina glasova uz obilatu zloupotrebu državnog novca, zastrašivanje, prebijanje i hapšenje neistomišljenika i kritičara režima, gušenje i finansijsko iscrpljivanje slobodnih medija, pustošenje ekonomske suptance zemlje kroz pljačkaške privatizacije i nekontrolisanu eksploataciju prirodnih bogatstava, su razlog što su posljednji i najdugovječniji autokratski režim na Balkanu jedna od osnovnih političkih asocijacija kada se pomene Crna Gora. Sam disbalans u otvaranju pregovaračkih pregovora i ispunjavanju kriterijuma već postoji, gdje su ključna poglavlja 23 i 24 već u ogromnom zaostatku u odnosu na druga poglavlja. Ovo jasno pokazuje da Đukanović i dalje nastavlja da balansira između zahtjeva Evropske unije i onoga što su potrebe organizovanog kriminala u Crnoj Gori i sa njime povezane vladajuće elite.

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR
Strah od gubljenja monopola

Izjava Mila Đukanovića da Crna Gora može jednostrano prekinuti evropske integracije je za mene potpuno očekivana. Na pojavu i prisutnost snažnog antievropskog raspoloženja u krugovima bliskim Đukanoviću upozorio sam još u ljeto prošle godine. Jednostavno, dosadašnji koruptivno-kriminogeni stil upravljanja resursima Crne Gore ne bi bio dozvoljen u okviru čvrstih integracija u Evropsku uniju i oni koji su ga do sada upražnjavali na najbrutalnije načine bi bili sankcionisani i kažnjeni po zaslugama. Đukanović i njegov klan bi izgubili sve monopole koje su sticali decenijama, a odgovornost za sva nepočinstva, uključujući i ratne zločine, bila bi konačno i jasno adresirana. Stoga očekujem da će se u narednom periodu ovakvi tonovi, i sa njima vezane aktivnosti, kod Đukanovića još više ponavljati i amplifikovati. U isto vrijeme, po mom mišljenju, nije tačna tvrdnja određenih opozicionih, analitičkih i medijskih krugova da zaoštravanje prema EU u isto vrijeme znači i zaustavljanje NATO integracija i približavanje Rusiji. Naime, već neko vrijeme postoje jaki angloamerički igrači koji žele da oslabe globalne potencijale EU tako što će evropski kontinent još jedanput u šezdeset godina militarizovati i pretvoriti u ekonomski i politički nestabilno područje kroz agresivan, fobičan stav prema mogućem savezniku Rusiji. NATO je najjače evropsko uporište ovih, u suštini, iskonski antievropskih snaga koje žele da sruše degolovsku viziju ujedinjene Evrope ,,od Atlantika do Urala” i koje, po mom mišljenju, stoje iza Đukanovićeve političke dugovječnosti. Zbog toga uopšte nije slučajno što je, u svojoj izjavi, Đukanović pomenuo baš Island, jer je Island u NATO-u od osnivanja 1949. godine, ali nije, niti će biti, u EU.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA CGO
Sve vidljiviji nedostaci Đukanovićeve vladavine

Radi se o jednoj neodgovornoj i kontraproduktivnoj izjavi, jer su situacije u Crnoj Gori i Islandu neuporedive. Crna Gora kroz izgradnju vladavine prava paralelno treba da izgradi i održiv ekonomski sistem, što nijesu problemi sa kojima se Island suočava. S druge strane, politički nije mudro, u trenutku kad vam EK dobronamjerno uputi kritiku, imati ovakav inatan stav. A Đukanović, po svom ustaljenom maniru, kad mu nešto ne odgovara, najavljuje radikalne metode poput mogućnosti prekida pregovora, kao odluke crnogorske države, iako je podrška pristupanju u EU daleko veća od podrške njegovoj vlasti. U osnovi ove izjave čita se nervoza i strah jer kako dublje zalazimo u proces integracija sve su vidljiviji nedostaci sistema vlasti u Crnoj Gori i potrebe ozbiljnih reformi. Upravo takve reforme će voditi razbijanju postojećih monopola moći koje premijer i njemu bliske strukture imaju. Proces demokratizacije i evropeizacije unosi pravila koja uređuju društvo i državu, a vladajuća struktura, na čelu sa premijerom, nije navikla da igra po pravilima koja sužavaju prostor za manipulacije. Važno je, ipak, naglasiti da Đukanović svojim ponašanjem i monopolima koje još uvijek kontroliše može da uspori reformske procese, pa i evropske integracije Crne Gore, ali ne može da ih zaustavi. U tom kontekstu, ovakva izjava šteti i državi Crnoj Gori, ali i njemu samom kao političaru.

DRAGAN ŠEPELJ, BLOGER
Kad se ne mogu ispuniti zahtjevi EU

Đukanović prijeti zbog toga što osjeća do sada najžešći pritisak od strane onih koje naziva partnerima: EU, prije svih. Pritisak izvana izaziva kolebanja i unutra, na obje bande – kod njegovih snaga jer ne mogu ispuniti zadato i kod opozicije jer će shvatiti da Đukanović nema više lagodnu poziciju ,,vječitog” partnera Zapada. Mislim da se prekombinovao prelazeći s jedne strane na drugu u geopolitičkoj igri koja mu je neko vrijeme jako pogodovala. Otud nervozna reakcija i prijetnja onima od kojih očekuje pomoć i podršku. Njegova moć na unutrašnjem planu, ne zaboravimo to, počivala je i na ,,sigurnosti” njemu lojalnih snaga sistema vlasti da neće biti dirani u zamjenu za lojalnost. Što se tiče pominjanja Islanda, pod uslovom da zna o čemu se radi u slučaju te ostrvske države, pomenuta je u momentu kada se govori o mogućem aktiviranju klauzule o zamrzavanju pregovora, što je onda svima jasan znak da je politika koju on zastupa apsolutno van poželjnih parametara. Njega u unutrašnjoj borbi mogu u život vratiti samo slučajevi poput izbora VDT uz pomoć formalne opozicije (suštinskih štetočina) na čiju slabost još uvijek može računati. U spoljnoj politici on je kao partner samo – povijest. Crnoj Gori njegova ovako loša pozicija znači dalje tapkanje u mjestu ili nazadovanje. Mnogo buke ni oko čega – rekao bi Šekspir.

STEVO MUK, INSTITUT ALTERNATIVA
Pokušaj ucjene EU

Izjava Đukanovića predstavlja neodgovoran politički čin, koji je prije svega izraz nervoze zbog ocjena iz Izvještaja o napretku Crne Gore, posebno onih ocjena u vezi sa izostankom borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ta vrsta junačenja i pokušaja odmjeravanja snaga sa EU može samo da donese štetu javnom interesu i građanima Crne Gore, uspori proces integracija i dovede u pitanje dalju dinamiku napretka. Posebno je zabrinjavajuće što Đukanović pokušava da ovim izjavama dovede u pitanje posvećenost države procesu evropskih integracija i otvori put nekim nedefinisanim pravcima međunarodne saradnje. Nesuvislo je i neopravdano poređenje Crne Gore i Islanda, koji je zbog vrlo specifičnih razloga prekinuo pregovore sa EU. Ono što je očigledno je da Island nije prekinuo pregovore zbog protivljenja stavovima i ocjenama Evropske komisije u vezi sa vladavinom prava i borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Teza Mila Đukanovića da je potrebno da nas EU ekonomski i finansijski pomogne da bi se na ovim prostorima ,,dogodila” vladavina prava, jeste zamjena teza i providan pokušaj ucjenjivanja Evropske unije.Godinama smo slušali od portparola režima tezu – ,,prvo država pa demokratija”, sada Đukanović kaže ,,prvo ekonomija, pa demokratija i vladavina prava”. Ne smijemo pristati na takvo podmetanje, moramo raditi na uporednom razvoju u svim oblastima, i ne smijemo pristati da jedno bude uslov za razvoj drugog jer to jednostavno niti može niti smije da se uslovljava i razvija na taj način.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo