Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ: DARKO PAJOVIĆ, PREDSJEDNIK: Sačuvao tron a izgubio partiju

Objavljeno prije

na

Matematika je egzaktna nauka: rezultat svake računske operacije u kojoj su svi činioci (sabirci) veći od nule, odnosno, pozitivni – mora biti pozitivan. To današnji osnovci utvrde u sedmom razredu, sa nepunih trinaest godina. Izuzetak je – znaju i đaci – računska operacija oduzimanja, pod uslovom da je (pozitivni) umanjilac veći od (pozitivnog) umanjenika. Tada, i samo tada razlika ide – u minus. A rezultat postaje negativan. Pod uslovom da DPS ne naredi drugačije.

Dokazivo je, matematički, da se upravo to (odlazak u minus) dogodilo najmlađoj parlamentarnoj partiji u Crnoj Gori. Pozitivna je postala negativna. Prvo na račun vlastitih glasača, a potom i osnivača. Uzalud njen predsjednik Darko Pajović slavodobitno poručuje, u razgovoru za Portal Analitika, kako je ,,isključenjem šest članova Predsjedništva stavljena tačka na krizu u stranci koja traje već tri mjeseca”.

Brojke su neumoljive. Posljednja, XVI sjednica GO Pozitivne Crne Gore počela je 30. jula ove godine. Prema podacima sa partijskog sajta, koji su do skora bili dostupni javnosti (a više nijesu ), GO Pozitivne je u tom trenutku brojao 50 članova, ali su se na tom spisku nalazili i bivši (podnijeli ostavku) i pokojni članovi partije (kao znak poštovanja, ime pokojnog Miloša Sanča Perovića je bilo na tom spisku). Sve dok spisak nije nestao sa sajta Pajovićeve partije. Zamijenila ga je informacija iz partijske centrale po kome je podršku Darku Pajoviću na nastavljenoj (XVI) sjednici GO Pozitivne CG pružilo 28 članova. Preostala 24, stoji u istom saopštenju, nijesu glasala.

Ako vas buni činjenica da 24 + 28 nijesu 50, znajte da nijeste jedini. Uz sav trud, nijesmo uspjeli da razriješimo enigmu – ko je i kako izglasao Pajovićev o(p)stanak na partijskom tronu. Zato znamo sljedeće: 24-oro onih koji ,,nijesu glasali” početkom ove nedjelje, a koji su, svi do jednoga, ljetos potpisali zahtjev kojim se traži ostavka aktuelnog predsjednika Pozitivne, nalaze se na spisku članova GO koji su započeli ovu sjednicu i koje je izabrao osnivački Kongres te partije. Kako je i koliko ,,novih” članova dospjelo u GO? Odgovor na to pitanje malo je teže dobiti.

Azra Jasavić, predvodnica partijskog krila lojalnog bivšem i budućem predsjedniku kaže: ,,Nije bilo nikog novog (člana GO) koga je predložio Pajović. Samo su opštinski odbori delegirali svoje predstavnike koji su željeli da iskažu svoj stav o tome da treba ukazati povjerenje Pajoviću i da se izjasne oko vanrednog kongresa”. A ko je delegirane, što bi se reklo, verifikovao? Ili samo postavljanje tog pitanja potvrđuje postojanje medijske mafije pod kontrolom posrnulih medijskih tajkuna sa kojima se, nedjeljama, Darko Pajović obračunava. Agresivno. I uz svesrdnu podršku Pobjede V.Š i S.K, vlade M.Đ., javnog servisa R.V., samoregulatornog tijela R.V i G.B. medijskih spin majstora tipa V.B.P., M.Š.R…

Novih članova je bilo. Samo ih, navodno, nije na sjednicu GO pozvao i dozvao Darko Pajović, nego su oni sami došli. Partijski statut ne ostavlja prostora za improvizaciju: Glavni odbor može, na prijedlog predsjednika, da izabere nove članove ,,ukoliko se za to izjasni većina od ukupnog broja članova GO”, stoji u članu 35 partijskog statuta. Nema dokaza da je tako glasanje obavljeno u pauzi XVI sjednice, ili bilo kada od kako je dotadašnja većina Predsjedništva i GO zahtijevala vanredni kongres i ostavku predsjednika Partije. A ta se priča vuče od kraja prošle godine i izbornog potonuća PCG na Cetinju (sa 27 odsto glasova iz 2012. partija je krajem 2013. pala na 15 odsto glasova). Kriza, dakle, ne traje dva, ili tri, već dvanaest mjeseci.

Da se vratimo partijskim pravilima igre. Prema Pravilniku o radu opštinskih i gradskih organizacija Pozitivne CG, članovi GO postaju i novoizabrani predsjednici opštinskih odbora. I tu imamo problem. Prema istom dokumentu (član 14) Predsjedništvo partije ,,utvrđuje konačnu listu kandidata za predsjednika OO”. Ovo Predsjedništvo PCG nije imalo sličnoga posla, iako su se na ovonedjeljnoj sjednici pojavila četvorica, ili čak petorica, novoizabranih članova OO odbora. Svi do jednoga lojalni Darku Pajoviću i njegovima. Otkud?

Tu dolazimo do Pajovićeve tvrdnje da je progonstvom neposlušnih razriješena tromjesečna kriza Pozitivne Crne Gore. Iste večeri kada je obznanio prevlast u Glavnom odboru, Darko Pajović je ponovo, nakon višemjesečne opstrukcije legitimne većine, povratio i prevlast u partijskom predsjedništvu. I taj posao je obavljen svojevrsnim genetskim inženjeringom.

Dojučerašnji potpredsjednik partije i šef poslaničkog kluba Mladen Bojanić isključen je iz stranke (za sada nema zvaničnog obrazloženja te odluke), GO i Predsjedništva dok su, istovremeno, imenovana dva nova člana tog tijela. Njihova imena zvanično nijesmo saznali pošto su na sajtu Pozitivne od javnosti odnedavno sakriveni i podaci koji se tiču sastava Predsjedništva partije. Uglavnom, do ponedjeljka poslijepodne Pajovićevi oponenti su živjeli u ubjeđenju da vladaju Predsjedništvom. Od 15 članova (od kojih menadžer stranke prema Statutu nema pravo glasa) oni su imali osam. U ponedjeljak predveče, preglasani su uz pomoć novih članova koje je u igru uveo novi GO. Potom su isključeni iz stranke. Svi izuzev Dritana Abazovića i Luke Rakčevića. Njima su Pajović, Jasavić i njihovi ponudili ,,političku amnestiju”. Pod uslovom da revidiraju. ,,U konkretnom slučaju radi se o dva mlada čovjeka i političara i njima je ostavljeno da sami izaberu svoj politički put”, objašnjava Darko Pajović novinaru Analitike.

Prozvani su svoj put izabrali pa, ako je računica potpisnika ovih redova tačna, stanje u Pozitivnoj Crnoj Gori danas izgleda ovako: Od 50 članova GO koji su legitimno izabrani na prvom Kongresu, članstvo u partiji zadržalo je njih 20, (dvije petine). Od 15 članova Predsjedništva tu je njih šest (dvije petine), od dvanaest sekretara partijskih sekretarijata ostavku je podnijela makar polovina (šest).

Ostali, nedjeljama, ne smiju da otvore partijska vrata plašeći se da će im Pajovićevi politički oponenti ,,uvaliti” vruć krompir u vidu neke inicijative koju moraju da stave na glasanje ili da na nju odgovore u skladu sa partijskim dokumentima. Dobrodošao je samo glas o novoj uplati sredstava iz državnog budžeta. Pošto su 2012. prešli census Pajović i njegovi svakog mjeseca do narednih parlamentarnih izbora računaju na državnu apanažu od blizu 25 hiljada eura. Pride, Uprava za imovinu za to vrijeme plaća zakup partijskih prostorija (par hiljada mjesečno). Plus nakanada koja stiže iz budžeta Skupštine.

Ispuni li se njegova želja, prema kojoj naredni izbori stižu tek krajem 2016, Pajović i društvo će do tada inkasirati više od pola miliona eura. Malo li je za prodavce Podgorice?

Poštar uvijek zvoni dva puta

Predsjednik Pozitivne svojim oponentima daje ,,pravnu pouku”. Mogu se, kaže, žaliti Statutarnoj komisiji. Od javnosti, međutim, krije kako to nije nimalo jednostavan posao. Uvjerio se u to jedan od isključenih članova Predsjedništva Pozitivne. U sjedištu partije, objašnjava naš sagovornik, po nečijem naređenju, danima nijesu htjeli da prime i zavedu dokumenta koja je pokušavao da dostavi Predsjedniku i Predsjedništvu. Onda je pokušao poštom. ,,Dostava pokušana na datoj adresi. Primalac odbio prijem…”, stoji u dokumentima Pošte CG. To je, valjda, ,,evropsko lice” SDP-ovaca pod tuđim imenom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo