Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI VDT POD LUPOM: Iz sistema, za sistem

Objavljeno prije

na

Nedavno ustoličeni Vrhovni državni tužilac (jedinstvenog DPS-a) Ivica Stanković tek što je sjeo u fotelju Ranke Čarapić (Kriminalci imaju svoj moral i cijene ono što radim) startovale su optužbe o njegovoj involviranosti u ozbiljne kriminalne radnje – podložnost visokoj korupciji u obavljanju sudijske funkcije, čime je stekao imovinu velike vrijednosti. Stanković je demantovao takve tvrdnje, pristigle sa više strana, kazavši da je sve dostupno na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa, gdje je objavljena njegova imovina. Priča se, ipak, nije tu završila. Specijalna tužiteljka za organizovani kriminal i korupciju Đurđina Ivanović pokrenula je istragu povodom izrečenih sumnji. Čeka se, sada, da vidimo koga će i na koji način saslušavati specijalna tužiteljka. U međuvremenu: bacimo pogled na optužbe.

Prva: ubistvo Nikole Krivokapića Komarca u Baru, 2000. godine. Svojevremeno je – pozvale su se Vijesti na pouzdane izvore – bivši prvi policajac zemlje i sadašnji savjetnik predsjednika države Veselin Veljović pred Odborom za odbranu i bezbjednost, optužio Stankovića (predsjednika Višeg suda u tom trenutku), i, sa njim, sudiju Radovana Mandića (sada advokat), da opstruiraju policijske istrage. To se odnosilo na narečeno ubistvo u Baru. Sudija Mandić tada je oslobodio optužbi Zorana Drešića sa obrazloženjem: nedostatak dokaza! Vijesti su prenijele: Mandić se često pozivao na prijateljske odnose sa njim.

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović ovih dana pozvao je tužilaštvo da pokrene istragu povodom, kako je kazao, 150.000 eura, koje je sudija Stanković navodno primio kao mito tokom suđenja za jedno ubistvo sa predumišljajem. Monitoru je izvor, koji je insistirao na anonimnosti, potvrdio da se slučaj koji je pomenuo Pavlović odnosi na navedeno ubistvo Krivokapića. Drešić je iz Velike Britanije upravo izručen Crnoj Gori i sada je u zatvoru u Spužu gdje izdržava 16-godišnju kaznu.

Druga: ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, u Podgorici, 2005. godine. Monitor je, dvije godine kasnije, maja 2007. objavio tekst (novinar Petar Komnenić) o nezakonitim mjerama tajnog nadzora nekolicine crnogorskih sudija, na zahtjev tužilaštva. Sumnjalo se u tužilaštvu zbog toga što je Viši sud (i tada je na čelu Ivica Stanković), nezakonito dozvolio Ljubu Bigoviću, Saši Boreti i Ljubu Vujadinoviću da tokom ljeta 2005. u spuškom zatvoru posjećuju zatvorenika Vuka Vulevića, koji su, svi zajedno, nešto kasnije, optuženi za zločinačko udruživanje i ubistvo Šćekića.

Monitor je tada zabilježio: pod prismotrom su bili – prvi čovjek Višeg suda Ivica Stanković i sudija Radovan Mandić. Mjere nadzora inicirala je specijalna tužiteljka Stojanka Radović, nadzor je zatražio Viši tužilac Novak Ražnatović, a sudski nalog je potpisao istražni sudija Višeg suda Hamid Ganjola. Stanković je tužio Komnenića za klevetu, pa dobio.

Kada smo kod ubistva Šćekića, podsjetimo (detaljno: Zapisi iz Podzemlja, Monitor, broj 1207): koncem prošle godine javnost je saznala da je policijski inspektor iz Budve Vukota Kartal, u službenoj zabilješci poslatoj tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću direktno optužio Branislava Mićunovića da stoji iza tri bombaška napada na hotel Splendid, zbog dugova vlasnika hotela prema njemu. Dva mjeseca nakon napada, Šćekić, koji je bio na čelu istrage, likvidiran je. U dokumentu poslatom jula 2005. godine, Kartal tvrdi da mu je nadređeni, tadašnji šef Odjeljenja bezbjednosti Budva Željko Vorotović, opstruirajući njegovu istragu, poručio da ,,ne spominje Mićunovića jer je on mnogo dobar sa šefovima Milom i Svetom”, te, ,,da zbog ovoga može da bude likvidiran i on i njegova porodica ako bi Mićunović saznao.”

Treća: ubistvo Radovana Kovačevića u Podgorici, septembra 2000. godine. Prema optužnici – koja je kasnije, opet – usljed nedostatka dokaza, završena oslobađajućom presudom – čovjek koji, prema dostupnim podacima i indicijama, kontroliše crnogorsko podzemlje, Brano Mićunović, ispred urgentnog bloka Kliničkog centra Crne Gore hicima iz pištolja likvidirao je teško ranjenog Radovana Kovačevića, kada su ga unosili u bolnicu! Kovačević je, neposredno prije toga, ranjen u obračunu u hotelu Podgorica tokom sukoba u kojem je ubijen Mićunovićev prijatelj Petko Pešukić. Mićunović je optužen za ubistvo iz bezobzirne osvete.

Mićunoviću je, zatim, sedam godina u dva navrata suđeno pred krivičnim vijećem sudije Radovana Mandića. Oba puta (2004. i 2007. godine) presuda je bila oslobađajuća. Na čelu Višeg suda bio je Ivica Stanković (on dodjeljivao predmet sudijama).

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević jednom prilikom je kazao da je pravosuđe u Crnoj Gori ,,prestalo da postoji presudom sudije Radovana Mandića protiv Brana Mićunovića, u slučaju ubistva Radovana Kovačevića kada ga je oslobodio odgovornosti”.

Monitorov izvor upućen u dešavanja u pravosuđu, koji je insistirao na anonimnosti, kazao je da su Stanković i Mandić, ne samo u ovim slučajevima, bili nerazdvojan prijateljsko-poslovni tandem.

Poslanik Pavlović je – u kontekstu priče o bliskosti novog VDT-a sa vladajućom koalicijom, podsjetio da je svakome jasno da Stanković nije izabran na tu poziciju zbog toga što je – kako su mediji prenijeli – nekada bio član Grupe za promjene, već zbog toga što je u međuvremenu postao ,,uspješni” sudija u pravosuđu Vesne Medenice.

,,Izbor novog VDT-a je proveden suprotno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, jer je Stanković izabran zahvaljujući glasu njegove životne partnerke, poslanice SDP-a Draginje Vuksanović (član 5 Zakona o SSI).To je formalni razlog zbog čega treba poništiti Odluku o njegovom izboru (član 12 Zakona o SSI), a procedure izbora treba iznova sprovesti”, kazao je Pavlović. ,,Naravno – tek nakon što se ispita informacija o tome da je, navodno, sudija Stanković makar jednom primio mito u iznosu od 150.000 eura!”

U emisiji Replika na TVCG na pitanje – da li je Ivica Stanković čovjek blizak DPS-u – poslanik te partije Željko Aprcović odgovorio je da – nije. Isto je odgovorio i poslanik SDP-a Rifat Rastoder.

Kao doprinos odgovoru na to pitanje – kome je blizak VDT Stanković – možda može slikovito poslužiti i gest mlađeg, maloljetnog Stankovićevog sina, koji je na svom Facebook profilu objavio fotografiju na kojoj je obučen u odore DPS-a. Da li je riječ o modnom detalju ili političkoj preferenciji koja se forsira u porodici, prosudite sami.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo