Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI VDT POD LUPOM: Iz sistema, za sistem

Objavljeno prije

na

Nedavno ustoličeni Vrhovni državni tužilac (jedinstvenog DPS-a) Ivica Stanković tek što je sjeo u fotelju Ranke Čarapić (Kriminalci imaju svoj moral i cijene ono što radim) startovale su optužbe o njegovoj involviranosti u ozbiljne kriminalne radnje – podložnost visokoj korupciji u obavljanju sudijske funkcije, čime je stekao imovinu velike vrijednosti. Stanković je demantovao takve tvrdnje, pristigle sa više strana, kazavši da je sve dostupno na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa, gdje je objavljena njegova imovina. Priča se, ipak, nije tu završila. Specijalna tužiteljka za organizovani kriminal i korupciju Đurđina Ivanović pokrenula je istragu povodom izrečenih sumnji. Čeka se, sada, da vidimo koga će i na koji način saslušavati specijalna tužiteljka. U međuvremenu: bacimo pogled na optužbe.

Prva: ubistvo Nikole Krivokapića Komarca u Baru, 2000. godine. Svojevremeno je – pozvale su se Vijesti na pouzdane izvore – bivši prvi policajac zemlje i sadašnji savjetnik predsjednika države Veselin Veljović pred Odborom za odbranu i bezbjednost, optužio Stankovića (predsjednika Višeg suda u tom trenutku), i, sa njim, sudiju Radovana Mandića (sada advokat), da opstruiraju policijske istrage. To se odnosilo na narečeno ubistvo u Baru. Sudija Mandić tada je oslobodio optužbi Zorana Drešića sa obrazloženjem: nedostatak dokaza! Vijesti su prenijele: Mandić se često pozivao na prijateljske odnose sa njim.

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović ovih dana pozvao je tužilaštvo da pokrene istragu povodom, kako je kazao, 150.000 eura, koje je sudija Stanković navodno primio kao mito tokom suđenja za jedno ubistvo sa predumišljajem. Monitoru je izvor, koji je insistirao na anonimnosti, potvrdio da se slučaj koji je pomenuo Pavlović odnosi na navedeno ubistvo Krivokapića. Drešić je iz Velike Britanije upravo izručen Crnoj Gori i sada je u zatvoru u Spužu gdje izdržava 16-godišnju kaznu.

Druga: ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, u Podgorici, 2005. godine. Monitor je, dvije godine kasnije, maja 2007. objavio tekst (novinar Petar Komnenić) o nezakonitim mjerama tajnog nadzora nekolicine crnogorskih sudija, na zahtjev tužilaštva. Sumnjalo se u tužilaštvu zbog toga što je Viši sud (i tada je na čelu Ivica Stanković), nezakonito dozvolio Ljubu Bigoviću, Saši Boreti i Ljubu Vujadinoviću da tokom ljeta 2005. u spuškom zatvoru posjećuju zatvorenika Vuka Vulevića, koji su, svi zajedno, nešto kasnije, optuženi za zločinačko udruživanje i ubistvo Šćekića.

Monitor je tada zabilježio: pod prismotrom su bili – prvi čovjek Višeg suda Ivica Stanković i sudija Radovan Mandić. Mjere nadzora inicirala je specijalna tužiteljka Stojanka Radović, nadzor je zatražio Viši tužilac Novak Ražnatović, a sudski nalog je potpisao istražni sudija Višeg suda Hamid Ganjola. Stanković je tužio Komnenića za klevetu, pa dobio.

Kada smo kod ubistva Šćekića, podsjetimo (detaljno: Zapisi iz Podzemlja, Monitor, broj 1207): koncem prošle godine javnost je saznala da je policijski inspektor iz Budve Vukota Kartal, u službenoj zabilješci poslatoj tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću direktno optužio Branislava Mićunovića da stoji iza tri bombaška napada na hotel Splendid, zbog dugova vlasnika hotela prema njemu. Dva mjeseca nakon napada, Šćekić, koji je bio na čelu istrage, likvidiran je. U dokumentu poslatom jula 2005. godine, Kartal tvrdi da mu je nadređeni, tadašnji šef Odjeljenja bezbjednosti Budva Željko Vorotović, opstruirajući njegovu istragu, poručio da ,,ne spominje Mićunovića jer je on mnogo dobar sa šefovima Milom i Svetom”, te, ,,da zbog ovoga može da bude likvidiran i on i njegova porodica ako bi Mićunović saznao.”

Treća: ubistvo Radovana Kovačevića u Podgorici, septembra 2000. godine. Prema optužnici – koja je kasnije, opet – usljed nedostatka dokaza, završena oslobađajućom presudom – čovjek koji, prema dostupnim podacima i indicijama, kontroliše crnogorsko podzemlje, Brano Mićunović, ispred urgentnog bloka Kliničkog centra Crne Gore hicima iz pištolja likvidirao je teško ranjenog Radovana Kovačevića, kada su ga unosili u bolnicu! Kovačević je, neposredno prije toga, ranjen u obračunu u hotelu Podgorica tokom sukoba u kojem je ubijen Mićunovićev prijatelj Petko Pešukić. Mićunović je optužen za ubistvo iz bezobzirne osvete.

Mićunoviću je, zatim, sedam godina u dva navrata suđeno pred krivičnim vijećem sudije Radovana Mandića. Oba puta (2004. i 2007. godine) presuda je bila oslobađajuća. Na čelu Višeg suda bio je Ivica Stanković (on dodjeljivao predmet sudijama).

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević jednom prilikom je kazao da je pravosuđe u Crnoj Gori ,,prestalo da postoji presudom sudije Radovana Mandića protiv Brana Mićunovića, u slučaju ubistva Radovana Kovačevića kada ga je oslobodio odgovornosti”.

Monitorov izvor upućen u dešavanja u pravosuđu, koji je insistirao na anonimnosti, kazao je da su Stanković i Mandić, ne samo u ovim slučajevima, bili nerazdvojan prijateljsko-poslovni tandem.

Poslanik Pavlović je – u kontekstu priče o bliskosti novog VDT-a sa vladajućom koalicijom, podsjetio da je svakome jasno da Stanković nije izabran na tu poziciju zbog toga što je – kako su mediji prenijeli – nekada bio član Grupe za promjene, već zbog toga što je u međuvremenu postao ,,uspješni” sudija u pravosuđu Vesne Medenice.

,,Izbor novog VDT-a je proveden suprotno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, jer je Stanković izabran zahvaljujući glasu njegove životne partnerke, poslanice SDP-a Draginje Vuksanović (član 5 Zakona o SSI).To je formalni razlog zbog čega treba poništiti Odluku o njegovom izboru (član 12 Zakona o SSI), a procedure izbora treba iznova sprovesti”, kazao je Pavlović. ,,Naravno – tek nakon što se ispita informacija o tome da je, navodno, sudija Stanković makar jednom primio mito u iznosu od 150.000 eura!”

U emisiji Replika na TVCG na pitanje – da li je Ivica Stanković čovjek blizak DPS-u – poslanik te partije Željko Aprcović odgovorio je da – nije. Isto je odgovorio i poslanik SDP-a Rifat Rastoder.

Kao doprinos odgovoru na to pitanje – kome je blizak VDT Stanković – možda može slikovito poslužiti i gest mlađeg, maloljetnog Stankovićevog sina, koji je na svom Facebook profilu objavio fotografiju na kojoj je obučen u odore DPS-a. Da li je riječ o modnom detalju ili političkoj preferenciji koja se forsira u porodici, prosudite sami.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo