Povežite se sa nama

MONITORING

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu: Evropsku trojku DPSDP čita kao peticu

Objavljeno prije

na

Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič, uručio je u utorak Ranku Krivokapiću godišnji Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Drobnič je kazao da je Izvještaj najznačajniji dokument koji govori o odnosu EU i Crne Gore. ,,Dokument nije ni kritika ni pohvala VGlade i države, već ukazuje na činjenično stanje i na zadatke koje treba obaviti”, istakao je Drobnič. Evropska komisija je ocijenila da je Crna Gora ostvarila ,,dobar napredak” u šest poglavlja, u 26 poglavlja je konstatovan ,,određen napredak”, a poglavlje o medijima dobilo ocjenu – ,,nema napretka”. Krivokapić je ocjenu dobar tri iz Izvještaja, poput prekaljenih depeesovaca, hitro unaprijedio u pohvale nebeskog nivoa. Nakon uručenja Izvještaja kazao da je Crna Gora lider u evropskim integracijama regiona.

Pohvalama se, očekivano, pridružio i DPS. Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kazao je da „ocjene u Izvještaju EK o napretku Crne Gore najbolje demantuju sve politikantske tvrdnje kojima se crnogorska javnost svakodnevno zasipa, a koje nemaju uporište u realnom stanju u državi”. ,,Apsolutno je nedopustiva i poražavajuća činjenica da i poslije višedecenijskog razvoja demokratije ova država i ovo društvo nijesu u stanju da imaju normalan i demokratski izborni proces”, stav je Socijalističke narodne partije. Poslanik SNP-a Danko Šarančić kaže da ovaj dokument potvrđuje da ,,značajnog napretka na najvažnijim poljima i dalje nema ili je veoma ograničen”. ,,Građanski pokret URA ohrabren je Izvještajem EK o Crnoj Gori jer se izričit zahtjev EU da se u potpunosti primijeni izborno zakonodavstvo i birački spisak ažurira u potpunosti poklapa sa našim zahtjevima. To je prvi zadatak koji će sadašnja vlast biti u obavezi da učini, osim ako joj nije cilj dalje usložnjavanje krize i sračunata opstrukcija mirne tranzicije vlasti”, saopšteno je iz tog pokreta. A evo kako Izvještaj komentarišu aktivisti nevladinog sektora, sociolozi, novinari…

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava
Pali na ispitu procesuiranja ratnih zločina

– Iako je u globalu ocijenjeno da je Crna Gora pokazala izvjestan napredak u oblasti pravosuđa i ljudskih prava (poglavlje 23), rečeno je jasno da je pala na ispitu procesuiranja ratnih zločina, da su oslobađajuće presude za ratne zločine zasnovane na pogrešnoj primjeni prava, a da je tužilaštvo bilo pasivno. To će morati da se promijeni ako Crna Gora želi u EU. Takođe, sada se očekuje i djelotvorno kažnjavanje za kršenje ljudskih prava, jačanje nezavisnosti, odgovornosti i djelotvornosti uopšte u pravosuđu, i posebno rezultati u istragama, procesuriranju i pravosnažnim osudama za korupciju i na najvišem nivou.

Ukupno posmatrano, očekivanja su sada izdignuta na najviši nivo i pretpostavljam da nas očekuje uzbudljiva godina.

Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti
Paralelni sistem kontroliše veliki dio medija

– I kroz briselske šture i birokratske ocjene jasno se vidi slika ugroženih medijskih sloboda u Crnoj Gori.

Ono što se ne vidi je paralelni sistem koji umjesto institucija vlada Crnom Gorom, i kontroliše veliki dio medija, počevši od tzv. javnog servisa, preko ,,izvanjaca” (što bi rekao šef parlamenta) pa do domaćih privatnih poltrona.

Ovom sistemu, koji čine dio najviših državnih funkcionera, mafija i tajkuni, nikako ne odgovara da crnogorski mediji i novinari slobodno rade po uzusima profesije (bar oni koji to žele), bez straha od ubistva, batina, eksplozija, prijetnji ili blaćenja u kontrolisanim medijima.

Da nije tako, zar ne bi trebalo da odavno znamo makar ko je ubijao i prebijao novinare u prošloj deceniji, da ne govorim o drugim ,,sitnicama”? Zar ne bi država makar morala da pozove na odgovornost ljude koji su tobože vodili sve te istrage?

Zar ne bi normalna država komisiji koju je osnovala dala sve podatke kako bi pokušala da utvrdi makar nečiju odgovornost za farsične istrage, ako već nema mandat da istražuje počinioce napada na novinare, umjesto što skriva imena istražitelja, od kojih su mnogi u službi ovog paralelnog sistema?

Zar ne bi normalna država davno uvela pravila po kojima se troši novac građana za oglašavanje njihovih (državnih) institucija i preduzeća u medijima, umjesto što se tim novcem finansiraju megafoni paralelnog sistema, koji potom služe kao batina za šikaniranje onih koje su već ubili ili prebili ili im tek rade o glavi?

Fali samoregulacija? A gdje je regulisano medijsko tržište, zaštita konkurencije, regulacija elektronskih medija i sve drugo što radi svaka normalna država? To ovdje ne treba, to sve “samoreguliše” Beba, uz koordinaciju megafona paralelnog sistema.

Moram jedno da priznam. Brisel je uspio da smiri premijera diplomatski sročenim upozorenjem u prošlom izvještaju da prestane da svojim izjavama zastrašuje ,,medijsku mafiju” i druge ,,antidržavne elemente”. Malo li je? To meni govori da mogu, ako hoće, da pomognu da se razgradi “nečasna alijansa” dijela zvaničnika, mafije i tajkuna na čelu države. To je i u evropskom interesu. A onda će i ovdašnji novinari (oni pravi) konačno odahnuti.

Boris Marić, viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanjež
Afera Snimak i dalje u fokusu EK

– Evropska komisija s pravom, kao jedno od centralnih pitanja daljeg procesa demokratizacije crnogorskog društva, pozicionira izbore i izborni proces.

Svakako je prioritet puna primjena izbornog zakonodavstva, pa stoga EK praktično upozorava na moguću nelegitiminost izbornog procesa, ako se to ne bude uvažilo. Samim tim došlo bi do produbljavanja političke krize. Posebno je značajno što afera Snimak nije nestala iz fokusa EK, a što daje dodatnu podršku svima koji žele da rade na onemogućavanju zloupotrebe državnih resursa, procesuiranju afere Snimak, te utvrđivanju pravne, ali i političke odgovornosti za niz zloupotreba koje se jasno uočavaju analizom tih snimaka. Tužilaštvo je već do sada moralo da bude na visini zadatka i detaljno, ali i uz punu transparentnost, ispita brojne osnove sumnje u nešto što je srž sistemske korupcije u Crnoj Gori, a to je politička korupcija.

Naravno, to sve treba da prate ažurirani birački spiskovi i omogućavanje elektronske indentifikacije birača. Da bi došli do ovih pretpostavki mora se insistirati na punoj osposobljenosti i operativnosti svih neophodnih državnih institucija, sa naglaskom na Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije. Bez izgrađenih i osnaženih kapaciteta ovih institucija izbori ne mogu imati potrebni legitimitet. Kod „sređivanja” biračkog spiska posebna pažnja se mora posvetiti institutima prebivališta i boravišta.

Bojan Baća, sociolog
Ko će sačuvati demokratsku energiju

– Kao i svaki prije njega, i ovogodišnji izvještaj o napretku je jedno opšte mjesto – Roršahova mrlja u kojoj svako vidi ono što želi. Ono u čemu je, pak, briselska birokratija jasna jeste to da želi da se politički život odvija isključivo u parlamentu, čime se samo održava iluzija o tome kako je rješenje svih naših problema – implementacija novog izbornog zakona. Iako ta priča odgovara dobrom dijelu opozicije, bojim se da niko ne razmišlja o pitanju koje nosi dan poslije tih izbora: „A šta ako vladajuća partija pobijedi i na tim fer i slobodnim izborima?” Dakle, šta onda? Ko će onda da se žali? Kome? Na koji način? Ja razumijem birokratsku svijest Brisela, ali ne razumijem politički um crnogorske opozicije. Ako zanemarimo neuračunljivi Demokratski front, ostatak opozicije oglušio se na zahtjeve sopstvenog biračkog tijela koje je izašlo na ulicu da iskaže nezadovoljstvo, čime su pokazali da politički slovesne građane nema ko da predstavlja. Tako dolazimo do toga da jedan zahtjev iznesen u izvještaju o napretku potire onaj drugi – osnaživanje građanskog aktivizma i civilnog društva (koje mi, nažalost, rijetko mislimo izvan okvira nevladinog sektora koji je, htjeli mi to ili ne, postao jedan veliki biznis). Dakle, ko će osnažiti one građane koji su se „dogodili” prije par sedmica i ko će očuvati tu, našem društvu prijeko potrebnu, demokratsku energiju koja dolazi „odozdo”? Mi moramo dobiti opoziciju koja demokratiju vidi kao vladavinu naroda, a ne kao smjernicu ili pohvalu Brisela.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo