Povežite se sa nama

MONITORING

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu: Evropsku trojku DPSDP čita kao peticu

Objavljeno prije

na

Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič, uručio je u utorak Ranku Krivokapiću godišnji Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Drobnič je kazao da je Izvještaj najznačajniji dokument koji govori o odnosu EU i Crne Gore. ,,Dokument nije ni kritika ni pohvala VGlade i države, već ukazuje na činjenično stanje i na zadatke koje treba obaviti”, istakao je Drobnič. Evropska komisija je ocijenila da je Crna Gora ostvarila ,,dobar napredak” u šest poglavlja, u 26 poglavlja je konstatovan ,,određen napredak”, a poglavlje o medijima dobilo ocjenu – ,,nema napretka”. Krivokapić je ocjenu dobar tri iz Izvještaja, poput prekaljenih depeesovaca, hitro unaprijedio u pohvale nebeskog nivoa. Nakon uručenja Izvještaja kazao da je Crna Gora lider u evropskim integracijama regiona.

Pohvalama se, očekivano, pridružio i DPS. Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kazao je da „ocjene u Izvještaju EK o napretku Crne Gore najbolje demantuju sve politikantske tvrdnje kojima se crnogorska javnost svakodnevno zasipa, a koje nemaju uporište u realnom stanju u državi”. ,,Apsolutno je nedopustiva i poražavajuća činjenica da i poslije višedecenijskog razvoja demokratije ova država i ovo društvo nijesu u stanju da imaju normalan i demokratski izborni proces”, stav je Socijalističke narodne partije. Poslanik SNP-a Danko Šarančić kaže da ovaj dokument potvrđuje da ,,značajnog napretka na najvažnijim poljima i dalje nema ili je veoma ograničen”. ,,Građanski pokret URA ohrabren je Izvještajem EK o Crnoj Gori jer se izričit zahtjev EU da se u potpunosti primijeni izborno zakonodavstvo i birački spisak ažurira u potpunosti poklapa sa našim zahtjevima. To je prvi zadatak koji će sadašnja vlast biti u obavezi da učini, osim ako joj nije cilj dalje usložnjavanje krize i sračunata opstrukcija mirne tranzicije vlasti”, saopšteno je iz tog pokreta. A evo kako Izvještaj komentarišu aktivisti nevladinog sektora, sociolozi, novinari…

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava
Pali na ispitu procesuiranja ratnih zločina

– Iako je u globalu ocijenjeno da je Crna Gora pokazala izvjestan napredak u oblasti pravosuđa i ljudskih prava (poglavlje 23), rečeno je jasno da je pala na ispitu procesuiranja ratnih zločina, da su oslobađajuće presude za ratne zločine zasnovane na pogrešnoj primjeni prava, a da je tužilaštvo bilo pasivno. To će morati da se promijeni ako Crna Gora želi u EU. Takođe, sada se očekuje i djelotvorno kažnjavanje za kršenje ljudskih prava, jačanje nezavisnosti, odgovornosti i djelotvornosti uopšte u pravosuđu, i posebno rezultati u istragama, procesuriranju i pravosnažnim osudama za korupciju i na najvišem nivou.

Ukupno posmatrano, očekivanja su sada izdignuta na najviši nivo i pretpostavljam da nas očekuje uzbudljiva godina.

Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti
Paralelni sistem kontroliše veliki dio medija

– I kroz briselske šture i birokratske ocjene jasno se vidi slika ugroženih medijskih sloboda u Crnoj Gori.

Ono što se ne vidi je paralelni sistem koji umjesto institucija vlada Crnom Gorom, i kontroliše veliki dio medija, počevši od tzv. javnog servisa, preko ,,izvanjaca” (što bi rekao šef parlamenta) pa do domaćih privatnih poltrona.

Ovom sistemu, koji čine dio najviših državnih funkcionera, mafija i tajkuni, nikako ne odgovara da crnogorski mediji i novinari slobodno rade po uzusima profesije (bar oni koji to žele), bez straha od ubistva, batina, eksplozija, prijetnji ili blaćenja u kontrolisanim medijima.

Da nije tako, zar ne bi trebalo da odavno znamo makar ko je ubijao i prebijao novinare u prošloj deceniji, da ne govorim o drugim ,,sitnicama”? Zar ne bi država makar morala da pozove na odgovornost ljude koji su tobože vodili sve te istrage?

Zar ne bi normalna država komisiji koju je osnovala dala sve podatke kako bi pokušala da utvrdi makar nečiju odgovornost za farsične istrage, ako već nema mandat da istražuje počinioce napada na novinare, umjesto što skriva imena istražitelja, od kojih su mnogi u službi ovog paralelnog sistema?

Zar ne bi normalna država davno uvela pravila po kojima se troši novac građana za oglašavanje njihovih (državnih) institucija i preduzeća u medijima, umjesto što se tim novcem finansiraju megafoni paralelnog sistema, koji potom služe kao batina za šikaniranje onih koje su već ubili ili prebili ili im tek rade o glavi?

Fali samoregulacija? A gdje je regulisano medijsko tržište, zaštita konkurencije, regulacija elektronskih medija i sve drugo što radi svaka normalna država? To ovdje ne treba, to sve “samoreguliše” Beba, uz koordinaciju megafona paralelnog sistema.

Moram jedno da priznam. Brisel je uspio da smiri premijera diplomatski sročenim upozorenjem u prošlom izvještaju da prestane da svojim izjavama zastrašuje ,,medijsku mafiju” i druge ,,antidržavne elemente”. Malo li je? To meni govori da mogu, ako hoće, da pomognu da se razgradi “nečasna alijansa” dijela zvaničnika, mafije i tajkuna na čelu države. To je i u evropskom interesu. A onda će i ovdašnji novinari (oni pravi) konačno odahnuti.

Boris Marić, viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanjež
Afera Snimak i dalje u fokusu EK

– Evropska komisija s pravom, kao jedno od centralnih pitanja daljeg procesa demokratizacije crnogorskog društva, pozicionira izbore i izborni proces.

Svakako je prioritet puna primjena izbornog zakonodavstva, pa stoga EK praktično upozorava na moguću nelegitiminost izbornog procesa, ako se to ne bude uvažilo. Samim tim došlo bi do produbljavanja političke krize. Posebno je značajno što afera Snimak nije nestala iz fokusa EK, a što daje dodatnu podršku svima koji žele da rade na onemogućavanju zloupotrebe državnih resursa, procesuiranju afere Snimak, te utvrđivanju pravne, ali i političke odgovornosti za niz zloupotreba koje se jasno uočavaju analizom tih snimaka. Tužilaštvo je već do sada moralo da bude na visini zadatka i detaljno, ali i uz punu transparentnost, ispita brojne osnove sumnje u nešto što je srž sistemske korupcije u Crnoj Gori, a to je politička korupcija.

Naravno, to sve treba da prate ažurirani birački spiskovi i omogućavanje elektronske indentifikacije birača. Da bi došli do ovih pretpostavki mora se insistirati na punoj osposobljenosti i operativnosti svih neophodnih državnih institucija, sa naglaskom na Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije. Bez izgrađenih i osnaženih kapaciteta ovih institucija izbori ne mogu imati potrebni legitimitet. Kod „sređivanja” biračkog spiska posebna pažnja se mora posvetiti institutima prebivališta i boravišta.

Bojan Baća, sociolog
Ko će sačuvati demokratsku energiju

– Kao i svaki prije njega, i ovogodišnji izvještaj o napretku je jedno opšte mjesto – Roršahova mrlja u kojoj svako vidi ono što želi. Ono u čemu je, pak, briselska birokratija jasna jeste to da želi da se politički život odvija isključivo u parlamentu, čime se samo održava iluzija o tome kako je rješenje svih naših problema – implementacija novog izbornog zakona. Iako ta priča odgovara dobrom dijelu opozicije, bojim se da niko ne razmišlja o pitanju koje nosi dan poslije tih izbora: „A šta ako vladajuća partija pobijedi i na tim fer i slobodnim izborima?” Dakle, šta onda? Ko će onda da se žali? Kome? Na koji način? Ja razumijem birokratsku svijest Brisela, ali ne razumijem politički um crnogorske opozicije. Ako zanemarimo neuračunljivi Demokratski front, ostatak opozicije oglušio se na zahtjeve sopstvenog biračkog tijela koje je izašlo na ulicu da iskaže nezadovoljstvo, čime su pokazali da politički slovesne građane nema ko da predstavlja. Tako dolazimo do toga da jedan zahtjev iznesen u izvještaju o napretku potire onaj drugi – osnaživanje građanskog aktivizma i civilnog društva (koje mi, nažalost, rijetko mislimo izvan okvira nevladinog sektora koji je, htjeli mi to ili ne, postao jedan veliki biznis). Dakle, ko će osnažiti one građane koji su se „dogodili” prije par sedmica i ko će očuvati tu, našem društvu prijeko potrebnu, demokratsku energiju koja dolazi „odozdo”? Mi moramo dobiti opoziciju koja demokratiju vidi kao vladavinu naroda, a ne kao smjernicu ili pohvalu Brisela.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARSKI POSLOVI MILUTINA SIMOVIĆA I  BIZNISMENA TOMISLAVA ČELEBIĆA: Ja tebi tender – ti meni stan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sumnjiva veza milionskog tendera i kupovine trosobnog stana

 

Odlazeći predsjednik Opštine Nikšić i doskorašnji ministar poljoprivrede i ujedno potpredsjednik Vlade za finansijski sistem Milutin Simović kupio je u septembru 2019. godine imovinu vrijednu 242.000 eura. Međutim, prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac. Na to ukazuju podaci koje je prikupila Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA i Monitor.

Prema podacima Uprave za nekretnine, Simović je 30. septembra 2019. godine kupio trosoban stan (150m2) i parking prostor (32m2) od kompanije Čelebić, koja je u vlasništvu biznismena Tomislava Čelebića, poslovnog partnera i prijatelja predsjednika države Mila Đukanovića.

Istovremeno, dok se pripremala kupovina stana, tekao je i milionski vrijedan tender Ministarstva poljoprivrede koji je Simović dodijelio upravo Čelebićevoj drugoj kompaniji – Čelebić agrar, koja je postala 30-godišnji zakupac preko 156 hektara državne zemlje po cijeni od svega 1,01 cent/ m2 godišnje.

Zemljište se nalazi nedaleko od obale sa pogledom na more i atraktivnu uvalu Bigovo gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog naselja Bigova Bay sa dva hotela, 357 apartmana i 230 vila ukupne investicije od oko 300 miliona eura.

I iza projekta Bigova Bay se nalazi, preko mreže ofšor firmi sa Kipra i Ujedinjenih Arapskih Emirata, još jedan prijatelj predsjednika Đukanovića – bivši palestinski ministar i poslanik Mohamed Dahlan, osuđen na tri godine zatvora u svojoj zemlji zbog korupcije i zloupotrebe položaja. Dahlanovo hapšenje i izručenje palestinske vlasti traže još od 2015. godine a od 2019. godine je, zbog navodnog učešća u ranijem krvavom pokušaju svrgavanja predsjednika Redžepa Erdogana, i na potjernici Turske koja nudi nagradu od 700 hiljada dolara za informaciju koja bi vodila hapšenju Dahlana.

Prema zvaničnim podacima sa portala Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Simović je kao tadašnji potpredsjednik Vlade po osnovu plate ostvario 2019. godine ukupan godišnji prihod od 21.363 eura kao i još 6.420 eura drugih prihoda što je ukupno 27.783 eura. Predstavnicima Agencije dostavio je podatak da je iste godine njegova supruga Ljiljana Simović prihodovala ukupno 31.156 eura (plate i renta). Bračni par Simović nije imao nikakvu prijavljenu ušteđevinu te, kao ni prethodne godine.

Mimo redovnih prihoda, bračni par Simović ima prijavljena sredstva iz tri stambena kredita od kojih su prva dva korištena za kupovinu pomenutog stana prema riječima samog Simovića. Glavni je od 120.000 eura dobijen 21. novembra 2017. godine od Hipotekarne banke koja je upisala teret na kuću u podgoričkom naselju Zlatica od 214 kvadrata, danas u vlasništvu Simovićeve kćerke. Taj kredit Milutin Simović je prijavio ASK-u u martu 2018. godine i otplaćuje ga u mjesečnim ratama od 855 eura. Drugi kredit je od 40.000 eura iz maja 2019. godine koji je njegova supruga podigla i za koji plaća mjesečnu ratu od 40 eura i treći od 3.500 eura iz oktobra 2015. godine.

Vladimir OTAŠEVIĆ
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA BRATIĆ I NESUĐENA DIREKTORICA  ĐAČIĆ: Slika i prilika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šovinistički ispadi tek postavljene, pa odmah i smijenjene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu slučajni incidenti u resoru kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti

 

Šovinistički ispadi nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu tek slučajni incidenti u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPKNS) kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. I upozorava na opasnu praksu – nigdje drugačijih.

Đačićeva je smijenjena odlukom ministarke Bratić, nakon što je njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, simbolom četničkog pokreta, osvanula ove nedjelje na društvenoj mreži Instagram, i izazvala snažnu osudu javnosti. Za vršiteljku dužnosti direktorice OŠ „Ristan Pavlović“ izabrana je u ponedjeljak, 26. aprila, a smijenjena je jedva dva dana poslije.

,,Nepodnošljiva mi je sama pomisao da Srpkinja ode za Hrvata ili Muslimana. Tu pomirenja nema. Nema objašnjenja za tu ljubav. Imam koleginicu koja je izbjegla iz Sarajeva, došla ovdje i udala se za Muslimana, oca joj je to u grob ‘oćeralo. Umjesto da djecu krštava, ona ih suneti“, jedna je od huškačkih i necivilizovanih objava na nalogu @crnogorka__ na društvenoj mreži Tviter, čija je autorka navodno Đačić.

Navodno, jer je ona demantovala povezanost sa tim online profilom, iako su na njemu objavljivane i njene fotografije. Monitor je Đačićevu kontaktirao, ali do zaključenja ovog broja nije odgovorila na pitanja.

Na istom nalogu podijeljena je i fotografija Instagram profila izvjesne Ermine, koja pravi torte, na kojoj se nalazi torta sa likom Svetog Save, iznad kog je ćirilicom napisan tekst Srećna slava. Uz tu objavu, sa naloga koji se pripisuje Bojani Đačić, napisan je i komentar – Ne može protiv svetosavskog genetskog koda… Kako bula ćirilicu veze.

Još je grozomornih objava dijeljeno sa istog profila.

Valja ukazati na to da se ministarka Vesna Bratić nije distancirala od neprihvatljivog ponašanja njene izabranice. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez ijednog zvaničnog izjašnjenja MPNKS-a. No, to neće izbrisati činjenicu da ju je odabrala i na funkciju postavila upravo ministarka.

Nije imenovanje Bojane Đačić jedini sporni potez Vesne Bratić, čija je, podsjećanja radi, kandidatura osporavana upravo zbog izjava da se ponosi što je „srpski nacionalista“ ili one da je Boris Dežulović ,,ustaša”.

Za novog člana Upravnog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) Bratićka je postavila Budimira Aleksića, profesora Cetinjske bogoslovije i poslanika DF-a, poznatog javnosti, između ostalog, i po rijetkom glasu u Skupštini Crne Gore protiv Zakona o istopolnim brakovima ili po uvodnom govoru o „snu o srpskom jedinstvu” na konferenciji Podgorička skupština 1918. i ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Osim njega, članice UO UCG-a su i profesorice Milijana Novović Burić i Milena Burić, bliske novim vlastima. Na funkciju vršioca dužnosti rektora Univerziteta postavljen je Vladimir Božović, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske i jedan od osnivača senzacionalističkog portala In4S.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORUPCIJA PRAVOSUĐA PO METRU KVADRATNOM: Dam ti stan, pa ti sudi i tuži nepristrasno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od bivših vlada stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog, kao i po četiri sudije Upravnog, Vrhovnog i četiri Ustavnog suda… Predsjednici komisija za dodjelu bili su Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković, a sudije i tužioci su onda trebali da odlučuju po krivičnim prijavama podnesenim protiv njih i njihovih partijskih drugova

 

Skandal oko dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima se nastavlja. Rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković ove nedjelje je objavila nove podatke sa dosad nepoznatim detaljima ovog školskog primjera korupcije. Ugovore su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti.

Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Tako je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru platio nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Posebno problematično kod raspodjele je to što je Vlada direktno uticala na ,,nezavisnu” granu vlasti, a po svom nahođenju odlučivala ko će od sudija i tužilaca dobiti stan ili par desetina hiljada eura pomoći. Vladina Komisija za stambena pitanja podijelila je sudijama i tužiocima više od pola miliona eura vrijedne stambene kredite, a neki od njih su metar kvadratni stana plaćali ispod 100 euro.

Sudije i tužioci su dobro znali da tu nisu čista posla. Od januara 2014. godine, Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada propisano je da se ,,postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda”. Oni koji su imali veze sa vlašću vješto su izbjegavali ovu odredbu zakona pa su molili direktno Vladu da im dodijeli stan ili kredit. Suprotno citiranom Zakonu stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i po četiri sudije Upravnog i Vrhovnog, i četiri sudije Ustavnog suda od sedam koliko ih ima…

DPS je tako skoro savršeno zaokružio sistem korupcije – predsjednici  Vladine Komisije za stambena pitanja bile su njegove perjanice Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković. Oni su maltene poklanjali stanove i kredite izabranim sudijama ili tužiocima, koji su u isto vrijeme ,,samostalno” i ,,nepristrasno” trebali da odlučuju o brojnim krivičnim prijavama protiv njih  i njegovih partijskih drugova na čelu sa liderom Milom Đukanovićem. Sve je trebalo da prevenira Agencija za sprečavanje korupcije, čiji bivši čelnik Sreten Radonjić u maju 2017. godine,  traži 40.000 eura za adaptaciju i proširenje stana. Vlada je svojom Odredbom propisala da se funkcioneru može dodijeliti kredit za poboljšanje uslova stanovanja do maksimalno 15.000 eura. Međutim, u slučaju Radonjića, kao i mnogim drugim, Vlada krši svoju odredbu i dodjeljuje mu traženi iznos uz obavezu da vrati samo 8.000 eura. Ostatak je čašćavala iz naših džepova. Radonjiću je rata 73,5 eura na deset godina, uz,  za obične  građane, nevjerovatnu kamatu od dva odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo