Povežite se sa nama

MONITORING

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu: Evropsku trojku DPSDP čita kao peticu

Objavljeno prije

na

Šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič, uručio je u utorak Ranku Krivokapiću godišnji Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Drobnič je kazao da je Izvještaj najznačajniji dokument koji govori o odnosu EU i Crne Gore. ,,Dokument nije ni kritika ni pohvala VGlade i države, već ukazuje na činjenično stanje i na zadatke koje treba obaviti”, istakao je Drobnič. Evropska komisija je ocijenila da je Crna Gora ostvarila ,,dobar napredak” u šest poglavlja, u 26 poglavlja je konstatovan ,,određen napredak”, a poglavlje o medijima dobilo ocjenu – ,,nema napretka”. Krivokapić je ocjenu dobar tri iz Izvještaja, poput prekaljenih depeesovaca, hitro unaprijedio u pohvale nebeskog nivoa. Nakon uručenja Izvještaja kazao da je Crna Gora lider u evropskim integracijama regiona.

Pohvalama se, očekivano, pridružio i DPS. Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kazao je da „ocjene u Izvještaju EK o napretku Crne Gore najbolje demantuju sve politikantske tvrdnje kojima se crnogorska javnost svakodnevno zasipa, a koje nemaju uporište u realnom stanju u državi”. ,,Apsolutno je nedopustiva i poražavajuća činjenica da i poslije višedecenijskog razvoja demokratije ova država i ovo društvo nijesu u stanju da imaju normalan i demokratski izborni proces”, stav je Socijalističke narodne partije. Poslanik SNP-a Danko Šarančić kaže da ovaj dokument potvrđuje da ,,značajnog napretka na najvažnijim poljima i dalje nema ili je veoma ograničen”. ,,Građanski pokret URA ohrabren je Izvještajem EK o Crnoj Gori jer se izričit zahtjev EU da se u potpunosti primijeni izborno zakonodavstvo i birački spisak ažurira u potpunosti poklapa sa našim zahtjevima. To je prvi zadatak koji će sadašnja vlast biti u obavezi da učini, osim ako joj nije cilj dalje usložnjavanje krize i sračunata opstrukcija mirne tranzicije vlasti”, saopšteno je iz tog pokreta. A evo kako Izvještaj komentarišu aktivisti nevladinog sektora, sociolozi, novinari…

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava
Pali na ispitu procesuiranja ratnih zločina

– Iako je u globalu ocijenjeno da je Crna Gora pokazala izvjestan napredak u oblasti pravosuđa i ljudskih prava (poglavlje 23), rečeno je jasno da je pala na ispitu procesuiranja ratnih zločina, da su oslobađajuće presude za ratne zločine zasnovane na pogrešnoj primjeni prava, a da je tužilaštvo bilo pasivno. To će morati da se promijeni ako Crna Gora želi u EU. Takođe, sada se očekuje i djelotvorno kažnjavanje za kršenje ljudskih prava, jačanje nezavisnosti, odgovornosti i djelotvornosti uopšte u pravosuđu, i posebno rezultati u istragama, procesuriranju i pravosnažnim osudama za korupciju i na najvišem nivou.

Ukupno posmatrano, očekivanja su sada izdignuta na najviši nivo i pretpostavljam da nas očekuje uzbudljiva godina.

Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti
Paralelni sistem kontroliše veliki dio medija

– I kroz briselske šture i birokratske ocjene jasno se vidi slika ugroženih medijskih sloboda u Crnoj Gori.

Ono što se ne vidi je paralelni sistem koji umjesto institucija vlada Crnom Gorom, i kontroliše veliki dio medija, počevši od tzv. javnog servisa, preko ,,izvanjaca” (što bi rekao šef parlamenta) pa do domaćih privatnih poltrona.

Ovom sistemu, koji čine dio najviših državnih funkcionera, mafija i tajkuni, nikako ne odgovara da crnogorski mediji i novinari slobodno rade po uzusima profesije (bar oni koji to žele), bez straha od ubistva, batina, eksplozija, prijetnji ili blaćenja u kontrolisanim medijima.

Da nije tako, zar ne bi trebalo da odavno znamo makar ko je ubijao i prebijao novinare u prošloj deceniji, da ne govorim o drugim ,,sitnicama”? Zar ne bi država makar morala da pozove na odgovornost ljude koji su tobože vodili sve te istrage?

Zar ne bi normalna država komisiji koju je osnovala dala sve podatke kako bi pokušala da utvrdi makar nečiju odgovornost za farsične istrage, ako već nema mandat da istražuje počinioce napada na novinare, umjesto što skriva imena istražitelja, od kojih su mnogi u službi ovog paralelnog sistema?

Zar ne bi normalna država davno uvela pravila po kojima se troši novac građana za oglašavanje njihovih (državnih) institucija i preduzeća u medijima, umjesto što se tim novcem finansiraju megafoni paralelnog sistema, koji potom služe kao batina za šikaniranje onih koje su već ubili ili prebili ili im tek rade o glavi?

Fali samoregulacija? A gdje je regulisano medijsko tržište, zaštita konkurencije, regulacija elektronskih medija i sve drugo što radi svaka normalna država? To ovdje ne treba, to sve “samoreguliše” Beba, uz koordinaciju megafona paralelnog sistema.

Moram jedno da priznam. Brisel je uspio da smiri premijera diplomatski sročenim upozorenjem u prošlom izvještaju da prestane da svojim izjavama zastrašuje ,,medijsku mafiju” i druge ,,antidržavne elemente”. Malo li je? To meni govori da mogu, ako hoće, da pomognu da se razgradi “nečasna alijansa” dijela zvaničnika, mafije i tajkuna na čelu države. To je i u evropskom interesu. A onda će i ovdašnji novinari (oni pravi) konačno odahnuti.

Boris Marić, viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanjež
Afera Snimak i dalje u fokusu EK

– Evropska komisija s pravom, kao jedno od centralnih pitanja daljeg procesa demokratizacije crnogorskog društva, pozicionira izbore i izborni proces.

Svakako je prioritet puna primjena izbornog zakonodavstva, pa stoga EK praktično upozorava na moguću nelegitiminost izbornog procesa, ako se to ne bude uvažilo. Samim tim došlo bi do produbljavanja političke krize. Posebno je značajno što afera Snimak nije nestala iz fokusa EK, a što daje dodatnu podršku svima koji žele da rade na onemogućavanju zloupotrebe državnih resursa, procesuiranju afere Snimak, te utvrđivanju pravne, ali i političke odgovornosti za niz zloupotreba koje se jasno uočavaju analizom tih snimaka. Tužilaštvo je već do sada moralo da bude na visini zadatka i detaljno, ali i uz punu transparentnost, ispita brojne osnove sumnje u nešto što je srž sistemske korupcije u Crnoj Gori, a to je politička korupcija.

Naravno, to sve treba da prate ažurirani birački spiskovi i omogućavanje elektronske indentifikacije birača. Da bi došli do ovih pretpostavki mora se insistirati na punoj osposobljenosti i operativnosti svih neophodnih državnih institucija, sa naglaskom na Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije. Bez izgrađenih i osnaženih kapaciteta ovih institucija izbori ne mogu imati potrebni legitimitet. Kod „sređivanja” biračkog spiska posebna pažnja se mora posvetiti institutima prebivališta i boravišta.

Bojan Baća, sociolog
Ko će sačuvati demokratsku energiju

– Kao i svaki prije njega, i ovogodišnji izvještaj o napretku je jedno opšte mjesto – Roršahova mrlja u kojoj svako vidi ono što želi. Ono u čemu je, pak, briselska birokratija jasna jeste to da želi da se politički život odvija isključivo u parlamentu, čime se samo održava iluzija o tome kako je rješenje svih naših problema – implementacija novog izbornog zakona. Iako ta priča odgovara dobrom dijelu opozicije, bojim se da niko ne razmišlja o pitanju koje nosi dan poslije tih izbora: „A šta ako vladajuća partija pobijedi i na tim fer i slobodnim izborima?” Dakle, šta onda? Ko će onda da se žali? Kome? Na koji način? Ja razumijem birokratsku svijest Brisela, ali ne razumijem politički um crnogorske opozicije. Ako zanemarimo neuračunljivi Demokratski front, ostatak opozicije oglušio se na zahtjeve sopstvenog biračkog tijela koje je izašlo na ulicu da iskaže nezadovoljstvo, čime su pokazali da politički slovesne građane nema ko da predstavlja. Tako dolazimo do toga da jedan zahtjev iznesen u izvještaju o napretku potire onaj drugi – osnaživanje građanskog aktivizma i civilnog društva (koje mi, nažalost, rijetko mislimo izvan okvira nevladinog sektora koji je, htjeli mi to ili ne, postao jedan veliki biznis). Dakle, ko će osnažiti one građane koji su se „dogodili” prije par sedmica i ko će očuvati tu, našem društvu prijeko potrebnu, demokratsku energiju koja dolazi „odozdo”? Mi moramo dobiti opoziciju koja demokratiju vidi kao vladavinu naroda, a ne kao smjernicu ili pohvalu Brisela.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo