MONITORING
PREGOVARANJE O IZBORIMA: Kao da vrijeme stoji
Demokratski front i dalje organizuje proteste po Crnoj Gori i traži formiranje prelazne vlade koja bi organizovala prve fer i demokratske izbore u Crnoj Gori. Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić riješio je da organizuje sastanak na kom bi politički prvaci raspravljali o tome kako da se dođe do povjerenja u izbore. Za dijalog o uslovima za izbore zalažu se i predstavnici raznih evropskih institucija. Budući da se sve to dešava u Crnoj Gori, nije pametno prognozirati ima li ikakve šanse da sve to ili bilo šta od toga zaista dovede do tako jednostavne stvari kao što je pravo građana da slobodno biraju vlast.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić pozvao je predsjednike političkih subjekata koji imaju poslanike u Skupštini, na parlamentarni i demokratski dijalog. Sastanak je zakazan za 1. decembar i prema Krivokapićevom predlogu imaće dvije faze: Analizu zakonske izborne regulative i njene primjene i razmatranje pravno-političkog modela koji će obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja.
U pismu kolegama Krivokapić pretežno otkriva toplu vodu primjećujući da je došlo do pogoršanja povjerenja u demokratski izborni proces. Nabraja da se to vidi iz toga što afera Snimak nije imala pravno i političko razrješenje, iz toga što se organizuju protesti, kao i iz slučajeva ,,antievropskih i nedemokratskih postupanja, sa elementima političke korupcije, na lokalnom, a od skoro i na državnom nivou”.
Ovim posljednjim Krivokapić se priključio koloni crnogorskih političara koji političku korupciju ugledaju kad njima objegne neki poslanik ili odbornik. Kad se to desi drugima, onda je riječ o poštovanju demokratskog dostignuća prema kojem mandat pripada poslaniku odnosno odborniku.
Sve u svemu, predsjednik Skupštine je, godinama nakon izbijanja afere Snimak, mjesecima nakon što je svakome postalo jasno da Vlada čini sve što može kako bi izbjegla primjenu izbornih zakona, neko vrijeme nakon što je koalicioni partner odagnao njegov dio partije iz koalicije i proglasio ,,tehničku vladu”, te pošto mu je na vrata parlamenta sa protesta pokucalo desetak hiljada ljudi odlučio da – uoči političku krizu.
Zanimljiv je spisak pozvanih.
Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista. Ne zna se hoće li doći, malo ko vjeruje da hoće. Tarzan Milošević, politički direktor DPS-a kazao je kako je njihova partija uvijek spremna za dijalog.
Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke takođe će, izvjesno, biti za dijalog. Nijednom Bošnjačka stranka nije skrenula sa DPS-ovog kursa. Za Andiju Popovića, predsjednika Liberalne partije važi isto; slično ponašanje krasi i Nazifa Cungua, predsjednika Force, Đerđa Camaja predsjednika Albanske alternative i Mariju Vučinović, predsjednicu Hrvatske građanske inicijative. Negdje u prvoj polovini mandata Darko Pajović, predsjednik Pozitivne počeo je da naginje DPS-u, sad je sasvim priljubljen.
Miodrag Lekić, predsjednik Demosa najavio je da će se odazvati pozivu. Činjenicu da se sastanak ne održava na nekom od tijela Skupštine, već u sasvim novom obliku, protumačio je kao znak da su klasične institucionalne forme iscrpljene, pa i dobrim dijelom kompromitovane zbog dosadašnjih blokada. Ponovio je kako smatra neophodnim da na sastanku učestvuju predstavnici NVO, uz prisustvo predstavnika EU.
Žarko Rakčević, predsjednik Ujedinjene reformske akcije, biće na sastanku, za Aleksu Bečića, predsjednika Demokrata i Srđana Milića predsjednika Socijalističke narodne partije još se ne zna.
Demokratski front je objavio da neće ići na razgovore kod Krivokapića. To znači da se na sastanku neće pojaviti Andrija Mandić, predsjednik Nove, Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i Janko Vučinić, predsjednik Radničke partije.
,,Mi jesmo za razgovore, ali od tačke koja se zove – formiranje prelazne vlade. Pregovori sa DPS-om i SDP-om mogu da se odnose samo na personalni sastav prelazne ili tehničke vlade”, kaže u izjavi za Monitor Slaven Radunović, poslanik Demokratskog fronta uz ocjenu da je ova vrsta pregovora ,,zamajavanje”.
,,Ako bismo progutali udicu predsjednika parlamenta da u institucijama sistema ponovo razgovaramo o uslovima za izbore, smatramo da bismo smanjili energiju kod ljudi koji dolaze na proteste. Izdali bismo i sebe i ljude koji nas na protestima podržavaju”, kaže Radunović. On podsjeća na ranije postignute dogovore koju su propadali, bilo zato što zakoni nijesu primjenjivani ili zato što ih je obarao partijski kontrolisani Ustavni sud. Takođe ocjenjuje da implementacija izbornih zakona nije dovoljna da se spriječe zloupotrebe zabilježene u aferi Snimak.
,,Naše kolege koje se nadaju da mogu da dođu do prelazne vlade dogovorom sa Đukanovićem i Krivokapićem imaju našu podršku, ali mi mislimo da to nije moguće. Ukoliko ne uspiju u razumnom roku, očekujemo da će nam se pridružiti u organizaciji protesta”, zaključuje Radunović.
Na sastanku kod šefa parlamenta SDP će zastupati Raško Konjević, potpredsjednik partije, Rankov ministar od zakletve jer su mu ostala dvojica odbjegla u partiju koju je formirao Ivan Brajović. Brajovićeve Socijaldemokrate, iako imaju dva poslanika, Krivokapić nije pozvao na sastanak.
Nije lijepo, nije ni po propisu, ali ljudski se predsjenik SDP-a može razumjeti. Podgorička čaršija već odavno snuje kako se za parlamentarne izbore sprema koalicija Brajovićevih Socijaldemokrata, Pajovićevih pozitivaca, Popovićevih liberala i u međuvremenu osnovane Socijaldemokratske unije na čijem je čelu Miodrag Vlahović. Nema tu neke velike sile, ali mogla bi biti taman da zamijeni snagu SDP-a.
Kako dijalog sa DPS-om izgleda – nagledali smo se. U svakom trenutku tokom procesa koji je ljubazno nazvan ,,vraćanje povjerenja u izborni proces”, iako se zapravo trebao zvati ,,sprječavanje izbornih krađa”, vladajuća partija je jasno pokazivala kako je sve to zapravo ne zanima. Manjoj članici vladajuće koalicije tada su takve prilike odgovarale. Nije moguće da Skupština nije imala kapaciteta da pripremi kvalitenije zakonske tekstove, koji ne bi kao snoplje padali na Ustavnom sudu, niko nije htio da pronađe ljude koji u državi primaju platu kako bi kvalitetno napisali zakone.
Vratiti se ponovo na tu priču bilo bi besmisleno. Ne može se dva puta ugaziti u iste izborne zakone, ali se može sto puta pobijediti na izborima ako se zakoni ne primjenjuju i ako u rukama imate kompletan državni aparat angažovan na partijskim poslovima. Bijeli salon Skupštine Crne Gore i vitki i visoki predsjednik parlamenta nekome su lijepi za viđet, ali njihov doprinos borbi za slobodne izbore, može biti samo – ograničen. Što bi rekli EU partneri.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije
-
Izdvojeno1 sedmicaI POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmicaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmicePRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmiceGRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način