Povežite se sa nama

MONITORING

PREGOVARANJE O IZBORIMA: Kao da vrijeme stoji

Objavljeno prije

na

rank-krivokapic

Demokratski front i dalje organizuje proteste po Crnoj Gori i traži formiranje prelazne vlade koja bi organizovala prve fer i demokratske izbore u Crnoj Gori. Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić riješio je da organizuje sastanak na kom bi politički prvaci raspravljali o tome kako da se dođe do povjerenja u izbore. Za dijalog o uslovima za izbore zalažu se i predstavnici raznih evropskih institucija. Budući da se sve to dešava u Crnoj Gori, nije pametno prognozirati ima li ikakve šanse da sve to ili bilo šta od toga zaista dovede do tako jednostavne stvari kao što je pravo građana da slobodno biraju vlast.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić pozvao je predsjednike političkih subjekata koji imaju poslanike u Skupštini, na parlamentarni i demokratski dijalog. Sastanak je zakazan za 1. decembar i prema Krivokapićevom predlogu imaće dvije faze: Analizu zakonske izborne regulative i njene primjene i razmatranje pravno-političkog modela koji će obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja.

U pismu kolegama Krivokapić pretežno otkriva toplu vodu primjećujući da je došlo do pogoršanja povjerenja u demokratski izborni proces. Nabraja da se to vidi iz toga što afera Snimak nije imala pravno i političko razrješenje, iz toga što se organizuju protesti, kao i iz slučajeva ,,antievropskih i nedemokratskih postupanja, sa elementima političke korupcije, na lokalnom, a od skoro i na državnom nivou”.

Ovim posljednjim Krivokapić se priključio koloni crnogorskih političara koji političku korupciju ugledaju kad njima objegne neki poslanik ili odbornik. Kad se to desi drugima, onda je riječ o poštovanju demokratskog dostignuća prema kojem mandat pripada poslaniku odnosno odborniku.

Sve u svemu, predsjednik Skupštine je, godinama nakon izbijanja afere Snimak, mjesecima nakon što je svakome postalo jasno da Vlada čini sve što može kako bi izbjegla primjenu izbornih zakona, neko vrijeme nakon što je koalicioni partner odagnao njegov dio partije iz koalicije i proglasio ,,tehničku vladu”, te pošto mu je na vrata parlamenta sa protesta pokucalo desetak hiljada ljudi odlučio da – uoči političku krizu.

Zanimljiv je spisak pozvanih.

Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista. Ne zna se hoće li doći, malo ko vjeruje da hoće. Tarzan Milošević, politički direktor DPS-a kazao je kako je njihova partija uvijek spremna za dijalog.

Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke takođe će, izvjesno, biti za dijalog. Nijednom Bošnjačka stranka nije skrenula sa DPS-ovog kursa. Za Andiju Popovića, predsjednika Liberalne partije važi isto; slično ponašanje krasi i Nazifa Cungua, predsjednika Force, Đerđa Camaja predsjednika Albanske alternative i Mariju Vučinović, predsjednicu Hrvatske građanske inicijative. Negdje u prvoj polovini mandata Darko Pajović, predsjednik Pozitivne počeo je da naginje DPS-u, sad je sasvim priljubljen.

Miodrag Lekić, predsjednik Demosa najavio je da će se odazvati pozivu. Činjenicu da se sastanak ne održava na nekom od tijela Skupštine, već u sasvim novom obliku, protumačio je kao znak da su klasične institucionalne forme iscrpljene, pa i dobrim dijelom kompromitovane zbog dosadašnjih blokada. Ponovio je kako smatra neophodnim da na sastanku učestvuju predstavnici NVO, uz prisustvo predstavnika EU.

Žarko Rakčević, predsjednik Ujedinjene reformske akcije, biće na sastanku, za Aleksu Bečića, predsjednika Demokrata i Srđana Milića predsjednika Socijalističke narodne partije još se ne zna.

Demokratski front je objavio da neće ići na razgovore kod Krivokapića. To znači da se na sastanku neće pojaviti Andrija Mandić, predsjednik Nove, Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i Janko Vučinić, predsjednik Radničke partije.

,,Mi jesmo za razgovore, ali od tačke koja se zove – formiranje prelazne vlade. Pregovori sa DPS-om i SDP-om mogu da se odnose samo na personalni sastav prelazne ili tehničke vlade”, kaže u izjavi za Monitor Slaven Radunović, poslanik Demokratskog fronta uz ocjenu da je ova vrsta pregovora ,,zamajavanje”.

,,Ako bismo progutali udicu predsjednika parlamenta da u institucijama sistema ponovo razgovaramo o uslovima za izbore, smatramo da bismo smanjili energiju kod ljudi koji dolaze na proteste. Izdali bismo i sebe i ljude koji nas na protestima podržavaju”, kaže Radunović. On podsjeća na ranije postignute dogovore koju su propadali, bilo zato što zakoni nijesu primjenjivani ili zato što ih je obarao partijski kontrolisani Ustavni sud. Takođe ocjenjuje da implementacija izbornih zakona nije dovoljna da se spriječe zloupotrebe zabilježene u aferi Snimak.

,,Naše kolege koje se nadaju da mogu da dođu do prelazne vlade dogovorom sa Đukanovićem i Krivokapićem imaju našu podršku, ali mi mislimo da to nije moguće. Ukoliko ne uspiju u razumnom roku, očekujemo da će nam se pridružiti u organizaciji protesta”, zaključuje Radunović.

Na sastanku kod šefa parlamenta SDP će zastupati Raško Konjević, potpredsjednik partije, Rankov ministar od zakletve jer su mu ostala dvojica odbjegla u partiju koju je formirao Ivan Brajović. Brajovićeve Socijaldemokrate, iako imaju dva poslanika, Krivokapić nije pozvao na sastanak.

Nije lijepo, nije ni po propisu, ali ljudski se predsjenik SDP-a može razumjeti. Podgorička čaršija već odavno snuje kako se za parlamentarne izbore sprema koalicija Brajovićevih Socijaldemokrata, Pajovićevih pozitivaca, Popovićevih liberala i u međuvremenu osnovane Socijaldemokratske unije na čijem je čelu Miodrag Vlahović. Nema tu neke velike sile, ali mogla bi biti taman da zamijeni snagu SDP-a.

Kako dijalog sa DPS-om izgleda – nagledali smo se. U svakom trenutku tokom procesa koji je ljubazno nazvan ,,vraćanje povjerenja u izborni proces”, iako se zapravo trebao zvati ,,sprječavanje izbornih krađa”, vladajuća partija je jasno pokazivala kako je sve to zapravo ne zanima. Manjoj članici vladajuće koalicije tada su takve prilike odgovarale. Nije moguće da Skupština nije imala kapaciteta da pripremi kvalitenije zakonske tekstove, koji ne bi kao snoplje padali na Ustavnom sudu, niko nije htio da pronađe ljude koji u državi primaju platu kako bi kvalitetno napisali zakone.

Vratiti se ponovo na tu priču bilo bi besmisleno. Ne može se dva puta ugaziti u iste izborne zakone, ali se može sto puta pobijediti na izborima ako se zakoni ne primjenjuju i ako u rukama imate kompletan državni aparat angažovan na partijskim poslovima. Bijeli salon Skupštine Crne Gore i vitki i visoki predsjednik parlamenta nekome su lijepi za viđet, ali njihov doprinos borbi za slobodne izbore, može biti samo – ograničen. Što bi rekli EU partneri.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo