Povežite se sa nama

MONITORING

PREGOVARANJE O IZBORIMA: Kao da vrijeme stoji

Objavljeno prije

na

Demokratski front i dalje organizuje proteste po Crnoj Gori i traži formiranje prelazne vlade koja bi organizovala prve fer i demokratske izbore u Crnoj Gori. Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić riješio je da organizuje sastanak na kom bi politički prvaci raspravljali o tome kako da se dođe do povjerenja u izbore. Za dijalog o uslovima za izbore zalažu se i predstavnici raznih evropskih institucija. Budući da se sve to dešava u Crnoj Gori, nije pametno prognozirati ima li ikakve šanse da sve to ili bilo šta od toga zaista dovede do tako jednostavne stvari kao što je pravo građana da slobodno biraju vlast.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić pozvao je predsjednike političkih subjekata koji imaju poslanike u Skupštini, na parlamentarni i demokratski dijalog. Sastanak je zakazan za 1. decembar i prema Krivokapićevom predlogu imaće dvije faze: Analizu zakonske izborne regulative i njene primjene i razmatranje pravno-političkog modela koji će obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja.

U pismu kolegama Krivokapić pretežno otkriva toplu vodu primjećujući da je došlo do pogoršanja povjerenja u demokratski izborni proces. Nabraja da se to vidi iz toga što afera Snimak nije imala pravno i političko razrješenje, iz toga što se organizuju protesti, kao i iz slučajeva ,,antievropskih i nedemokratskih postupanja, sa elementima političke korupcije, na lokalnom, a od skoro i na državnom nivou”.

Ovim posljednjim Krivokapić se priključio koloni crnogorskih političara koji političku korupciju ugledaju kad njima objegne neki poslanik ili odbornik. Kad se to desi drugima, onda je riječ o poštovanju demokratskog dostignuća prema kojem mandat pripada poslaniku odnosno odborniku.

Sve u svemu, predsjednik Skupštine je, godinama nakon izbijanja afere Snimak, mjesecima nakon što je svakome postalo jasno da Vlada čini sve što može kako bi izbjegla primjenu izbornih zakona, neko vrijeme nakon što je koalicioni partner odagnao njegov dio partije iz koalicije i proglasio ,,tehničku vladu”, te pošto mu je na vrata parlamenta sa protesta pokucalo desetak hiljada ljudi odlučio da – uoči političku krizu.

Zanimljiv je spisak pozvanih.

Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista. Ne zna se hoće li doći, malo ko vjeruje da hoće. Tarzan Milošević, politički direktor DPS-a kazao je kako je njihova partija uvijek spremna za dijalog.

Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke takođe će, izvjesno, biti za dijalog. Nijednom Bošnjačka stranka nije skrenula sa DPS-ovog kursa. Za Andiju Popovića, predsjednika Liberalne partije važi isto; slično ponašanje krasi i Nazifa Cungua, predsjednika Force, Đerđa Camaja predsjednika Albanske alternative i Mariju Vučinović, predsjednicu Hrvatske građanske inicijative. Negdje u prvoj polovini mandata Darko Pajović, predsjednik Pozitivne počeo je da naginje DPS-u, sad je sasvim priljubljen.

Miodrag Lekić, predsjednik Demosa najavio je da će se odazvati pozivu. Činjenicu da se sastanak ne održava na nekom od tijela Skupštine, već u sasvim novom obliku, protumačio je kao znak da su klasične institucionalne forme iscrpljene, pa i dobrim dijelom kompromitovane zbog dosadašnjih blokada. Ponovio je kako smatra neophodnim da na sastanku učestvuju predstavnici NVO, uz prisustvo predstavnika EU.

Žarko Rakčević, predsjednik Ujedinjene reformske akcije, biće na sastanku, za Aleksu Bečića, predsjednika Demokrata i Srđana Milića predsjednika Socijalističke narodne partije još se ne zna.

Demokratski front je objavio da neće ići na razgovore kod Krivokapića. To znači da se na sastanku neće pojaviti Andrija Mandić, predsjednik Nove, Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i Janko Vučinić, predsjednik Radničke partije.

,,Mi jesmo za razgovore, ali od tačke koja se zove – formiranje prelazne vlade. Pregovori sa DPS-om i SDP-om mogu da se odnose samo na personalni sastav prelazne ili tehničke vlade”, kaže u izjavi za Monitor Slaven Radunović, poslanik Demokratskog fronta uz ocjenu da je ova vrsta pregovora ,,zamajavanje”.

,,Ako bismo progutali udicu predsjednika parlamenta da u institucijama sistema ponovo razgovaramo o uslovima za izbore, smatramo da bismo smanjili energiju kod ljudi koji dolaze na proteste. Izdali bismo i sebe i ljude koji nas na protestima podržavaju”, kaže Radunović. On podsjeća na ranije postignute dogovore koju su propadali, bilo zato što zakoni nijesu primjenjivani ili zato što ih je obarao partijski kontrolisani Ustavni sud. Takođe ocjenjuje da implementacija izbornih zakona nije dovoljna da se spriječe zloupotrebe zabilježene u aferi Snimak.

,,Naše kolege koje se nadaju da mogu da dođu do prelazne vlade dogovorom sa Đukanovićem i Krivokapićem imaju našu podršku, ali mi mislimo da to nije moguće. Ukoliko ne uspiju u razumnom roku, očekujemo da će nam se pridružiti u organizaciji protesta”, zaključuje Radunović.

Na sastanku kod šefa parlamenta SDP će zastupati Raško Konjević, potpredsjednik partije, Rankov ministar od zakletve jer su mu ostala dvojica odbjegla u partiju koju je formirao Ivan Brajović. Brajovićeve Socijaldemokrate, iako imaju dva poslanika, Krivokapić nije pozvao na sastanak.

Nije lijepo, nije ni po propisu, ali ljudski se predsjenik SDP-a može razumjeti. Podgorička čaršija već odavno snuje kako se za parlamentarne izbore sprema koalicija Brajovićevih Socijaldemokrata, Pajovićevih pozitivaca, Popovićevih liberala i u međuvremenu osnovane Socijaldemokratske unije na čijem je čelu Miodrag Vlahović. Nema tu neke velike sile, ali mogla bi biti taman da zamijeni snagu SDP-a.

Kako dijalog sa DPS-om izgleda – nagledali smo se. U svakom trenutku tokom procesa koji je ljubazno nazvan ,,vraćanje povjerenja u izborni proces”, iako se zapravo trebao zvati ,,sprječavanje izbornih krađa”, vladajuća partija je jasno pokazivala kako je sve to zapravo ne zanima. Manjoj članici vladajuće koalicije tada su takve prilike odgovarale. Nije moguće da Skupština nije imala kapaciteta da pripremi kvalitenije zakonske tekstove, koji ne bi kao snoplje padali na Ustavnom sudu, niko nije htio da pronađe ljude koji u državi primaju platu kako bi kvalitetno napisali zakone.

Vratiti se ponovo na tu priču bilo bi besmisleno. Ne može se dva puta ugaziti u iste izborne zakone, ali se može sto puta pobijediti na izborima ako se zakoni ne primjenjuju i ako u rukama imate kompletan državni aparat angažovan na partijskim poslovima. Bijeli salon Skupštine Crne Gore i vitki i visoki predsjednik parlamenta nekome su lijepi za viđet, ali njihov doprinos borbi za slobodne izbore, može biti samo – ograničen. Što bi rekli EU partneri.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo