Povežite se sa nama

MONITORING

NAPAD NA IMOVINU BIVŠEG FUNKCIONERA ANB-A DUŠKA GOLUBOVIĆA: Poruka ka vrhu

Objavljeno prije

na

Opet je stiglo upozorenje iz mraka za Duška Golubovića, dugogodišnjeg visokog funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). U ponedjeljak , oko dva sata poslije ponoći, eksplodirala je bomba postavljena ispred teških gvozdenih vrata Golubovićeve velelepne vile u Kosmajskoj 34 u Podgorici, za čiju je izgradnju moralo biti izdvojeno mnogo više od policijske plate. U vili, po riječima bivšeg funkcionera ANB-a, stanuje trenutno sama njegova osamdesetogodišnja majka Olga.

Bombu je, kako su zabilježile bezbjednosne kamere na vili, postavio maskirani napadač. Policija tvrdi da ti snimci nijesu mnogo od pomoći u njegovom identifikovanju.

Napad na vilu u Kosmajskoj je, tumače upućeni, treće po redu upozorenje Goluboviću, odnosno interesnom klanu Grand kome Golubović navodno pripada, a koji, kako se tvrdi, predvode bivši ministri inostranih poslova Milan Roćen i Igor Lukšić. Moć tog klana vezuje se za unosne građevinske poslove kompanije Bemaks, navodno povezivane sa Roćenom, što je on više puta demantovao. Nasuprot se nalazi interesni klan Mojkovac koji se vezuje za poslove sa cigaretama, i koji, prema istim tvrdnjama, navodno predvode potpredsjednik Vlade i bivši šef ANB-a Duško Marković i Veselin Veljović, koji kontrolišu policiju. I Marković je više puta demantovao te tvrdnje, pa i nedavno kada su optužbe stigle od pojedinaca iz same policije. Klan Grand je, tvrde naši izvori, osim sa strukturama ANB-a u boljoj poziciji kada je riječ o vezama sa tužilaštvom.

Upućeni tvrde da se radi o nastavku sukoba klanova i domaćih obavještajnih struktura, a u prilog toj tezi navode i činjenicu da nijedan od ranijih napada na Golubovićevu imovinu, i imovinu drugih pripadnika službi nije rasvijetljen.

Prije nepuna tri mjeseca, u septembru ove godine, bačena je eksplozivna naprava na lokal Grand u centru Podgorice, koji je bio simbol režima i samog klana Grand. U njemu su nerijetko viđani Roćen, Golubović, ali i drugi pripadnici partije na vlasti. U tom su lokalu sklopljeni, pisali su mediji, i neki unosni državni poslovi. Bomba je postavljena u isto doba noći kada i ova u Kosmajskoj, kada nikog nije bilo u kafiću, zbog čega se tumačilo da se radi o upozorenju grandovcima. Vlasnici Granda su odmah nakon napada zatvorili kafe, da li zbog toga što su ozbiljno shvatili poruku i nijesu računali na istragu i zaštitu policije.

Dva mjeseca ranije, u julu ove godine, u isto doba noći i u vrijeme kada nije bilo nikog u kafiću, eksplozivna naprava eksplodirala je i ispred lokala Macchiato u City kvartu u Podgorici. I taj napad povezivan je sa Golubovićem, iako se, kako su mediji pisali lokal zvanično ne vodi na bivšeg funkcionera ANB-a, već na Podgoričanina Nikolu Novakovića.

Monitor je uvidom u arhivu evidencije privrednog registra utvrdio da je lokal, odnosno kompanija Macchiato CO koja gazduje lokalom donedavno, prema podacima Službenog lista do januara ove godine, bio u vlasništu Golubovićeve supruge Danijele. Tada je kompaniju preuzela Katarina Milošević, a ubrzo zatim Novaković. Mediji su pisali da je lokal u vlasništvu Srđana Kaluđerovića, ali se njegovo ime ne pominje nigdje u zvaničnim dokumentima.

Nijedan od tih napada policija nije rasvijetlila, a istrage, koliko se zna, nijesu krenule s mrtve tačke.

Zoran Miljanić iz Demosa smatra da to ukazuje da je posrijedi rat domaćih bezbjednosnih struktura. ,,Čitav niz napada na imovinu građana, među kojima su istaknuti pripadnici službi bezbjednosti, ostaju  nerasvijetljeni –  bez počinioca, motiva, a  pukom srećom bez žrtava nedužnih građana”, kazao je Miljanić.

Po njemu poseban problem je ,,namjerno neimenovanje šefa specijalnog tima policije zaduženog za saradnju sa tužilaštvom, što je i osnovna karika u lancu organa zaduženih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Upravo bi to mjesto i postavljenje moglo biti jedan od razloga razmirica klanova. Svi dosadašnji incidenti koji su tumačeni kao njihovi sukobi dešavali su se u vrijeme kad su zauzimane strateške državne pozicije, od policije do tužilaštva. Klan koji ostane van institucije ostaje u strahu od gubljenja moći poslije čega se lako može naći na udaru crnogorske selektivne pravde.

Napad na lokal Grand tumačio se tako strahom Mojkovčana od istraga Specijalnog tužilaštva o poslovima s cigaretama. Nešto ranije javno je iskazan animozitet između tužilaštva i Duška Markovića. Navodno Grand ima bolje odnose sa tužilaštvom. Specijalni tužilac Milivoje Katnić gostovao je neposredno pred napad u Kosmajskoj, u emisiji Načisto na TV Vijesti, kad je najavio da će pravda pokucati na svačija vrata.

Katnić je među onima koji imaju presudan uticaj na izbor prvog čovjeka Specijalnog tima policije, sa čijim se izborom i formiranjem jedinice kasni. Prema pisanju Vijesti, policija je ranije dostavila Katniću spisak od desetak policajaca i predlog za šefa  tima, a on odgovorio svojim, bitno drugačijim,  spiskom. Najozbiljni kandidat za mjesto šefa Specijalnog policijskog tima sada je prema Vijestima šef Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta Dragan Radonjić. Donedavno to je bio šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog  kriminala Saša Milić, koga je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević u međuvremenu suspendovao.

Monitorovi izvori tvrde da je Golubović pominjan kao mogući izbor. Od toga se odustalo. ,,Moguće i da su Amerikanci to zaustavili”, kaže za Monitor visoki funkcioner koji je želio da ostane anoniman. Mediji su više puta pisali da će Golubović nakon ANB-a, i pošto je odbio da se kao većina u Agenciji penzioniše, ostati zapošljen u okviru policije. Jedno je sigurno – ako bi Mojkovčani, koji su do sada kontrolisali policiju, izgubili to mjesto, njihova moć bila bi ozbiljno poljuljana, a poslovi ranjiviji.

Golubović ima u najmanju ruku kontroverzan status, tako da bi njegovo postavljanje vjerovatno izazvalo reakcije predstavnika NATO-a i Brisela. On je pominjan u aferi oko navodne paraobavještajne službe koja je imala zadatak da prati i kompromituje opozicionare, diplomate, sudije, kritičare režima. Nebojša Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbijednost tvrdio je da tu službu kontroliše Milan Roćen i da je Golubović, pored Zorana Lazovića, još jednog kontroverznog bivšeg ANB-ovca koji se takođe vezuje za klan Grand, važan dio te službe. Prema tvrdnjama Medojevića, oni su bili spona sa grupom oficira, specijalizovanih za špijunažu, koji su godinama navodno radili „u paralelnoj tajnoj službi za potrebe Roćena i Mila Đukanovića”.

Čistka u bezbjedonosnim službama, kao uslov za integracije, nametnuta je, prema brojnim tvrdnjama, spolja, a Golubović je navodno bio jedan od onih koji su morali da odu. Lazović je penzionisan prije nekoliko mjeseci. Medojević je svojevremeno optužio Ivana Mašulovića, sa kojim je Golubović imao intezivnu komunikaciju, za curenje informacija. Monitor je pisao da je tokom posjete sjedištu ANB-a članova Odbora za bezbjednost Medojević pitao nadležne da li su inostrani partneri, između ostalih i američka DEA, tražili provjere da li je Mašulović „odavao informacije” i Draganu Fricu Dudiću, Šarićevom saradniku. Mašulović je u doba Roćena rukovodio službom za Informativno-tehničku i bezbjednosnu podršku Ministarstva inostranih poslova.

Listing Golubovića bio je u decembru 2011. predmet rasprave članova Odbora za bezbjednost, kada je Veselin Veljović pokazao taj dokument u Skupštini. On je kazao da je policija sačinila listing Golubovića, tada službenika ANB-a, na zahtjev jedne strane policijske organizacije i da je on toj organizaciji proslijeđen.

Golubovićevo ime pominjalo se i u vezi sa listingom telefonskih poziva narkobosa Nasera Keljmendija, kome se sada sudi na Kosovu. Među onima koji su komunicirali sa narkobosom bio je i Golubović.

To nije bio prvi put da se ovaj bivši funkcioner ANB-a dovodi u vezu sa osobama sa optužnica za organizovani kriminal.

Njegovo i ime Zorana Lazovića pominjalo se u brojnim aferama sa bosovima organizovanog kriminala, od Nasera Keljmendija do Safeta Kalića. Njih dvojica junaci su snimka svadbe Safeta Kalića, koji je dospio u javnost, gdje su bili skupa u društvu pripadnika moćnih klanova, Kalića, Šarića. Na snimku se vidi i bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića Ljubiša Mijatović. U to vrijeme šef ANB-a bio je Duško Marković. Kalić je, tik pred hapšenje, pobjegao iz Crne Gore.

I Marković i Veljović pojasnili su da su kontakti sa takvim licima u opisu posla pripadnika ANB-a. Ostalo je nerazjašnjeno zašto je onda Golubović, kako je Monitor već objavio, bio pod mjerama tajnog nadzora UP od januara do juna 2007. Golubović je stekao ogromnu imovinu, zvanično od policajske plate.

Golubović je bio ,,veza” režima sa organizovanim kriminalom. Mnogi od narkobosova sa kojima je on komunicirao svoje su poslove nesmetano vodili u Crnoj Gori, neki i sjedjeli u Grandu. Svi su u zatvoru, a neki od njih, poput Šarića nezadovoljni kaznama.

Golubović više nije u službi, ali zna mnoge tajne. Sve ukazuje da se, napadom na njegovu imovinu, najvjerovatnije šalje poruka nekom moćnijem od njega. Sve takođe ukazuje da se napadači ne boje policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo