Povežite se sa nama

MONITORING

NAPAD NA IMOVINU BIVŠEG FUNKCIONERA ANB-A DUŠKA GOLUBOVIĆA: Poruka ka vrhu

Objavljeno prije

na

Opet je stiglo upozorenje iz mraka za Duška Golubovića, dugogodišnjeg visokog funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). U ponedjeljak , oko dva sata poslije ponoći, eksplodirala je bomba postavljena ispred teških gvozdenih vrata Golubovićeve velelepne vile u Kosmajskoj 34 u Podgorici, za čiju je izgradnju moralo biti izdvojeno mnogo više od policijske plate. U vili, po riječima bivšeg funkcionera ANB-a, stanuje trenutno sama njegova osamdesetogodišnja majka Olga.

Bombu je, kako su zabilježile bezbjednosne kamere na vili, postavio maskirani napadač. Policija tvrdi da ti snimci nijesu mnogo od pomoći u njegovom identifikovanju.

Napad na vilu u Kosmajskoj je, tumače upućeni, treće po redu upozorenje Goluboviću, odnosno interesnom klanu Grand kome Golubović navodno pripada, a koji, kako se tvrdi, predvode bivši ministri inostranih poslova Milan Roćen i Igor Lukšić. Moć tog klana vezuje se za unosne građevinske poslove kompanije Bemaks, navodno povezivane sa Roćenom, što je on više puta demantovao. Nasuprot se nalazi interesni klan Mojkovac koji se vezuje za poslove sa cigaretama, i koji, prema istim tvrdnjama, navodno predvode potpredsjednik Vlade i bivši šef ANB-a Duško Marković i Veselin Veljović, koji kontrolišu policiju. I Marković je više puta demantovao te tvrdnje, pa i nedavno kada su optužbe stigle od pojedinaca iz same policije. Klan Grand je, tvrde naši izvori, osim sa strukturama ANB-a u boljoj poziciji kada je riječ o vezama sa tužilaštvom.

Upućeni tvrde da se radi o nastavku sukoba klanova i domaćih obavještajnih struktura, a u prilog toj tezi navode i činjenicu da nijedan od ranijih napada na Golubovićevu imovinu, i imovinu drugih pripadnika službi nije rasvijetljen.

Prije nepuna tri mjeseca, u septembru ove godine, bačena je eksplozivna naprava na lokal Grand u centru Podgorice, koji je bio simbol režima i samog klana Grand. U njemu su nerijetko viđani Roćen, Golubović, ali i drugi pripadnici partije na vlasti. U tom su lokalu sklopljeni, pisali su mediji, i neki unosni državni poslovi. Bomba je postavljena u isto doba noći kada i ova u Kosmajskoj, kada nikog nije bilo u kafiću, zbog čega se tumačilo da se radi o upozorenju grandovcima. Vlasnici Granda su odmah nakon napada zatvorili kafe, da li zbog toga što su ozbiljno shvatili poruku i nijesu računali na istragu i zaštitu policije.

Dva mjeseca ranije, u julu ove godine, u isto doba noći i u vrijeme kada nije bilo nikog u kafiću, eksplozivna naprava eksplodirala je i ispred lokala Macchiato u City kvartu u Podgorici. I taj napad povezivan je sa Golubovićem, iako se, kako su mediji pisali lokal zvanično ne vodi na bivšeg funkcionera ANB-a, već na Podgoričanina Nikolu Novakovića.

Monitor je uvidom u arhivu evidencije privrednog registra utvrdio da je lokal, odnosno kompanija Macchiato CO koja gazduje lokalom donedavno, prema podacima Službenog lista do januara ove godine, bio u vlasništu Golubovićeve supruge Danijele. Tada je kompaniju preuzela Katarina Milošević, a ubrzo zatim Novaković. Mediji su pisali da je lokal u vlasništvu Srđana Kaluđerovića, ali se njegovo ime ne pominje nigdje u zvaničnim dokumentima.

Nijedan od tih napada policija nije rasvijetlila, a istrage, koliko se zna, nijesu krenule s mrtve tačke.

Zoran Miljanić iz Demosa smatra da to ukazuje da je posrijedi rat domaćih bezbjednosnih struktura. ,,Čitav niz napada na imovinu građana, među kojima su istaknuti pripadnici službi bezbjednosti, ostaju  nerasvijetljeni –  bez počinioca, motiva, a  pukom srećom bez žrtava nedužnih građana”, kazao je Miljanić.

Po njemu poseban problem je ,,namjerno neimenovanje šefa specijalnog tima policije zaduženog za saradnju sa tužilaštvom, što je i osnovna karika u lancu organa zaduženih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Upravo bi to mjesto i postavljenje moglo biti jedan od razloga razmirica klanova. Svi dosadašnji incidenti koji su tumačeni kao njihovi sukobi dešavali su se u vrijeme kad su zauzimane strateške državne pozicije, od policije do tužilaštva. Klan koji ostane van institucije ostaje u strahu od gubljenja moći poslije čega se lako može naći na udaru crnogorske selektivne pravde.

Napad na lokal Grand tumačio se tako strahom Mojkovčana od istraga Specijalnog tužilaštva o poslovima s cigaretama. Nešto ranije javno je iskazan animozitet između tužilaštva i Duška Markovića. Navodno Grand ima bolje odnose sa tužilaštvom. Specijalni tužilac Milivoje Katnić gostovao je neposredno pred napad u Kosmajskoj, u emisiji Načisto na TV Vijesti, kad je najavio da će pravda pokucati na svačija vrata.

Katnić je među onima koji imaju presudan uticaj na izbor prvog čovjeka Specijalnog tima policije, sa čijim se izborom i formiranjem jedinice kasni. Prema pisanju Vijesti, policija je ranije dostavila Katniću spisak od desetak policajaca i predlog za šefa  tima, a on odgovorio svojim, bitno drugačijim,  spiskom. Najozbiljni kandidat za mjesto šefa Specijalnog policijskog tima sada je prema Vijestima šef Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta Dragan Radonjić. Donedavno to je bio šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog  kriminala Saša Milić, koga je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević u međuvremenu suspendovao.

Monitorovi izvori tvrde da je Golubović pominjan kao mogući izbor. Od toga se odustalo. ,,Moguće i da su Amerikanci to zaustavili”, kaže za Monitor visoki funkcioner koji je želio da ostane anoniman. Mediji su više puta pisali da će Golubović nakon ANB-a, i pošto je odbio da se kao većina u Agenciji penzioniše, ostati zapošljen u okviru policije. Jedno je sigurno – ako bi Mojkovčani, koji su do sada kontrolisali policiju, izgubili to mjesto, njihova moć bila bi ozbiljno poljuljana, a poslovi ranjiviji.

Golubović ima u najmanju ruku kontroverzan status, tako da bi njegovo postavljanje vjerovatno izazvalo reakcije predstavnika NATO-a i Brisela. On je pominjan u aferi oko navodne paraobavještajne službe koja je imala zadatak da prati i kompromituje opozicionare, diplomate, sudije, kritičare režima. Nebojša Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbijednost tvrdio je da tu službu kontroliše Milan Roćen i da je Golubović, pored Zorana Lazovića, još jednog kontroverznog bivšeg ANB-ovca koji se takođe vezuje za klan Grand, važan dio te službe. Prema tvrdnjama Medojevića, oni su bili spona sa grupom oficira, specijalizovanih za špijunažu, koji su godinama navodno radili „u paralelnoj tajnoj službi za potrebe Roćena i Mila Đukanovića”.

Čistka u bezbjedonosnim službama, kao uslov za integracije, nametnuta je, prema brojnim tvrdnjama, spolja, a Golubović je navodno bio jedan od onih koji su morali da odu. Lazović je penzionisan prije nekoliko mjeseci. Medojević je svojevremeno optužio Ivana Mašulovića, sa kojim je Golubović imao intezivnu komunikaciju, za curenje informacija. Monitor je pisao da je tokom posjete sjedištu ANB-a članova Odbora za bezbjednost Medojević pitao nadležne da li su inostrani partneri, između ostalih i američka DEA, tražili provjere da li je Mašulović „odavao informacije” i Draganu Fricu Dudiću, Šarićevom saradniku. Mašulović je u doba Roćena rukovodio službom za Informativno-tehničku i bezbjednosnu podršku Ministarstva inostranih poslova.

Listing Golubovića bio je u decembru 2011. predmet rasprave članova Odbora za bezbjednost, kada je Veselin Veljović pokazao taj dokument u Skupštini. On je kazao da je policija sačinila listing Golubovića, tada službenika ANB-a, na zahtjev jedne strane policijske organizacije i da je on toj organizaciji proslijeđen.

Golubovićevo ime pominjalo se i u vezi sa listingom telefonskih poziva narkobosa Nasera Keljmendija, kome se sada sudi na Kosovu. Među onima koji su komunicirali sa narkobosom bio je i Golubović.

To nije bio prvi put da se ovaj bivši funkcioner ANB-a dovodi u vezu sa osobama sa optužnica za organizovani kriminal.

Njegovo i ime Zorana Lazovića pominjalo se u brojnim aferama sa bosovima organizovanog kriminala, od Nasera Keljmendija do Safeta Kalića. Njih dvojica junaci su snimka svadbe Safeta Kalića, koji je dospio u javnost, gdje su bili skupa u društvu pripadnika moćnih klanova, Kalića, Šarića. Na snimku se vidi i bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića Ljubiša Mijatović. U to vrijeme šef ANB-a bio je Duško Marković. Kalić je, tik pred hapšenje, pobjegao iz Crne Gore.

I Marković i Veljović pojasnili su da su kontakti sa takvim licima u opisu posla pripadnika ANB-a. Ostalo je nerazjašnjeno zašto je onda Golubović, kako je Monitor već objavio, bio pod mjerama tajnog nadzora UP od januara do juna 2007. Golubović je stekao ogromnu imovinu, zvanično od policajske plate.

Golubović je bio ,,veza” režima sa organizovanim kriminalom. Mnogi od narkobosova sa kojima je on komunicirao svoje su poslove nesmetano vodili u Crnoj Gori, neki i sjedjeli u Grandu. Svi su u zatvoru, a neki od njih, poput Šarića nezadovoljni kaznama.

Golubović više nije u službi, ali zna mnoge tajne. Sve ukazuje da se, napadom na njegovu imovinu, najvjerovatnije šalje poruka nekom moćnijem od njega. Sve takođe ukazuje da se napadači ne boje policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo