Povežite se sa nama

MONITORING

DOMETI TUŽILAŠTVA: A Đukanović?

Objavljeno prije

na

Nerijetko nas ovih dana upoređuju sa susjednom Hrvatskom. Mediji podsjećaju kako je Hrvatska, baš kad je ušla u NATO, doživjela hapšenje bivšeg premijera Iva Sanadera zbog korupcionaških afera. Nakon što je Crna Gora dobila pozivnicu za NATO, domaći mediji prenose članke svjetske štampe, koji stidljivo, ali ipak sve češće, govore o tome kako bi hipoteke Đukanovićeve radne biografije mogle uticati na reputaciju NATO-a.

Forbs piše da bi Đukanović mogao postati novi Sanader ,,koji je Hrvatsku kao drugu od ex-Yu država uveo u NATO, ali je i sam zbog korupcije završio u zatvoru iz koga je nedavno pušten”.

Može biti interesantna i sličnost Crne Gore i Hrvatske kada su u pitanju državna tužilaštva. Hrvatsko je Sanadera poslalo u zatvor, a crnogorsko, sudeći po prognozama svjetskih medija, takva ,,krupna” istraga tek čeka.

Nakon nedavnog televizijskog istupa specijalnog tužioca Milorada Katnića na TV Vijesti i njegovog stava da ,,će pravda stići na svačija vrata”, kao i više istraga o korupciji na visokom nivou koje je pokrenulo državno tužilaštvo na čelu sa novim tužiocem Ivicom Stankovićem, povećao se broj onih koji vjeruju da je novi tužilački tim ipak drugačiji od ranijih tužilaca koji se nijesu opirali pritisku političkih moćnika. No, nije mali broj onih koji ukazuju da su Đukanović i njegovi van granica tužilačkog dejstva, i koji vjeruju da će to tako i ostati.

Nešto se slično spočitavalo i hrvatskom državnom tužiocu Mladenu Bajiću.

,,Račan je govorio da  Bajić nema dovoljno političke volje za obračun s organiziranim kriminalom,  a Sanader je bio iznimno zadovoljan upravo tim djelokrugom Bajićeva rada,  te ga je zato HDZ-ova vlada i predložila za drugi mandat”, podsjetio je svojevremno Večernji list.

Zbog krivičnih prijava koje su mu ležale u fiokama, poslanici hrvatskog SDP-a su Bajića nazivali ,,stendbajić”, prigovarajući mu da se nije oslobodio uticaja vladajuće političke strukture, već se obračunavao samo s disidentima.

Zvuči poznato? Ove sedmice crnogorsko tužilaštvo je pokrenulo još jednu istragu o korupciji i ogromnoj šteti koju je opštinskoj kasi Budve nanio klan Marović, koji je prema nekim procjenama, počeo da propada onog trenutka kada je Đukanović procijenio da bi ga mogao ugroziti.

Bajiću je, kao i crnogorskom specijalnom tužiocu Miloradu Katniću, čak spočitavana i odgovornost za ratne zločine, u slučaju logora Lora. Ima još sličnosti, no hajde da vidimo razlike.

Koliko god bile važne istrage koje je tužilaštvo pokrenulo otkako je za VDT izabran Ivica Stanković, oktobar prošle godine, Đukanović nije ni priupitan za brojne korupcionaške sumnje i afere, a čame i krivične prijave protiv njega za ratne zločine. Prije hapšenja Sanadera, tamošnje tužilaštvo je imalo od pet do sedam pokrenutih istraga koje su se ticale njegovih poslova koji su sumnjičeni kao korupcionaški.

Crnogorsko tužilaštvo do sada ne samo da nije ni saslušalo premijera već su neke od istraga koje su pokrenute isključile njega i njegove najbliže, kao u slučaju afere Telekom.

Tu aferu aktuelizovala je 2011. američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) koja je u tužbi protiv Dojče Telekoma, odnosno Mađar Telekoma, tvrdila da su crnogorski zvaničnici i sestra visokog crnogorskog funkcionera primili mito od 7,3 miliona eura za povoljnosti koje su Mađari dobili prilikom prodaje Telekoma. Mito od privatizacije Telekoma CG Mađari su, preko posrednika, uputili lično crnogorskom premijeru, a to se, kako su 2014. objavile Vijesti, jasno navodi u dokumentima SEC. Kao predsjednik Vlade i na čelu Savjeta za privatizaciju, Đukanović je jedini mogao Mađarima obezbijediti povoljnosti.

Američki diplomatski predstavnici u Crnoj Gori javno su ustvrdili da je nesporno da je mito dat i da je bilo korupcije.

Prema tužbi SEC mito je upućen preko četiri lažna konsultantska ugovora. Te ugovore potpisali su Oleg Obradović, Miodrag Ivanović, Milan Perović, bivši menadžeri Telekoma, dok se iza jednog od ugovora nalazila advokatica Ana Đukanović, premijerova sestra i advokat Nikola Martinović. Sumnjalo se da je jedna od kompanija povezana sa tajkunom Duškom Kneževićem, Đukanovićevim prijateljem. Brojne su veze Kneževića sa spornom kompanijom, o čemu je Monitor pisao.

Nakon posjete SAD-u u novembru ove godine, Katnić je pokrenuo slučaj sa mrtve tačke. Ipak, saslušani su samo Obradović i Ivanović, dok su ostali za sada van istrage. Nije jasno ni zašto Perović nije saslušan. On je za Monitor potvrdio da je potpisao jedan od spornih ugovora, onaj sa Anom Đukanović. Katnić je u intervjuu na TV Vijesti saopštio da istraga nije konačna i da bi mogla biti proširena, ali trenutni pristup ne obećava.

,,Ugovor vrijedan 580.000 eura… odradile su naše dvije advokatske kancelarije. Za sada nema osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo”, rekao je Katnić za TV Vijesti. Đukanović se i ne pominje.

Dok se u istragama o korupciji i kriminalu u Budvi non-stop govori o tome da istraga ide ka vrhu, šefu kriminalnog udruženja, u slučajevima koji se povezuju sa klanom Đukanović, tužilaštvo ne miče dalje od najnižih izvršilaca.

U aferi Snimak, koja je zadesila prethodno tužilaštvo, istraga je bila fokusirana na sitne lokalne funkcionere, koji su jedini na kraju i blago kažnjeni. Đukanović i njegovi saradnici na snimcima su uhvaćeni kako dogovaraju krađu izbora, i planiraju kako da iskoriste državne resurse u tu svrhu. Prethodno tužilaštvo na čelu sa bivšim tužiocem Veselinom Vukčevićem, slučaj je ocijenio verbalnim deliktom. Novo tužilaštvo – ćuti.

Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović je, kada je afera izbila, ocijenio da je u tom slučaju u pitanju grupa krivičnih djela protiv osnova ustavnog uređenja i zločinačkom udruživanju vladajuće partije, odnosno njenog vrha.

Da je moguće pokrenuti postupak protiv cijele partije, pokazao je hrvatski bivši tužilac. Bajić je pokrenuo postupak protiv HDZ. Ovdje takve ideje još prati podsmijeh, vladajućih.

Veo ćutanja prekrio je i slučajeve ratnih zločina koji vode do vrha. Niko od nalogodavaca ni od izvršilaca ratnog zločina deportacija nije osuđen. I pored nekoliko sudskih procesa grupi optuženih visokih policijskih funkcionera i višegodišnjih apela sa raznih strana da se krivci izvedu pred lice pravde, crnogorska vlast se svojski potrudila da zataška taj zločin. Imala je i zbog čega. Ratni zločini ne zastarijevaju, a ovaj vodi direktno do premijera.

,,Ako ništa ono po komandnoj odgovornosti. Da ne govorimo da je suludo vjerovati da je ministar policije tadašnje Đukanovićeve Vlade na svoju ruku pokrenuo deportacije, a da o tome premijer nije ništa znao, kako je tvrdio prije sedam godina kada je jedini put tim povodom i saslušan na sudu”, kaže Monitorov sagovornik koji dobro poznaje pravosuđe i pravo.

Velija Murić, advokat, ranije je za Monitor pitao zašto se nije krenulo od svjedočenja bivšeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića koji je deportacije pred podgoričkim Višim sudom 12. novembra 2010. godine okarakterisao državnim zločinom, ne abolirajući ni sebe krivice.

Tužilaštvo nije ništa učinilo tim povodom, kao ni po krivičnoj prijavi koju su profesor Milan Popović, glavni urednik Monitora Esad Kočan i poslanik PZP-a Koča Pavlović u maju 2012. godine podnijeli protiv Đukanovića i ostalih najodgovornijih iz vrha vlasti za zločin deportacija, kao i protiv državnih tužilaca, od 1992. do tada, jer su nečinjenjem glavnim krivcima za deportacije pomogli da izbjegnu pravdu. Tužilaštvo se nikada nije oglasilo, niti obratilo – ni podnosiocima krivične prijave ni javnosti. O ovoj krivičnoj prijavi ćuti i sadašnji tužilac Stanković.

Ništa ni sa Prvom bankom braće Đukanović. Ta banka finansirala je sve korupcionaške poslove zbog kojih su hapšeni lokalni funkcioneri tokom protekle godine, i ranije.

Još ništa povodom zabilješke penzionisanog inspektora Vukote Kartala u kojoj je on za napad na Splendid optužio Đukanovićevog prijatelja Branislava Mićunovića, a koju je prije dvije godine obznanio javno Predrag Vučinić bivši policijski inspektor, koji je bio u obezbjeđenju Splendida u vrijeme napada. Taj slučaj u bliskoj je vezi i sa istragom ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Vučinić je tada dao izjavu tužilaštvu. Do danas – ništa.

Važna stvar, kada su u pitanju paralele između Crne Gore i Hrvatske. Većina istraga Bajića protiv Sanadera započeta je nakon što je Sanader prestao biti premijer. Sanader je uhapšen u vrijeme kada je bio na poziciji poslanika. ,,Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, Bajić nije imao potporu SDP-a jer je previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Sanadera”, navodi Večernji list.

Očito je da za istrage o najkrupnijim ribama u zemlji kao što je naša, tužioce, moraju pogurati iz nekog centra moći. Đukanović nema namjeru da poput Sanadera napušta poziciju premijera, a nije zvučala obećavajuće ni Katnićeva izjava da mu je premijer dao zeleno svjetlo za istrage. Protiv sebe nije sigurno.

Tužioci nose hipoteku: ili će skinuti Đukanovićevu masku, i istražiti optužbe koje mu se stavljaju na teret, ili će samo biti premijerova maska. Nova Đukanovićeva maska – reformatora koji je očistio zemlju od korupcije – opasnija je od svih drugih. To Katnić i Stanković moraju znati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo