Povežite se sa nama

MONITORING

DOMETI TUŽILAŠTVA: A Đukanović?

Objavljeno prije

na

Nerijetko nas ovih dana upoređuju sa susjednom Hrvatskom. Mediji podsjećaju kako je Hrvatska, baš kad je ušla u NATO, doživjela hapšenje bivšeg premijera Iva Sanadera zbog korupcionaških afera. Nakon što je Crna Gora dobila pozivnicu za NATO, domaći mediji prenose članke svjetske štampe, koji stidljivo, ali ipak sve češće, govore o tome kako bi hipoteke Đukanovićeve radne biografije mogle uticati na reputaciju NATO-a.

Forbs piše da bi Đukanović mogao postati novi Sanader ,,koji je Hrvatsku kao drugu od ex-Yu država uveo u NATO, ali je i sam zbog korupcije završio u zatvoru iz koga je nedavno pušten”.

Može biti interesantna i sličnost Crne Gore i Hrvatske kada su u pitanju državna tužilaštva. Hrvatsko je Sanadera poslalo u zatvor, a crnogorsko, sudeći po prognozama svjetskih medija, takva ,,krupna” istraga tek čeka.

Nakon nedavnog televizijskog istupa specijalnog tužioca Milorada Katnića na TV Vijesti i njegovog stava da ,,će pravda stići na svačija vrata”, kao i više istraga o korupciji na visokom nivou koje je pokrenulo državno tužilaštvo na čelu sa novim tužiocem Ivicom Stankovićem, povećao se broj onih koji vjeruju da je novi tužilački tim ipak drugačiji od ranijih tužilaca koji se nijesu opirali pritisku političkih moćnika. No, nije mali broj onih koji ukazuju da su Đukanović i njegovi van granica tužilačkog dejstva, i koji vjeruju da će to tako i ostati.

Nešto se slično spočitavalo i hrvatskom državnom tužiocu Mladenu Bajiću.

,,Račan je govorio da  Bajić nema dovoljno političke volje za obračun s organiziranim kriminalom,  a Sanader je bio iznimno zadovoljan upravo tim djelokrugom Bajićeva rada,  te ga je zato HDZ-ova vlada i predložila za drugi mandat”, podsjetio je svojevremno Večernji list.

Zbog krivičnih prijava koje su mu ležale u fiokama, poslanici hrvatskog SDP-a su Bajića nazivali ,,stendbajić”, prigovarajući mu da se nije oslobodio uticaja vladajuće političke strukture, već se obračunavao samo s disidentima.

Zvuči poznato? Ove sedmice crnogorsko tužilaštvo je pokrenulo još jednu istragu o korupciji i ogromnoj šteti koju je opštinskoj kasi Budve nanio klan Marović, koji je prema nekim procjenama, počeo da propada onog trenutka kada je Đukanović procijenio da bi ga mogao ugroziti.

Bajiću je, kao i crnogorskom specijalnom tužiocu Miloradu Katniću, čak spočitavana i odgovornost za ratne zločine, u slučaju logora Lora. Ima još sličnosti, no hajde da vidimo razlike.

Koliko god bile važne istrage koje je tužilaštvo pokrenulo otkako je za VDT izabran Ivica Stanković, oktobar prošle godine, Đukanović nije ni priupitan za brojne korupcionaške sumnje i afere, a čame i krivične prijave protiv njega za ratne zločine. Prije hapšenja Sanadera, tamošnje tužilaštvo je imalo od pet do sedam pokrenutih istraga koje su se ticale njegovih poslova koji su sumnjičeni kao korupcionaški.

Crnogorsko tužilaštvo do sada ne samo da nije ni saslušalo premijera već su neke od istraga koje su pokrenute isključile njega i njegove najbliže, kao u slučaju afere Telekom.

Tu aferu aktuelizovala je 2011. američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) koja je u tužbi protiv Dojče Telekoma, odnosno Mađar Telekoma, tvrdila da su crnogorski zvaničnici i sestra visokog crnogorskog funkcionera primili mito od 7,3 miliona eura za povoljnosti koje su Mađari dobili prilikom prodaje Telekoma. Mito od privatizacije Telekoma CG Mađari su, preko posrednika, uputili lično crnogorskom premijeru, a to se, kako su 2014. objavile Vijesti, jasno navodi u dokumentima SEC. Kao predsjednik Vlade i na čelu Savjeta za privatizaciju, Đukanović je jedini mogao Mađarima obezbijediti povoljnosti.

Američki diplomatski predstavnici u Crnoj Gori javno su ustvrdili da je nesporno da je mito dat i da je bilo korupcije.

Prema tužbi SEC mito je upućen preko četiri lažna konsultantska ugovora. Te ugovore potpisali su Oleg Obradović, Miodrag Ivanović, Milan Perović, bivši menadžeri Telekoma, dok se iza jednog od ugovora nalazila advokatica Ana Đukanović, premijerova sestra i advokat Nikola Martinović. Sumnjalo se da je jedna od kompanija povezana sa tajkunom Duškom Kneževićem, Đukanovićevim prijateljem. Brojne su veze Kneževića sa spornom kompanijom, o čemu je Monitor pisao.

Nakon posjete SAD-u u novembru ove godine, Katnić je pokrenuo slučaj sa mrtve tačke. Ipak, saslušani su samo Obradović i Ivanović, dok su ostali za sada van istrage. Nije jasno ni zašto Perović nije saslušan. On je za Monitor potvrdio da je potpisao jedan od spornih ugovora, onaj sa Anom Đukanović. Katnić je u intervjuu na TV Vijesti saopštio da istraga nije konačna i da bi mogla biti proširena, ali trenutni pristup ne obećava.

,,Ugovor vrijedan 580.000 eura… odradile su naše dvije advokatske kancelarije. Za sada nema osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo”, rekao je Katnić za TV Vijesti. Đukanović se i ne pominje.

Dok se u istragama o korupciji i kriminalu u Budvi non-stop govori o tome da istraga ide ka vrhu, šefu kriminalnog udruženja, u slučajevima koji se povezuju sa klanom Đukanović, tužilaštvo ne miče dalje od najnižih izvršilaca.

U aferi Snimak, koja je zadesila prethodno tužilaštvo, istraga je bila fokusirana na sitne lokalne funkcionere, koji su jedini na kraju i blago kažnjeni. Đukanović i njegovi saradnici na snimcima su uhvaćeni kako dogovaraju krađu izbora, i planiraju kako da iskoriste državne resurse u tu svrhu. Prethodno tužilaštvo na čelu sa bivšim tužiocem Veselinom Vukčevićem, slučaj je ocijenio verbalnim deliktom. Novo tužilaštvo – ćuti.

Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović je, kada je afera izbila, ocijenio da je u tom slučaju u pitanju grupa krivičnih djela protiv osnova ustavnog uređenja i zločinačkom udruživanju vladajuće partije, odnosno njenog vrha.

Da je moguće pokrenuti postupak protiv cijele partije, pokazao je hrvatski bivši tužilac. Bajić je pokrenuo postupak protiv HDZ. Ovdje takve ideje još prati podsmijeh, vladajućih.

Veo ćutanja prekrio je i slučajeve ratnih zločina koji vode do vrha. Niko od nalogodavaca ni od izvršilaca ratnog zločina deportacija nije osuđen. I pored nekoliko sudskih procesa grupi optuženih visokih policijskih funkcionera i višegodišnjih apela sa raznih strana da se krivci izvedu pred lice pravde, crnogorska vlast se svojski potrudila da zataška taj zločin. Imala je i zbog čega. Ratni zločini ne zastarijevaju, a ovaj vodi direktno do premijera.

,,Ako ništa ono po komandnoj odgovornosti. Da ne govorimo da je suludo vjerovati da je ministar policije tadašnje Đukanovićeve Vlade na svoju ruku pokrenuo deportacije, a da o tome premijer nije ništa znao, kako je tvrdio prije sedam godina kada je jedini put tim povodom i saslušan na sudu”, kaže Monitorov sagovornik koji dobro poznaje pravosuđe i pravo.

Velija Murić, advokat, ranije je za Monitor pitao zašto se nije krenulo od svjedočenja bivšeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića koji je deportacije pred podgoričkim Višim sudom 12. novembra 2010. godine okarakterisao državnim zločinom, ne abolirajući ni sebe krivice.

Tužilaštvo nije ništa učinilo tim povodom, kao ni po krivičnoj prijavi koju su profesor Milan Popović, glavni urednik Monitora Esad Kočan i poslanik PZP-a Koča Pavlović u maju 2012. godine podnijeli protiv Đukanovića i ostalih najodgovornijih iz vrha vlasti za zločin deportacija, kao i protiv državnih tužilaca, od 1992. do tada, jer su nečinjenjem glavnim krivcima za deportacije pomogli da izbjegnu pravdu. Tužilaštvo se nikada nije oglasilo, niti obratilo – ni podnosiocima krivične prijave ni javnosti. O ovoj krivičnoj prijavi ćuti i sadašnji tužilac Stanković.

Ništa ni sa Prvom bankom braće Đukanović. Ta banka finansirala je sve korupcionaške poslove zbog kojih su hapšeni lokalni funkcioneri tokom protekle godine, i ranije.

Još ništa povodom zabilješke penzionisanog inspektora Vukote Kartala u kojoj je on za napad na Splendid optužio Đukanovićevog prijatelja Branislava Mićunovića, a koju je prije dvije godine obznanio javno Predrag Vučinić bivši policijski inspektor, koji je bio u obezbjeđenju Splendida u vrijeme napada. Taj slučaj u bliskoj je vezi i sa istragom ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Vučinić je tada dao izjavu tužilaštvu. Do danas – ništa.

Važna stvar, kada su u pitanju paralele između Crne Gore i Hrvatske. Većina istraga Bajića protiv Sanadera započeta je nakon što je Sanader prestao biti premijer. Sanader je uhapšen u vrijeme kada je bio na poziciji poslanika. ,,Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, Bajić nije imao potporu SDP-a jer je previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Sanadera”, navodi Večernji list.

Očito je da za istrage o najkrupnijim ribama u zemlji kao što je naša, tužioce, moraju pogurati iz nekog centra moći. Đukanović nema namjeru da poput Sanadera napušta poziciju premijera, a nije zvučala obećavajuće ni Katnićeva izjava da mu je premijer dao zeleno svjetlo za istrage. Protiv sebe nije sigurno.

Tužioci nose hipoteku: ili će skinuti Đukanovićevu masku, i istražiti optužbe koje mu se stavljaju na teret, ili će samo biti premijerova maska. Nova Đukanovićeva maska – reformatora koji je očistio zemlju od korupcije – opasnija je od svih drugih. To Katnić i Stanković moraju znati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo