Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Korak naprijed ili mrtvo slovo na papiru

Objavljeno prije

na

daliborka-uljarevic

Šta crnogorski intelektulci i aktivisti nevladinog sektora očekuju od razgovora dijela opozicije sa predsjednikom Skupštine Crne Gore o uslovima za izbore

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
Opozicija mora jačati građanski koncept

Pregovori političkih subjekata vlasti i opozicije inicirani od strane predsjednika Skupštine mogu se ocijeniti kao pozitivna tendencija i doprinos demokratskom zrijevanju crnogorskog društva. Ohrabrujuće je i to što je inicijalnom razgovoru prisustvovao i šef Delegacije EU u Crnoj Gori. No, ne treba očekivati da će baš ova inicijativa Krivokapića i započeti pregovori biti ključ za ulazak u politički rasplet postojeće situacije.

Na dvije činjenice treba skrenuti pažnju. Jedna je da Krivokapićevo pismo poziva na dijalog sadrži jasan opis svih elemenata i težine političke krize u Crnoj Gori. A druga je da je Milo Đukanović, kao predsjednik DPS-a, došao na razgovor, time priznajući da kriza političkog, ali i drugih društvenih sistema postoji iako deklarativno i verbalno to uporno negira. Ovo negiranje će morati da prestane i da se uđe u ozbiljne reformske rezove, počev od stvaranja jasnih uslova za fer i slobodne izbore, preko konkretnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, odnosno pune afirmacije vladavine prava. U političkoj ravni, ako posmatramo istraživanja, imamo neprihvatljivu i opasnu disproporciju između DPS-a, koji je četiri puta jači od prvog pratioca, što ukazuje i na ogroman nivo zloupotreba koje ova partija primjenjuje godinama, ali i nekonzistentan i anahron odgovor opozicije. Ova konjuktura crnogorskog političkog sistema je i glavni pokretač političke i društvene krize, a ako se brzo ne budu nalazili adekvatni odgovori i realno može postati opasna i jačati potencijal konflikta, što ne bi bilo dobro za državu Crnu Goru. Opozicija mora jasno afirmisati građanski koncept kao ključnu alternativu vladajućem DPS-u, ne bježati od pregovora, ali ni od drugih vidova demokratskog pritiska, ujedno potiskujući krajnje retrogradne izraze koji idu na ruku DPS-u.


Željko Ivanović, izvršni direktor dnevnika Vijesti

DPS ne može da diktira uslove za izbore

Naravno da je dobro što su počeli razgovori parlamentarnih stranaka o pripremi poštenih izbora. I dobro je što je šef Delegacije EU posmatrač u tim razgovorima. Sve to, međutim, ne garantuje uspješan tok i okončanje razgovora postizanjem konsenzusa oko uslova za organizaciju poštenih izbora. Odgovornost je na svim učesnicima razgovora, ali stepen odgovornosti je različit i on proizilazi iz veličine i snage partije. Dakle, jasno je da je najveća odgovornost na DPS-u i da od najveće stranke najviše zavisi rezultat započetih razgovora. Bojim se, ipak, da DPS nije svjestan te odgovornosti. A time ni složenosti situacije. Ako DPS zauzme poziciju kakvu je na premijernoj sesiji razgovora u utorak demonstrirao šef te stranke Milo Đukanović, onda nema šansi da dođe do konsenzusa. I onda će se situacija samo radikalizovati, što jedino odgovara Demokratskom frontu.

DPS mora da shvati da nije u poziciji da može da diktira uslove za izbore jer Vlada nije tehnička, društvo je podijeljeno, velike su sumnje u regularnost ranijih izbora, tu su i ekonomski problemi, rast zaduženosti, brojne državne garancije koje su u arbitražnom postupku kod međunarodnih sudova… Dakle, te činjenice bi morale motivisati DPS da pruži maksimum otvorenosti za dogovor oko najboljeg načina za pripremu poštenih izbora. S druge strane i opozicija treba da bude realna i ozbiljna i da specificira i konkretizuje svoje uslove. Minimum ispod kojeg neće ići. Nakon toga svaka strana treba da žrtvuje nešto od maksimalističkih zahtjeva i onda se tako dolazi do kompromisa. Koji jedini čuva Crnu Goru od ozbiljnijih podjela ili čak možda i sukoba. Jer, ako DPS nastavi da sa pozicija sile demonstrira moć i diktira uslove, ako njegov RTCC nastavi da širi partijsku i patriotsku histeriju, onda nema govora o normalnim uslovima za izbore i takva politika može samo da otjera čitavu kredibilnu opoziciju na ulicu. Tada bi EU i NATO bojim se iz pozicije posmatrača prešli u poziciju medijatora ili čak protektora. Nešto slično Makedoniji. I ta činjenica treba da motiviše DPS da ne gura Crnu Goru u takav scenario i konfrontaciju.

Nekako je najčistija i najlakša pozicija Demokratskog fronta. Oni su smislili idealan način za organizovanje kampanje. Oni će nastaviti proteste do izbora i to je njima najbolja kampanja. Građanski dio opozicije još nije izašao sa svojom zajedničkom platformom i pitanje je da li se na nečem sličnom uopšte radi, ali bez ozbiljnog i što šireg opozicionog nastupa u razgovorima ne može se izvršiti dodatni pritisak na DPS, nakon čega bi najveća stranka bila prinuđena da ponudi značajne koncesije kako bi se došlo do fer izbora.

Omer Šarkić, bloger
Opozicija nije spremna na bojkot izbora

– Krivokapić najbolje zna sve vrste krađa i izbornih manipulacija DPS-a jer su i on i njegova partija bili involvirani u to, samo u manjoj mjeri. U razgovorima dijela opozicije i Krivokapića ne očekujem mnogo: biće tu više priče, natezanja, pozicioniranja, saopštenja i „zabave” za javnost nego konkretnih djela. Svakako, nešto će se na kraju postići, i sigurno da će naredni izborni proces biti više fer i pošteni nego dosadašnji koji su bili simulacija izbora, ali i dalje će to biti daleko od izbora kakvi bi trebalo da budu. Međunarodni faktor u svim procesima kod nas igra bitnu ulogu, te će i od njihovih instrukcija i „dobrih usluga” zavisiti mnogo toga.

Mislim da će se na samom kraju i Demokratski front uključiti u sve to, onda kada vidi da je protestima vratio dio nekadašnje snage ili kada vidi da su oni dosegli svoj maksimum. Bilo kako bilo, na kraju ćemo imati poluslobodne izbore na koje će pristati svi, svako iz svojih interesa.

Fer i korektni izbori su omča oko vrata DPS-u i njih može organizovati jedino prelazna vlada. Za tako nešto je potreban čvrst i zajednički stav i akcije cijele opozicije, Krivokapića, i podrška međunarodne zajednice. Međutim, evidentno je da toga nema, a džaba i najbolji izborni zakoni ako nemamo institucija da ih sprovedu.

Bojkot izbora tj. odlučna i nepokolebljiva prijetnja bojkotom je, siguran sam, jedno od rješenja koje bi dovelo do rješenja problema, ali opozicija nije spremna na tako nešto, zbog, prije svega, novca koji dobija iz budžeta učestvovanjem na izborima i dobijanjem parlamentarnog statusa.

Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju
Integritet izbornog procesa je ugrožen

– Centar za demokratsku tranziciju očekuje da najavljeni dijalog većine političkih subjekata proizvede konkretne aktivnosti i korake koji će omogućiti da parlamentarni izbori 2016. godine budu sprovedeni u skladu sa važećim zakonskim propisima.

U Crnoj Gori, u ovom trenutku, nije moguće sprovesti izborni proces koji će biti u skladu sa važećim zakonodavstvom i to je činjenica koju svi ,,pregovarači” moraju imati na umu kad budu određivali svoje strategije i taktike za učešće u dijalogu. Integritet izbornog procesa, a time i integritet građana, je ugrožen i sve političke aktivnosti moraju svoje aktivnosti usmjeravati prema opštem a ne prema pojedinačnim partijskim interesima.

Povjerenje u izborni proces trebalo bi da bude interes svih političkih subjekata u vlasti i opoziciji i naredni koraci svih aktera će pokazati da li za realizaciju ovog cilja postoji iskrena politička volja.

Apelujemo na predstavnike partija da se, paralelno sa vođenjem razgovora, sastane i skupštinsko radno tijelo koje treba da kontroliše rad organa koji su zaduženi za sprovođenje zakona i pripremu izbora. Za potrebe ovih političkih razgovora ovo radno tijelo bi moralo pripremiti zvaničan i na činjenicama baziran tehnički izvještaj koji će dati jasnu sliku na kom se nivou trenutno nalazimo. Ovaj izvještaj može biti pripremljen za dvadeset dana i njegova izrada neće biti kočnica razovorima već impuls kvalitetnijem rješavanju problema i postizanju političkog dogovora.

Ognjen Jovović, filozof
Krivokapićeva privatna stvar

– Od ovih razgovora ne treba mnogo očekivati. Čini se da će, kao i mnogo puta do sada, sve ostati mrtvo slovo na papiru. Razlog za to je što u opoziciji nema najmanjeg zajedničkog imenitelja po mnogim, pa ni po ovom pitanju. Činjenica da je na ovim razgovorima prisustvovao dio opozicije dovoljno ide u prilog mojoj tezi. Štaviše, opozicioni subjekt (mislim na Demokratski front), koji je i pokrenuo priču oko prelazne vlade i izbornog zakonodavstva, nije poslao delegate na ovaj sastanak. To udi sumnju u njihov aktivizam, odnosno cjelokupni metod njihove borbe postavlja na nivo reklamerstva kako bi se ušićario još koji mandat. Riječ je o kozmetičkom predstavljanju DF-a za jedinu istinsku opoziciju Đukanoviću. Ipak, ne gajim iluziju da oni neće učestvovati na narednim izborima, čak i ako ih Đukanović raspiše.

Pozitivno u ovom sastančenju vidim prisustvo Mitje Drobniča, kao predstavnika EU, i konflikt, makar na verbalnom nivou, Mila Đukanovića i Alekse Bečića. Konflikt sa oligarhom je nužan. Ne uzmicati pred arogantnim i, na momente, delikventnim ponašanjem šefa režima. Dobro je da se na ovom nivou opozicionari i oligarh hvataju u klinč.

Suštinski gledano, ovaj sastanak je bio privatna stvar Ranka Krivokapića. Nakon sve buke oko pozivnice za NATO i najave Rifata Rastodera da se vladajućoj koaliciji bliži kraj, Krivokapiću je jasno da preuzima ogroman teret odgovornosti. Međutim, računica je jasna. Centralna figura na političkoj sceni u narednom periodu neće biti Krivokapić, već Darko Pajović (iako mu je partija dosegla nivo statističke greške).

Kako Pajović? Ako dođe do bucanja vladajuće koalicije (što je izvjesno), jedino rješenje za Krivokapića, da bi spasio političku egzistenciju, jeste tehnička vlada sa opozicijom. U tom slučaju izbori ne bi bili na proljeće, već na jesen, kad je i krajnji rok, a taj period bi se iskoristio za pripremu fer izbora. Ali, stvar komplikuje upravo Pozitivna Crna Gora. Dakle, pitanje je da li će Pajović biti ponovo mesija Đukanovića, kao što je to bio slučaj u Nikšiću, ili će pokazati da u njegov opozicioni karakter ne treba sumnjati, pa će podržati tehničku vladu opozicije i SDP-a? Sve u svemu, kao što sam i ranije najavljivao, koalicija DPS i SDP je neodrživa, a koga će spasiti Pajović ostaje da se vidi.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo