MONITORING
NOVA MILIONSKA AFERA U BUDVI: Rijaliti na pjeni od mora

Lokalitet Vještice u naselju Bečići mjesto je radnje nove afere koja potresa Budvu, u kojoj je opštinska kasa oštećena za osam miliona eura. Nakon istrage po nalogu Državnog tužilaštva policijski inspektori Uprave policije podnijeli su, početkom ove sedmice, krivične prijave protiv sedam osoba i tri kompanije, zbog sumnji da su nezakonitim radnjama nanijeli štetu Opštini Budva.
Osam miliona štete, istrage i hapšenja u najavi, predstavljaju epilog najvećeg investicionog poduhvata u oblasti infrastrukture ,,ne samo u Budvi nego i u Crnoj Gori”, projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukciju kanalizacione mreže u Opštini Budva. Afera Vještice dokazuje kako nijedna, manja ili veća investicija koju je izvela lokalna uprava u Budvi, nije prošla bez korupcije i ugrađivanja ekipe lokalnih funkcionera DPS-a, koja je osvojila vlast u Budvi 2005, koju je tužilaštvo u nekoliko postupaka označilo kao „organizovanu kriminalnu organizaciju”.
Krivična prijava podnijeta je protiv bivšeg predsjednika Opštine Lazara Rađenovića, koji je u vrijeme izvršenja ovog krivičnog djela obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja na organizovan način. Ovo je peta afera u kojoj je umiješan Rađenović, koja ga je zatekla u pritvoru u Spužu, određenom tokom istrage u predmetima označenim kao TQ Plaza i Plato Jaz. Osumnjičen je i u aferi oko transakcije zemljišta na Jazu, dok je u međuvremenu nepravosnažno osuđen na šest godina zatvora u aferi Košljun.
Budva drži neslavan rekord u broju osumnjičenih i okrivljenih lica koja su koruptivnim poslovima oštetila grad za desetine miliona eura. Ovo je sedma kriminalna afera koju je Državno tužilaštvo otvorilo u Budvi od 2010. godine.
U aferama Zavala, Auto moto, Košljun, TQ Plaza, Plato Jaz, Prijevor i postrojenje za prečiščavanje vode, hapšeno je, pravosnažno i nepravosnažno osuđeno, oko 50 osoba. Uz nove krivične prijave i afere koje čekaju rasvetljavanje, budvanska ,,kriminalna organizacija” mogla bi brojati preko 70-ak članova.
Krivične prijave podnijete su protiv Dragana Vukadinovića, ovlašćenog zastupnika crnogorske filijale njemačke kompanije WTE Wassertechnik, inače odbornika DPS-a u budvanskom parlamentu. Zatim protiv Stjepana Skočajića iz Beograda, izvršnog direktora budvanske firme Biochem industries doo, čiji je osnivač istoimena firma u Škotskoj, te Gorana Bojanića i Mirka Latinovića, izvršnog direktora i vlasnika kompanije Trejdjunik iz Budve, Gojka Kapisode iz Beograda i na kraju protiv NN lica za kojim se traga, odnosno protiv misterioznog šefa ove nove budvanske kriminalne organizacije.
,,Policijsko-tužilačke aktivnosti, sprovedene u prethodnom periodu po nalogu tužilaštva, ukazuju na sumnju da su se osumnjičeni tokom 2010. godine u Budvi, udružili radi vršenja krivičnih djela i stvorili kriminalnu grupu, u cilju sticanja nezakonite dobiti ili moći, koristeći u tu svrhu poslovne strukture Opštine Budva, preduzeća Tradeunique CG doo Budva, Wte Wassertechnik GMBH – dio stranog društva u Podgorici i Biochem industries doo Budva, kojima su rukovodili. Oni su, kako se sumnja, svojim nezakonitim radnjama, koje su preduzeli u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, nanijeli štetu Opštini Budva u iznosu od oko 8.000.000 eura”, navodi se u prijavi policije.
NN lice je, pogađamo, Svetozar Marović, visoki funkcioner DPS-a, koga tužilaštvo pokušava locirati u svakoj aferi. Otvorena je sezona lova na validne dokaze o ulozi Marovića kao glavnog bosa, idejnog tvorca i organizatora moćne kriminalne grupe čiji su poslovi gradski budžet Budve oštetili za više desetina miliona eura. Raste broj svjedoka saradnika spremnih da krivicu svale na Marovića, koji redom tvrde kako su silom i zastrašivanjem bili primorani na vršenje nezakonitih radnji.
Kakvom je to silom raspolagao Marović koji u Budvi nema nijednu izvršnu funkciju niti mehanizme da nekoga natjera na krivično djelo, nije navedeno. Većina optuženih bili su u velikoj ljubavi, kumovskim i prijateljskim vezama sa njim. Bili su krajnje ponizni i snishodljivi prema uticajnom, drugom čovjeku vladajuće partije dok je dijelio položaje, tantijeme i unosne poslove. Bili su glasniji od njega svuda, u medijima, u Skupštini, u ubjeđivanju građana Budve u opravdanost i dobrobit pogubnih projekata, bjesomučne urbanizacije, špekulacije sa opštinskim zemljištem, veličanju spektakularnih koncerata na koje su otišli milioni zbog kojih sada odgovaraju… Dok su naprasno sticali velelepne vile i hotele, zgrade i stanove, jahte, bankovne račune, zimovanja po ekskluzivnim skijaškim centrima i šopinge po evropskim metropolama, nisu strahovali od Marovića.
Ulogu četrvrtog svjedoka saradnika, osumnjičenog u poslu izgradnje postrojenja u Vješticama, prihvatio je beogradski biznismen Mirko Latinović, vodeći građevinski operater u Budvi, angažovan na izgradnji hotela Splendid, naselja Rusko selo iznad Svetog Stefana, te spornog stambeno-poslovnog centra TQ Plaza u Budvi.
Prema navodima medija Latinović je u svom iskazu pred Specijalnim tužiocem kao glavnog organizatora višemilionskih malverzacija u Budvi označio Marovića koji ga je ,,uz ozbiljne prijetnje primorao da uđe u brojne sumnjive poslove”. Potvrdio je priču Rajka Kuljače po kojoj je Maroviću pripalo više stanova i poslovnih prostora u TQ Plaza koji su registrovani na treća lica. Latinović tvrdi kako ništa ne zna o spornim aneksima ugovora o zajedničkoj investiciji kojima je Opština oštećena za nekoliko miliona eura, o vrhunskoj korupciji kojom je umjesto Opštini, kvadrate luksuznog centra podijelio opštinskim funkcionerima. Kao glavne krivce za budvanske kriminalne operacije imenovao je Marovića, Rajka Kuljaču, Lazara Rađenovića i Aleksandra Tičića, tim koji je organizovao sve poslove, dok su ostali osumnjičeni samo parafirali.
Teško je zamisliti moćnog biznismena Latinovića kako prestravljen stiže iz Beograda, dovlači tešku mehanizaciju i nevoljno ulazi u posao u kome bez ijednog centa preuzima najatraktivniji plac u Budvi, na njemu izgradi stanove i lokale koje prodaje po enormnim cijenama, gradi par hiljada kvadrata na kvarno bez prijave nadležnim organima, Maroviću na ime reketa predaje trećinu zgrade, čitavih 7.000 kvadrata, prelazi potom na milionski posao u Bečićima bez javnog tendera, sve pod prijetnjom ,,bosovih” do zuba naoružanih gorila.
Izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Bečićima pratile su slične kontroverze. To je najskuplji poduhvat te vrste u Crnoj Gori zbog kojeg se Opština Budva kreditno zadužila oko 65 miliona eura.
Opština je u julu 2009. zaključila Ugovor o projektovanju, izgradnji, finansiranju i upravljanju zbrinjavanjem otpadnih voda u Budvi sa firmom WTE Wasertechnik Gmbh iz Njemačke, u vrijednosti od 60 miliona eura.
Vlada je odobrila Opštini državnu garanciju za kredit u iznosu od 29 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Opština je bez saglasnosti Vlade izdala garancije na 66 miliona eura firmi WTE Essen koja je vodila izgradnju postrojenja, dok je kao podizvođač odabrana firma Trejdjunik.
Pomenuti ugovor dobio je prvi ankes pola godine kasnije, zatim su uslijedila dva dopunska sporazuma kojima je promijenjen obim i isporuka radova. Odustaje se od izgradnje postrojenja u Svetom Stefanu, smanjuje kapacitet PPOV u Buljarici i Petrovcu, sa novim iznosima za rekonstrukciju postojeće mreže. Vrijednost posla vrtoglavo raste, da bi na kraju dug Opštine Budva dogurao do 121 milion eura.
Premašili sto miliona
Prema izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji završnog računa Opštine za 2014. godinu, ukupan dug Opštine na dan 31.12.2014. za PPOV iznosi 121.242.541 eura, od čega se 65 miliona odnosi na glavnicu a 32 miliona na kamate kredita kojeg će Opština vraćati do 2034. godine. Ostatak je treća tranša kredita. Poređenja radi, zajednički projekat izrade postrojenja za preradu otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor iznosi 10,2 miliona eura, a za Herceg Novi 30 miliona. Ova investicija za cijelo Crnogorsko primorje planirana je na iznos od 150 miliona. Ispalo je da budvanski projekat košta toliko. Kako i ne bi kada je samo za izradu projektne dokumentacije za PPOV u Bečićima plaćeno fantastičnih 5,6 miliona eura.
Ogorčeni mještani Bečića
Ni toliki milioni nisu pomogli da se posao obavi valjano. Dok sa jedne strane čiste more, i to samo na jednom dijelu budvanske rivijere, sa druge je napravljena ekološka katastrofa. Preplaćeni projektanti i izvođači nisu predvidjeli gdje će sa otpadom, pa je napravljena privremena deponija na koju se odlaže kanalizacioni otpad na otvorenom, od kojeg se neprijatni mirisi šire Bečićima. Mještani su ogorčeni, u blizini postrojenja život je postao nesnošljiv, a rješenja nema na pomolu.
Najskuplja voda u regionu
Neko mora i da vraća pokradene milione, pa je korumpirana budvanska vlast našla spasonosno rješenje u enormnom poskupljenju vode. Budvani plaćaju najveću cijenu vode u regionu. Kubni metar utrošene vode staje 2,09 e ljeti ili 1,34 e u zimskom periodu, dok je cijena za pravna lica 4,19e za kubik tokom sezone i 2,69e zimi. Istovremeno je određena mjesečna taksa od osam eura na svaki ugrađeni vodomjer u Budvi, trošio vodu ili ne.
Branka PLAMENAC
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MANDATARA MILOJKA SPAJIĆA: Ko mu radi o vladi

Ni nakon povratka predsjednika Milatovića iz Njujorka i sastanka sa Spajićem koji je uslijedio, nije ni malo jasnije šta je mandatarova formula za formiranje „evroatlanske vlade“ i razlog za novi optimizam. Pritisci su isti, i spolja i iznutra
Mandatar Milojko Spajić na polovini je zakonskog roka za formiranje vlade, koja mora biti sastavljena do 10. novembra. On je ove sedmice saopštio da su opstrukcije od početka procesa postojale, ali da je optimista da ćemo dobiti „proevropsku vladu“. Spajić je to saopštio nakon ovonedjeljnog novog sastanka sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, i njegovim partijskim saborcem.
Sastanak je uslijedio nakon povratka Milatovića iz Njujorka, gdje se sastao sa više visokih američkih zvaničnika, pa i Gabrijelom Eskobarom, koji je nakon tog susreta saopštio da je od Milatovića dobio signal da je „saglasan sa američkim stavom o vladi“. U prevodu – vlada bez Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koju Eskobar definiše kao „antizapadnu stranku“. Nije svakako prvi put da Zapad poruči da ZBCG, odnosno bivši Demokratski front, ne vide kao svog partnera.
Spajić je još ranije odlučio da prekine razgovore sa ZBCG, nakon čega se suočio sa topljenjem podrške neophodne za vladu, prvenstveno u svojoj partiji i koaliciji sa kojom je nastupio na junskim vanrednim parlamentarnim izborima. Jedan od kritičara njegove odluke da ZBCG ne uđe u Vladu bio je upravo Milatović. Otuda se poruka Eskobara iz Njujorka tumačila kao uticaj na Milatovića da popusti u svom stavu, i možda utiče na onaj dio PES-a koji se sa njim u tom stavu slaže i koji nije podržao Spajića u odluci da ZBCG ne uđe u vladu.
Nakon odluke da neće pregovarati dalje sa ZBCG Spajić je izgubio podršku dvije poslanice sa njegove liste, zbog čega je formiranje većine neophodne za vladu postao skoro pa nemogući zadatak. Uz činjenicu da takvu odluku nije podržala ni Ujedinjena Crna Gora, koja je dio koalicije, te da se CIVIS drži po strani. Tako su Spajićeva 22 mandata sa kojima je krenuo u pregovore spala na 18. Kada su Demokrate Alekse Bečića, koje su do nedavno bile bez primjedbi na Spajićev način pregovora, saopštile da ne prihvataju da odlučujući glas bude onih stranaka koje su bile na listi DPS, aludirajući na glas Mehmeda Zenke, Spajićeva jedina opcija da dođe do većine za vladu unutar sadašnje postavke je da povrati podršku u svojoj kolaiciji ili odustane od odluke da ne pregovara sa ZBCG.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?

Hoće li navodni signal predsjednika Milatovića Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju mandatara Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da će ,ukoliko Spajić ne dobije podršku za formiranje vlade, građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2. Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno rješenje
Pregovori o formiranju vlade tapkaju na mjestu: pritisci se množe, a većina za njeno formiranje nikako da preskoči crtu. Mandatar Milojko Spajić trenutno je u neobičnoj situaciji – kao mandatar ima podršku 44 poslanika, ali za formiranje vlade ne uspijeva da obezbijedi ni minimalnu većinu od – 41 poslanika. Među onima koji su ga podržali kao mandatara množe se glasovi koji imaju uslove za podršku njegovoj vladi.
Najveći problem Spajića je i dalje nedostatak pune podrške njegove izborne liste nakon odluke da prekine pregovore o ulasku ZBCG u buduću vladu. Najnovija nevolja mandatara je i odluka Demokrata Alekse Bečića da „ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista”.
Ta odluka Demokrata uslijedila je nakon što se otapanje Spajićeve podrške za formiranje vlade zaustavilo na 41, a pošto su mu podršku uskratile dvije poslanice PES-a Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović koje smatraju da u vladu treba da uđe ZBCG, te Ujedinjena Crna Gora, koja je bila dio izborne liste PES-a na junskim vanrednim parlamentarnim izborima. Spajić iz svog bloka nema ni blanko podršku CIVIS-a koji smatra da vlada treba da ima veću podršku od 41.
Spajićeva većina, međutim, za Demokrate ima jedan sporni glas. Na parlamentarnim izborima 11. juna, DPS je nastupio u koaliciji sa SD-om i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) čiji je lider Mehmed Zenka podržao Spajića za mandatara i na čiji se glas računalo i za novu vladu.
Predsjedništvo Demokrata prije nekoliko dana je na predlog Bečića, donijelo jednoglasnu odluku da presudan glas za izbor novog predsjednika Skupštine i vlade ne može doći sa liste DPS, ili da o tome odlučuju Socijaldemokrate (SD). Mediji su pisali kako bi i Spajić mogao da pokuša da učvrsti poziciju i glasovima SD-a. No, ta se partija u međuvremenu oglasila tvrdeći da oni ne učestvuju u pregovorima o vladi.
“Naša pozicija da ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista (DPS) ne dovodi u pitanje moguću participaciju naše stranke u budućoj vlasti”, saopštio je ove sedmice generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović. “Međutim, ako ona bude formirana na način što se čelni ljudi zakonodavne i izvršne vlasti biraju glasovima onih koji su dobili mandate na listi DPS-a, to je za Demokrate neprihvatljivo”.
PES je odgovorio sa saopštenjem da će Vlada biti izglasana od onih koji su podržali Spajića za mandatara, „što znači da većina neće zavisiti od poslanika sa liste DPS i SD“. Kazali su da stav Predsjedništva Demokrata, da za izbor nove Vlade presudan glas ne bude sa liste DPS-a i SD-a, „jeste stav koji je PES već izglasao na Glavnom odboru te stranke.
Kako će uz taj uslov, te odluku da dio vlade ne budu ZBCG i URA, Spajić obezbijediti podršku, ostalo je nejasno.
Spajićevu nezavidnu poziciju očekivano zdušno koristi ZBCG, nastavljajući sa pritiscima da se mandatar predomisli.
Funkcioner Nove srpske demokratije koja je dio ZBCG Slaven Radunović poručio je ove sednice da Spajić nema podršku 41 poslanika za formiranje Vlade. Kazao je kako je mandatar u bezizlaznoj situaciji, i to već desetak dana.
On je ocijenio da Spajić ima nekoliko pravaca ka kojima može da krene: „Jedan je da vrati mandat, drugi je da sa novih osnova pokrene nove razgovore sa nama i ostalim političkim subjektima, a treća je otvorena kolaboracija sa DPS-om. Četvrta opcija je da izađe sa nekom opcijom za formiranje vlade, a da ne dobije potrebnu podršku i da idemo na izbore”.
Mediji pišu o mogućim planovima PES-a da isključe dvije nesigurne poslanice iz partije, što im u računici o sastavljanju vlade ne bi donijelo ništa. Barski odbor PES-a, kom pripada Radinka Ćinćur, jedna od poslanica koje su uskratile podršku Spajiću, saopštili su da „sugerišu poslanici Radinki Ćinćur da poštuje odluku Glavnog odbora PES, na šta je kako se dodaje obavezuje Statut, te da podrži Spajića”. Oni su je pozvali da u protivnom vrati mandat. “U slučaju da poslanica Ćinćur nije u mogućnosti da uvaži stavove kako Glavnog tako i Opštinskog odbora, pozivamo je da vrati mandat i omogući nesmetano formiranje proevropske i demokratske vlade”, piše u saopštenju OO PES Bar.
Mogućnost da se Spajić predomisli kada je u pitanju URA Dritana Abazovića, zasad ne izgleda izvjesno. Mediji pišu da je mandatar na predlog da se ipak pregovara sa tom partijom , rekao da bi „u tom slučaju izgubio više poslanika sa svoje liste nego što ih URA ima“.
U kom smjeru će Spajić ići, nije jasno. On je ove sedmice saopštio da ima još dovoljno vremena za njeno formiranje i da “rade na većini”.
“Ima još 50 dana. Intenzivno razgovaramo sa svim partnerima. Kao što znate, 44 poslanika je podržalo mene za mandatara i Glavni odbor (PES) je sa 95 osto glasova za usvojio odluku da se ide dalje. Radimo na toj većini, intenzivno razgovaramo sa političkim grupacijama kojima pripadaju ta 44 poslanika. Nadamo se da ćemo zatvoriti stvari što prije”, saopštio je Spajić nakon razgovora sa ambasadorima država članica Evropske unije (EU) u prostorijama Delegacije EU u Podgorici.
Na pitanje da li su upitna dva glasa poslanica PES-a i da li se planira njihovo isključenje odgovorio je: “Za sada ne bih to komentarisao…Vidjećemo. GO je bio izričit. Ogromna većina je podržala ovaj koncept vlade od 44 poslanika koja su podržala i moju kandidaturu za mandatara. Nikome nije jasno da ako 44 poslanika podrže direktno kandidaturu, prije toga potpišu kandidaturu, zašto je sada problem ta većina i zašto se izmišljaju razlozi kojekakve vrste”.
Odgovarajući na pitanje, ima li pritisaka stranih ambasadora za formiranje vlade, saopštio je da – nema. “Ne postoji nikakav pritisak, to su partnerske zemlje, koje žele da pomognu, koje su otvorene prema nama. Imamo intenzivan razgovor i komunikaciju. Jako su zainteresovani za Crnu Goru jer je Crna Gora predvodnik u integracijama, može da bude primjer svima, ali mi se neozbiljno ponašamo na političkoj sceni i oni su zabrinuti”, kazao je.
Zainteresovanost ili pritisak, tek ove sedmice opet se oglasio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar, saopštivši da mu je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan sa američkim stavom o vladi Crne Gore. Kako je izdjestvovana ta Milatovićeva navodna saglasnost, nije obrazlagao.
Eskobar je prethodne sedmice saopštio da u vladu Crne Gore ne bi trebalo da uđu antizapadne stranke, aludirajući na ZBCG. Nakon te izjave oglasio se jedan od lidera ZBCG Andrija Mandić saopštivši da oni nijesu antizapadna stranka, a ubrzo se oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić: “On govori da niko ne smije da se miješa u to osim njegove zemlje. Nadam se da ću ga sresti da mu u lice kažem šta mislim o tome”.
Eskobar je trenutno u Njujorku povodom zasijedanja Generalne skupštine UN, gdje su i Milatović i premijer Abazović. On je saopštio i da su „američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu“.
Milatović je prethodno javno kritikovao Spajićevu odluku da prekine pregovore sa ZBCG, nakon čega se govorilo o rascjepu unutar PES-a.
Hoće li Milatovićev navodni signal Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da će ukoliko on ne dobije podršku za formiranje vlade, građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2. Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno rješenje.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Funkcioneri za službena putovanja potroše godišnje četiri neizgrađene škole

Dok iz Vlade za sljedeću godinu najavljuju investicioni bum u gradnji škola i vrtića, prosvjetari upozoravaju da su neophodne reforme koje bi podigle urušeni kvalitet obrazovanja. Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović naglašava da se i dalje radi po starim planovima i programima, da se priča o reformi a da je stara reforma već prevaziđena
Uz štrajk upozorenja koje je organizovao Sindikat prosvjete, a koji je podržalo 80 odsto zaposlenih, počela je ova školska godina u 163 osnovne i 51 srednju školu u Crnoj Gori. Ostalih noviteta nije bilo.
Prosvjetari traže da se obrazovanja oslobodi od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje…, i dali su rok vlastima da se na tome bar počne raditi do kraja ove godine.
,,Ova godina je počela je manje-više kao i protekla. Nadamo se da se ove godine neće pojaviti problem sa grijanjem škola”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović
On naglašava da se i dalje radi po starim planovima i programima, da se priča o reformi a da je stara reforma već prevaziđena. ,,Problema ima koliko hoćete, a mi uglavnom gasimo požare. Djecu treba motivisati, to je jedan od najvećih problema. Izlaze nam djeca iz učionice a malo toga zapamte. Nadamo se da se poneko bavi i tim stvarima, da se sadržaji pripodobe savremenom dobu”.
Da je obrazovanje u krizi konstatuje se već decenijama, a konkretnih pomaka, koji zavise od političara i njihove volje, nema. Na Univerzitetu Crne Gore je ove sedmice održana tribina Kriza u obrazovanju – društvo u krizi. Sa te ribine poručeno je – da jak obrazovni sistem vodi ka prosperitetnijem i boljem društvu, što je vidljivo i na primjeru naprednih zemalja koje ulažu u obrazovanje kao u najznačajniji segment za razvoj jednog društva.
Da smo daleko od takvih društava, svakodnevno upozoravaju vijesti koje dolaze iz škola. Na snimcima koji su isplivali početkom školeske godine vide se đaci škole u Tuzima koji bacaju i lome školski inventar i njime gađaju nastavnicu. Iz Ministarstva prosvjete kažu da za ovaj incident nijesu znali, te da su si u školi ćutali o njemu. Kako se incident desio na proljeće, sam život je sve sredio, učenici su završili školu a nastavnica je otišla na trudničko bolovanje.
O neznavenosti u Ministarstvu svjedoči i slučaj Pomorske škole u Kotoru. Inspektor je u ljeto prošle godine Ministarstvu dostavio predmet za razrješenje direktora ove škole Ratka Petrovića zbog brojnih propusta u radu. Iz Ministarstva se pravdaju da tu dokumentaciju, ni nakon godinu dana, još nijesu dobili.
,,Pokušavam da se sjetim da li zaista imamo bar jedan problem manje na početku ove školske godine. Pozitivnih promjena, kada ih i ima, su rezultat rada pojedinaca, a ne sistema obrazovanja”, kaže za Monitor Olivera Leković, predsjednica Prosvjetne zajednice: ,,Ako je nesto i urađeno lako je uvidjeti da su sve to ‘kozmetičke’ i populističke promjene koje samo izgledaju kao rješenje problema, a bitno opterećuju budžet namijenjen za obrazovanje i temeljno urušavaju što je još preostalo od obrazovnog sistema”.
Ona se pita da li je senzacija završetak radova na izgradnji škole u Bijelom Polju nakon ,,samo” pet god ili kamen temeljac za OŠ Vladimir Nazor nakon skoro tri god od urušavanja?
Olivera Leković podsjeća da je Ministarstvo, prije izbora, odlučilo da sa 300 hiljada eura podrži štampane medije a time i informisanost nastavnika po školama: ,,Tu su iste one klupe i table, samo sada ‘ukrašene’ flekama od vlage po zidu, pukotinama na plafonu iz kojih kaplje kišnica, buđi ispod prozora… Za 300 hiljada moglo se desetine učionica renovirati ili kupiti koji kombi. Ali…”, upozorava Leković.
Leković napominje da je prije godinu dana tužilaštvo počelo da ispituje aferu oko prosvjetne Zadruge Solidarno: ,,Poslije više od godinu tužilastvo se nije oglasilo, a Zadruga Solidarno je ponovo pored članarine i kamata na kredite, dobila još i ogromna sredstva od istog ministra i istog premijera. Gdje ide naš novac dok decenijama plaćamo podstanarske stanove i otplacujemo nepovoljne kredite, interesuje li ikog od nadležnih”
Ocjenjuje i da se, već treću godinu nemilosrdno baca novac na nove udžbenike za 70 hiljada osnovaca (preko 4.5 miliona eura), umjesto da se udžbenici vrate u škole i preusmjere za nove generacije. ,,Tada bi sigurno na godišnjem nivou iz budzeta trosili manje od milion, samo za štampu radnih svesaka koje se jednokratno koriste. Na kraju, u svijetu sve više su u upotrebi elektronski udžbenici i tableti. To bi bilo dugoročnije i jeftinije rješenje za nase osnovce, takođe ekološki opravdanije, a i značajno bi se mališanima olakšale đačke torbe”, ističe Leković.
Da je reforma neophodna, upozorili su nedavno i iz UNICEF-a. Reforma obrazovnog sistema, čiji je cilj osiguranje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja za svako dijete, trebalo bi da bude hitan prioritet za Crnu Goru, rekao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
On je kazao da je nedovoljna školska infrastruktura prepoznata kao jedno od najhitnijih pitanja, uz preciziranje da 13 odsto osnovnih škola pohađa gotovo 70 odsto svih učenika osnovnih škola u Crnoj Gori.
U praksi to izgleda tako da škole u Podgorici i na primorju imaju duplo više učenika od projektovanih kapaciteta, dok su škole na sjeveru poluprazne. Oko deset hiljada učenika je manje u školama na sjeveru Crne Gore u posljednjih 13 godina, to je, na osnovu podataka Monstata, pokazalo istraživanje koje je sprovela NVO Euromost.
,,Prema obrađenim podacima od školske 2010/2011. do 2022/2023. godine u opštinama na sjeveru Crne Gore broj učenika se smanjio u osnovnim i srednjim školama za 9.367 učenika, ili u prosjeku za jednu školsku godinu 720 učenika manje, što sa novom školskom godinom 2023/2024. iznosi oko deset hiljada učenika. Najveći broj učenika se smanjio u Opštini Bijelo Polje (2.064), zatim u Beranama (2.034) i Pljevljima, 1.664 učenika”, kazali su iz Euromosta.
Kakvo je stanje govori vijest o radosti mještana u Kaludri, beranskom selu. Vrata područnog odjeljenja Osnovne škole Donja Ržanica u Kaludri, ove školske godine su ponovo otvorena i to nakon osam godina. Do otvaranja učionice došlo je jer su dva prvaka iz ovog sela stasala za školu.
,,Malo država u Evropi ima koje kao mi u jednom dijelu zemlje imamo u školama i preko dvije hiljade učenika, predškolskim vaspitnim grupama preko 60 djece, broj djece stranaca u jednom odjeljenju i preko 10, a u drugom, sjevernom, dijelu škole se masovno gase zbog raseljavanja stanovništva. Ovo je gorući problem i ne vidimo dobru volju odgovornih da bar ublaže ove probleme”, kaže Leković.
Škole nijesu bile prioritet niti su se gradile tri decenije. Prošle godine je otvorena osnovna škola u Tološima koja je izgrađena kao donacija kompanije Bemax i koštala je oko sedam miliona eura. Država planira gradnju sa manje para u Maslinama za pet miliona, u Igalu između tri i po i četiri miliona eura… Samo nikako da se počne.
Dok se škole ne grade, državnim budžetom za gorivo se godišnje planira 14,7 miliona eura, a za službena putovanja 5,7 miliona. Funkcioneri tako izvoze i proputuju za godinu dana najmanje četiri škole.
Pored infrastrukture, iz UNICEF-a su upozorili da je drugi gorući problem kvalitet obrazovanja. Kako je Santander podsjetio, prema rezultatima procjena znanja PISA 2018. i TIMSS, 40 odsto učenika ne postiže minimalne nivoe kompetencija u čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodnim naukama, iako su dio obrazovnog sistema.
Skoro petina škola u Crnoj Gori je bez pedagoga ili psihologa, a svake godine je sve izraženiji problem nedostatka nastavnika za prirodne grupe predmeta. Mladi nijesu motivisani da se bave profesorskim pozivom.
Koliki je raskorak između ovdašnjeg obrazovanja i realnosti u kojoj učenici žive govori podatak OECD PISA da odnos broja računara po učeniku u crnogorskim školama iznosi 1:16. To Crnu Goru svrstava među pet zemalja s najnižim brojem računara po učeniku. U isto vrijeme raspravlja se o tome kako učenici koriste vještačku inteligenciju u izradi eseja u kojima se analiziraju književna djela i izradi pismenih zadataka. Iz Ministarstva prosvjete kažu da konkretnih dokaza za to još nemaju.
Iako su dokazi o varanju na maturskom ispitu, krajem prošle godine postojali, iz Ministarstva su prešli preko toga i javno aminovali da se prevara isplati.
,,Kad se godinama strateski i ukorak sa svjetskim trendovima ne razvija obrazovni sistem i ne samo on, no cijelo naše drustvo, teško je odrediti prioritete”, kaže Leković. Ona smatra da bi trebalo krenuti od ,,reforme univerziteta i provjere diploma. Na taj način stvoriti stručniji i za praksu spremniji kadar, ali i motivisati mlade da upisu nastavničke smjerove ne bi li se stalo na kraj sve većem deficitu nastavnika”.
Naglašava da ove promjene ,,može pokrenuti samo Vlada koja je svjesna značaja obrazovanja za napredak društva i ministar/-ka prosvjete kojeg/-u bi vlada postavila, ne kao političkog piona, već izabrala najboljeg među najboljima, koji je već prepoznat u obrazovnom sistemu, koji se dokazao po pitanju profesionalnosti i meritokratije. Takav ministar bi oko sebe angažovao tim ljudi koje bi također krasili isti kvaliteti i principi. Rukovođeni takvim kadrovima, mogli bismo se upustiti u ozbiljne reforme, naročito po pitanju nastavnih programa”, zaključuje Leković.
Od suštinskih reformi smo daleko. ,,Imamo neke višedecenijske probleme, kada sam postao ministar mislim da sam uradio sve što je moguće da ostvarimo potpunu depolitizaciju. To nije proces koji može da se ostvari preko noći”, izjavio je ministar prosvjete Miomir Vojinović. Sada pri kraju madata zaključuje da je njegovo ministastvo ,,napravilo maksimum toga što je bilo moguće”.
Za sljedeću godinu premijer Dritan Abazović najavio je ulaganje u školstvo koje će biti najveće u istoriji. Planiran je početak izgradnje nove gimnazije u Podgorici, dvije nove škole u City kvatry i na Karabuškom polju, kao i dogradnju i rekonstrukciju devet srednjih stručnih škola širom Crne Gore, kao i izgradnja četiri nova vrtića u Baru, Ulcinju, Beranama i Podgorici. Amin.
Božović iz Sindikata prosvjete kaže da je bilo nekih reakcija na štrajk upozorenja, ali uglavnom medijskih. Najavljuje sastanak sa predstavnicima Ministarstva koji je zakazan za iduću sedmicu. ,,Ima nekih pozitivnih pomaka i naznaka. Ako ova vlada potraje, moraće da pokrene neke stvari, makar da otvori javnu raspravu o izmjenama nekih zakona”, kaže Božović.
Isto čeka i neku novu Vladu. Prosvjetari su već zaprijetili da će se desiti štrajk ako reforme, do nove godine, bar ne otpočnu.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena