Povežite se sa nama

Izdvojeno

 JELENA PEROVIĆ, DIREKTORICA ASK-A U AKCIJI: Suspenzija za sve članove sindikata

Objavljeno prije

na

Sindikalna organizacija ASK-a od osnivanja trpi pritiske i mobing od strane direktorice Jelene Perović, tvrde sindikalci. Činjenice kažu da je protiv predsjednika sindikata odmah nakon osnivanja pokrenut disiplinski postupak, a zatim je i suspendovan. Disicplinske postupke i suspenziju zatim su iskusili i ostali članovi sindikata

 

Protiv svih članova Sindikata Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) 8. novembra prošle godine pokrenut je disciplinski postupak. Predsjednik sindikata Dušan Drakić i 12 članova Sindikalne organizacije ASK-a terete se da su izjavili ,,da neće dozvoliti da neko radi ličnih interesa i zarad zaštite svojih nečasnih prijatelja iz prošlih vremena degradira i uništi ovaj važan državni organ”, te da ,,će istrajati u borbi protiv nezasite direktorice i njenih satelita”…

Ovo u stvari nijesu izjavili članovi Sindikata ASK-a već, kako se navodi i u odluci o pokretanju disciplinskog postupka, Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, čiji je dio Sindikat ASK-a. U dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, dalje se navodi da su članovi sindikata posredstvom Rakočevića riječi koje su tretirane kao njihove – ,,kojim radnjama su iskazali nedolično i uvredljivo ponašanje prema direktorici Agencije za spječavanjje korupcije i netrpeljivost prema njoj”. Odluku o pokretanju disciplinskih postupaka potpisala je direktorica Jelena Perović.

,,Početkom novembra uručeni su disciplinski postupci svim članovima Sindikata (13 članova) za težu povredu službene dužnosti, iz potpuno netačnih i iskonstruisanih razloga – saopštenja lica koje nije zaposleno u Agenciji. Tako je protiv članova Sindikata pokrenuto ukupno 17 disciplinskih postupaka”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata ASK-a Dušan Drakić.

Sukob direktorice Perović i sindikalaca počinje otkako je u ovoj instituciji osnovan sindikat – 16. juna 2023.

,,Direktor Agenciji za sprječavanje korupcije, korišteći službeni položaj pokušava da spriječi i kontinuirano ometa sindikalno organizovanje i djelovanje sindikalne organizacije Agencije u dužem vremenskom periodu, odnosno od dana formiranja, kroz razne vidove diskriminacije, prijetnje i mobing prema zaposlenima”, tvrdi Drakić.

Ni mjesec dana od osnivanja sindikata, početkom jula, protiv Drakića pokrenut je prvi u nizu disciplinskih postupaka. On je bio načelnik Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. A kao zviždač, Drakić je progovorio o brojnim nepravilnostima i nezakonitostima u radu Agencije. Za sada nema ko da ga čuje, a umjesto institucionalne zaštite i provjere navoda, dikretorica Perović ga disciplinski goni i suspenduje.

Nedugo nakon pokretanja disciplinskog postupka predsjednik Sindikata je suspendovan sa posla, početkom avgusta, do okončanja disciplinskog postupka i izrečena mu je mjera privremenog ograničenja vršenja dužnosti, odnosno zabrana obavljanja poslova u državnom organu. Nakon toga, mjera suspenzije je izrečena i protiv još dva službenika i člana Sindikalne,  a toku decembra po osnovu pokrenutih disciplinskih postupaka protiv preostalih deset članova organizacije, za njih sedam je izrečena mjera suspenzije.

,,Zloupotrebom ovlašćenja direktorica najavljuje i izriče neosnovane suspenzije službenika-članova Sindikata, bez obrazloženja kako bi oni mogli štetiti instituciji vršeći svoje radne zadatke i u čemu se ogleda opasnost da isti budu radno angažovani, ne navodeći razloge za zaštitu javnog interesa i kako bi prisustvo istih štetilo interesu državnog organa, a da nijesu naveli jasne i dovoljne razloge koji odgovaraju stanju stvari”, priča Drakić. Suspendovanim sindikalcija ostaje da se naoružaju stpljenjem i čekaju postupke pred drugostepenim organom Komisijom za žalbe.

Iz Sindikata ističu da su se u kontinuitetu obraćali rukovodstvu Agencije u cilju dostavljanja informacija i podataka vezano za položaj zaposlenih u Agenciji. Na zahtjeve sindikata među kojima su i oni o dostavljanju informacija o varijabilnom dijelu zarade ili o licu za posredovanje u slučaju moninka nikada nije odgovoreno. Zbog ovog i drugih kršenja zakona iz Sindikata su podnijeli više prijava Ombusmanu.

Rukovdstvo Agencije je uputilo više dopisa Vrhovnom državnom tužiocu i Specijalnom državnom tužiocu u kojem je zahtjevalo dostavljanje procedure Agencije, koju je kao dokaz uz krivičnu prijavu tužilaštvu  dostavio predsjednik Sindikata Agencije. Iz Sidnikata sumnjaju da je i ovo urađeno s ciljem da se protiv predsjednika Sindikata pokrenu novi disciplinski postupci.

Na sajtu Agencije, 15. decembra, objavljen je tekst pod naslovom Neprihvatljivo je da se sindikalno udruživanje koristi za obračune na ličnom nivou. U njemu se navodi: ,,U društvu koje teži da bude zasnovano na vladavini prava, neprihvatljivo je da se sindikalno udruživanje zloupotrebljava za obračune na ličnom nivou, iznošenjem niza neistina. Pozivamo sindikalnu organizaciju ASK da svoje djelovanje postavi isključivo na zakonski osnov, u čemu će imati podršku rukovodstva institucije”.

Iz sindikata tvrde da se dosadašnja ,,podrška” ogleda u tome što direktorica Perović naziva članove sindikata kriminalcima, te tvrdi da je krivična prijava koja je podnijeta od strane Sindikalne organizacije identična krivičnoj prijavi koju je ranije podnijela nevladina organizacija MANS i da je to materijalni dokaz kako se podaci već dvije godine iznose iz Agencije što ‚‚govori o njima“ (članovima Sindikata). Optužuje ih i da  postoji direktna veza NVO MANS i Sindikalne organizacije Agencije za sprječavanje korupcije, te da je prijava podnijeta iz finansijskih i interesnih motiva.

Sindikalna organizacija ASK-a do sada je pokrenula preko 80 prijava kako prema ASK-u, tako i prema ostalim institucijama, uključujući i institucije ombudsmana, tužilaštva, sudstva, nadležnih agencija i ministarstava. Oni za sada bezuspješno ukazuju da je u ovoj organizaciji alarmantno stanje i upućuju apel nadležnim institucijama da konačno pristupe rješavanju urgentnih unutrašnjih problema koji slabe i obesmišljavaju rad ove institucije.

 

Perović i Medenica

Jelena Perović se, sa pozicije predsjednice cetinjskog Suda informiše Vesnu Medenicu o jednom imovinskom postupku u prijestonici i obavještava je da je taj slučaj po žalbi završio u Višem sudu u Podgorici: ,,Samo da ste u toku”, šalje Perović 24. juna 2020. godine. ,,OK. Hvala na informisanju. Tako rade savjesni”, odgovara joj Medenica, tadašnja predsjednica Vrhovnog suda, alfa i omega pravosuđa.

Da se  Perović, kao sudija, sa Vesnom Medenicom konsultovala na slučajevima koje je radila pokazju transkripti razgovora iz telefona Medenice, koji je zaplijenjen nakon njenog hapšenja aprila 2022.

Objavljena prepiska je otvorila i pitanje, je li Perović u julu 2020. zakonito izabrana na mjesto direktorice ASK ili je konkurs bio namješten jer je uoči izbora na tu poziciju pisala Medenici da se moraju sresti jer je ,,dobila ponudu za posao”.

Iako Perović u porukama ne precizira o kom je poslu riječ, u danu kada je povodom konkursa imala intervju sa Savjetom Agencije, Medenica joj piše: ,,Drži se. Ne obrukaj nas”. Istog dana, Savjet ASK je izabrao Perović za novu direktoricu.

Kada je prepiska javno objelodanjena u novembru prošle godine, portparol SDT Vukas Radonjić je kazao da je već formiran krivični predmet na osnovu sadržaja iz telefona optužene Medenice.

Perović je, povodom objavljene prepiske, kazala da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka: ,,Tim povodom, javno saopštavam da ne prihvatam da budem dio medijskog cirkusa i komentarišem navodne transkripte poruka, čiju autentičnost niko nije potvrdio i ne može da potvrdi, a za koje postoji osnovana sumnja da su dobavljene i proslijeđene medijima na nezakonit način”.

,,Sadržaj komunikacije između Perović i Medenice daje dovoljno osnova za sumnju da je direktorica ASK-a počinila više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakonit uticaj, te podstrekavanje na protivzakonit uticaj”, saopštili su tada iz MANS-a, podjetivši da gotovo sve dosadašnje odluke Agencije u predmetima provjere imovine visokih državnih funkcionera bile u njihovu korist.

Na čitav slučaj reagovao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je naveo da prepiska urušava već uzdrmano povjerenje građana u državu: ,,Svakodnevne informacije koje ukazuju na mogući nedostatak profesionalizma i integriteta u ASK -u, instituciji čiji je zadatak da bude prva odbrambena linija u borbi protiv korupcije – dodatno urušavaju već uzdrmano povjerenje građana u državu i pravni poredak”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo