Povežite se sa nama

BALKAN MONITOR

Justinin izbor

Objavljeno prije

na

Nacionalizam je žilav i prilagodljiv i k tome – jedina konstanta

 

 

JUSTINA: Izbor Justine Široke-Pulje za predsjednicu Kosova okončao je višesedmičnu blokadu i spriječio četvrte parlamentarne izbore u manje od dvije godine. Izabrana je sa 81 glasom, nakon što ju je u završnici predložio premijer Aljbin Kurti, a podržao PDK. Široka-Pulja, predsjednica Akademije nauka i umjetnosti Kosova i bivša ministrica u vladi Hashima Thaçija, bila je prihvatljiva PDK-u, čijih je svih 22 zastupnika glasalo za nju. Glasanje je završeno nekoliko minuta nakon ustavnog roka, ali je bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani ocijenio da to nije problem jer je glasanje počelo prije isteka roka.

TRGOVINA: Izbor predsjednice, međutim, bio je dio šireg političkog dogovora. Neposredno prije glasanja parlament je usvojio izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima koje je predložio PDK i kojima se sužava nadležnost suda, ograničavaju kazne i uvodi mogućnost pomilovanja. To se dogodilo samo tri sedmice nakon što su Thaçi, Kadri Veseli, Rexhep Seljimi i Jakup Krasniqi osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora, što je izazvalo višesedmične proteste i sukobe s policijom. Kurti je u početku pokušavao razdvojiti izbor predsjednice od izmjena zakona, ali je na kraju njegovo Samoopredjeljenje podržalo prijedlog PDK-a, a PDK njegovu kandidatkinju. Kurti je, suočen s ustavnim rokom za izbor predsjednika, pritiskom opozicije i višesedmičnim protestima, pristao na zakonske promjene kojima se ograničava rad suda koji procesuira bivše zapovjednike OVK-a. Justina, čije ime na latinskom znači “pravedna”, rezultat je političkog kompromisa kojim se zakonski sužava rad suda za ratne zločine.

DIJASPORA: Na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra glasanje za dijasporu bit će organizirano na 93 biračka mjesta, ali odluka RIK-a o njihovom rasporedu i vremenu glasanja otvorila je pitanje dostupnosti biračkog prava. U Australiji će se, primjerice, glasati prema vremenu u Srbiji, pa će se birališta u Melbourneu i Sydneyju zatvarati u ranim jutarnjim satima po lokalnom vremenu. Dio birača morat će putovati stotinama ili hiljadama kilometara do najbližeg biračkog mjesta, dok neke države i gradovi s većim brojem prijavljenih birača neće imati biralište. RIK je 5. oktobra donio odluku o mjestima i vremenu glasanja, a zakon predviđa da se zbog vremenskih zona glasanje u inostranstvu organizira tako da traje 13 sati i završi najkasnije u 20 sati po vremenu u Srbiji. Kritičari tvrde da kombinacija rasporeda, udaljenosti i nedovoljne komunikacije s biračima otežava ostvarivanje prava, dok vlast odbacuje optužbe da je riječ o namjernoj opstrukciji.

PREPREKE: Problem je posebno značajan jer je interes dijaspore za ove izbore neuobičajeno velik. Prema navodima članova RIK-a, za glasanje u inostranstvu prijavilo se više od 100.000 ljudi, što bi bio najveći broj od kada je srpskim državljanima omogućeno glasanje izvan zemlje. Dio opozicijskih aktera i predstavnika dijaspore smatra da bi otežavanje glasanja moglo posebno pogoditi birače koji podržavaju studentski pokret, koji je tokom prethodne dvije godine dobio značajnu podršku među Srbima u inostranstvu. Vlast, međutim, odbacuje takve tvrdnje, a Ministarstvo vanjskih poslova navodi da se pri određivanju biračkih mjesta, osim broja prijavljenih birača, uzimaju u obzir udaljenost, dostupnost, diplomatsko-konzularna predstavništva, sigurnost i administrativni kapaciteti. RIK je naknadno 7. oktobra mijenjao odluku o biračkim mjestima u inostranstvu. Spor zato nije samo tehnički: administrativne prepreke, čak i kada nisu formalno zamišljene kao uskraćivanje prava, mogu u praksi utjecati na izlaznost dijaspore.

DOMINACIJA: Na općim izborima u BiH nacionalističke stranke zadržale su ili obnovile dominaciju, uz izlaznost od svega 41,48 posto. Najveći paradoks je Dodikova pobjeda bez kandidature: nakon pravomoćne presude i zabrane obavljanja funkcije, Dodikov SNSD ipak je zadržao kontrolu nad Republikom Srpskom. Željka Cvijanović osvojila je novi mandat u Predsjedništvu BiH, a Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika RS-a. Još važniji je slom opozicije: ni SDS-ov Branko Blanuša, zajednički kandidat opozicije za predsjednika RS-a, ni Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića nisu uspjeli ugroziti SNSD, koji je ostao uvjerljivo najjača politička organizacija u entitetu. Blanuša je prema preliminarnim rezultatima osvojio oko 230.500 glasova, naspram 288.800 koliko je osvojio Minić, dok Narodni front Jelene Trivić nije prešao ni izborni prag. U Federaciji je SDA ponovo postala najjača bošnjačka stranka, dok je Stranka za BiH Semira Efendića ostvarila snažan povratak, nakon kraha 2010. SDP-ov Denis Bećirović zadržao je mjesto u Predsjedništvu, ali je izgubio gotovo 37 posto glasova u odnosu na 2022. godinu.

PROMJENA: Najveća promjena dogodila se u hrvatskoj politici: Darijana Filipović iz HDZ-a BiH pobijedila je kandidata Demokratske fronte Slavena Kovačevića i vratila HDZ u Predsjedništvo nakon osam godina. Komšićev politički ciklus time je završen, a DF je gotovo prepolovio broj mandata u Parlamentu Federacije. Istovremeno su Naša stranka i Narod i pravda osjetno oslabili, pokazujući da tzv. “Trojka” nije uspjela pretvoriti četiri godine vlasti u novi izborni zamah. Vjerojatni nastavak saradnje SDA i HDZ-a u Federaciji, uz dominaciju SNSD-a u RS-u, znači povratak poznatoj političkoj konfiguraciji. Povratak HDZ-a u Predsjedništvo otvara mogućnost smirivanja hrvatsko-bošnjačkih tenzija, budući da nestaje Komšić kao njihov dugogodišnji politički okidač. Ipak, najvažnija poruka izbora možda nije u tome ko je pobijedio, nego koliko je građana odustalo od glasanja. Gotovo šest od deset birača ostalo je kod kuće, što sugerira dubok umor od političkih sukoba, institucionalnih blokada i potrage za alternativom. Nacionalizam je žilav i prilagodljiv i k tome – jedina konstanta.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

BALKAN MONITOR

Serijski pritisak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od smrtonosnog pritiska na bolnički krevet, preko ignorisanih prijava za nasilje, do iznenadnog buđenja tužilaštva tek kad padne vlast – pravda se i dalje pokreće samo kad više nema kud

 

PERIŠ: Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ prerasla je u političku i institucionalnu krizu nakon što su snimci nadzornih kamera otkrili brutalno postupanje medicinskih tehničara tokom primjene mjera prisile. Četvorica tehničara, osumnjičena za teško ubistvo, nalaze se u istražnom zatvoru. Prema snimcima koje su prenijeli hrvatski mediji, Periša su fizički sputavali i pritiskivali uz krevet, dok mu je jedan tehničar držao jastuk preko lica, a drugi koljenima pritiskao vrat. Intervencija je nastavljena i nakon što je prestao pružati otpor. Kada su shvatili da je izgubio svijest, pokušali su reanimaciju, ali bez uspjeha. Porodici je prvobitno saopćeno da je preminuo od zatajenja srca, a vidljive podljeve na vratu i krv oko usta objasnili su postupkom intubacije.

PROTOKOLI: Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić potvrdila je da bolnica nije pravovremeno prijavila smrt. Periš je preminuo 21. oktobra, a direktorica klinike Majda Grah obavijestila je Ministarstvo tek 7. novembra. Ministrica je postupanje prema pacijentu ocijenila okrutnim i neprimjerenim, a mjere sputavanja neusklađenim sa zakonskim protokolima. Nije isključila mogućnost zataškavanja, ali je naglasila da to tek treba utvrditi. Zagrebačka opozicija zatražila je smjenu direktorice, optužujući upravu i gradsku vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem za zakašnjelu reakciju i izostanak nadzora. Direktorica Grah je snimke pregledala tek 4. novembra, gotovo dvije sedmice nakon smrti pacijenta. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i zdravstvene organizacije zatražili su nezavisnu istragu i reformu psihijatrijske njege, uz upozorenje da se mjere prisile smiju primjenjivati samo izuzetno, uz stalni nadzor i poštovanje procedura. Ustanova je imala kamere, ali je trebalo gotovo dvije sedmice da neko pogleda šta su zabilježile. Predmetom tragične smrti Kristiana Josipa Periša će se baviti državno tužilaštvo, ali i dalje ne jenjava ogorčenost zbog potresnog sloma medicinske etike i temeljnog povjerenja u instituciju koja je osobi u najranjivijem trenutku umjesto nužne stručne skrbi i zaštite priuštila brutalno nasilje, i to usred Europske unije.

ZEKAJ: Ubistvo 49-godišnje Arlinde Zekaj iz Vitomirice kod Peći, počinjeno 25. oktobra, uprkos njenim višestrukim prijavama prijetnji i zahtjevima za zaštitu, ponovo je otvorilo pitanje odgovornosti kosovskih institucija za nasilje nad ženama. Za ubistvo je osumnjičen brat njenog supruga, koji je u vrijeme zločina bio u pritvoru zbog prijetnji. Zekaj je bila osma žena ubijena na Kosovu od početka godine. Nakon protesta u Prištini pokrenuti su postupci protiv 13 službenika koji su ranije postupali po prijavama porodičnog nasilja: glavne tužiteljice u Peći, tužiteljice koja je vodila predmet i 11 policajaca. Skupština Kosova odobrila je formiranje istražne komisije, a Mreža žena Kosova zatražila je izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se femicid definirao kao posebno krivično djelo, a kriminaliziralo i nasilje počinjeno putem tehnologije. Inicijativu je uputila predsjednici Skupštine Albuleni Haxhiu, a obaviještena je predsjednica Kosova Justina Shiroka Pula. Aktivistice traže i efikasniju zaštitu žrtava, ekonomsko osnaživanje žena te veća izdvajanja za socijalne radnike i specijalizirane službe. Institucije su imale prijave i upozorenja. Ono što nisu osigurale bila je zaštita.

SERIJA: Serija hapšenja visokih državnih i javnih funkcionera u Srbiji nastavljena je privođenjem bivšeg ministra privrede Radeta Baste 11. novembra. Osumnjičen je da je, kao direktor Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“, bez potrebnih saglasnosti i mimo procedura odobravao donacije i sponzorstva sportskim organizacijama, čime je preduzeće oštetio za više desetaka miliona dinara. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, uhapšeno je još sedam osoba, među njima i odgovorna lica sportskih udruženja preko kojih je, kako se sumnja, izvlačen novac. Nekoliko dana ranije uhapšen je upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević, osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja i davanje mita u vezi s glasanjem. Prema navodima MUP-a, zatvorenicima su dijeljene zaplijenjene cigarete i kafa kako bi na parlamentarnim izborima 25. oktobra glasali za listu Srpske napredne stranke (SNS).

PRITISAK: Prema podacima MUP-a, koje je 10. novembra objavio RTS, u dvije sedmice nakon izbora uhapšeno je više od 90 osoba, među kojima su načelnici policijskih uprava, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vlasnik Alta banke i drugi nosioci javnih funkcija. Akcije su zahvatile policijski vrh, zatvorsku upravu, javna preduzeća, pokrajinske institucije i lokalne vlasti. Posebno su značajna ranija hapšenja visokih policijskih funkcionera Marka Krička i Boška Sekulovića te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Igora Žmirića, zbog sumnji na zlostavljanje i mučenje učesnika studentskih protesta. Istrage obuhvataju i navodne izborne pritiske i kupovinu glasova, uključujući funkcionere bezbjednosnih i pravosudnih institucija. Otuda pitanje da li je počelo stvarno procesuiranje zloupotreba koje su godinama prolazile bez epiloga ili se nakon izbornog poraza SNS-a mijenja odnos snaga unutar institucija. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Ilić upozorava da hapšenja sama po sebi ne znače utvrđivanje krivice, ali i pita zašto institucije nisu ranije reagirale.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Čisti baksuz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u Srbiji razotkriva finansijska mreža povezana s političkim vrhom, promjena vlasti u Budimpešti i izborni poraz Trampovih republikanaca otkrivaju koliko su krhka Dodikova međunarodna savezništva

 

 

ALTA: Srbiju trese nezapamćeni finansijsko-politički potres nakon što je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK), u saradnji sa specijalnim policijskim jedinicama UKP i SBPOK, uhapsilo rukovodstvo Alta banke zbog sumnje da je iz ove institucije izvučeno frapantnih 45,5 milijardi dinara (oko 382 miliona eura). Glavna meta policijske akcije je vlasnik Alta grupe i predsjednik Upravnog odbora banke, Davor Macura, biznismen čiji se nagli poslovni uspon godinama unazad javno povezivao s bliskošću s dosadašnjim režimom Srpske napredne stranke (SNS). Uz njega su uhapšeni i direktor Odjeljenja trezora, kao i saradnik za trezorsko poslovanje, koji se terete da su Macuri omogućavali neovlašteni ulazak i neometano pustošenje trezora pomoću službenih pristupnih kartica.

ČIŠĆENJE: Narodna banka Srbije (NBS) hitno je oduzela dozvolu za rad Alta banci i pokrenula stečajni postupak, navodeći drastično urušavanje likvidnosti. Prema dokumentima iz istrage u koje je uvid imao KRIK, čak 370 miliona eura fiktivno je prikazivano kao pazar menjačnica  Alta Pay, dok je novac zapravo završavao direktno u Macurinim rukama. Skandal dobija obrise masovnog čišćenja sistema. Pod lupom istražnih organa našla se i guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković, koja je već stavljena na spisak svjedoka tužilaštva, dok se traži njena odgovornost zbog sumnji da je neproceduralno odobrila hitnu konverziju dinara u eure i pokušaj transfera 50 miliona eura u inostranstvo neposredno prije gašenja banke. Slučaj ima i ozbiljne regionalne implikacije, s obzirom na to da je Alta banka služila kao važan kreditor Milorada Dodika i Vlade Republike Srpske, ali i kao jedna od rijetkih regionalnih adresa preko koje su ruski državljani slobodno prebacivali stotine miliona eura na Balkan nakon invazije na Ukrajinu.

BAKSUZ: Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik je u Mar-a-Lagu ponovo zaigrao na sve ili ništa, ali najnoviji izborni šok iz SAD-a mogao bi njegovo višemilionsko lobiranje (plaćeno parama poreskih obveznika) pretvoriti u još jedan promašaj. Lider SNSD-a stigao je na Floridu kako bi na desničarskom derneku proslavio ukidanje sankcija, odlazak visokog predstavnika Schmidta i kapitalizirao „promijenjeni međunarodni kontekst“ za unutrašnje pritiske u BiH. Međutim, republikanci su na tek završenim američkim izborima pretrpjeli ubjedljiv poraz. Time je potvrđen bizaran Dodikov status kao političkog „baksuza“, čiji politički saveznici padaju kao muhe u novembru. Viktor Orban je nakon 16 godina izgubio vlast od Tisa pokreta, Aleksandar Vučić je u Srbiji poražen od Studentske liste, Benjamin Netanyahu je u Izraelu ostao bez parlamentarne većine, a evo se ni Trumpovi Republikanci ne osjećaju baš najbolje.

KLACKALICA: Odluka Vlade Mađarske da naprasno obustavi program subvencija vrijedan 100 miliona eura za poljoprivrednike u Republici Srpskoj zapravo je najbolji dokaz da je „strateško partnerstvo“ bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana i bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika zavisilo samo od njihovih osobnih veza. Od obećanih silnih miliona realizirano je tek 28, dok su stotine farmera ostale zatečene, prevarene i sa zarobljenim sopstvenim novcem, uviđajući da se iza paravana „bratske i ekonomske pomoći“ krio klasični merkantilistički projekat. Poljoprivrednici iz RS-a novac nisu dobijali na ruke, već su njime mogli kupovati isključivo mađarsku mehanizaciju, uz sopstveno učešće i plaćanje PDV-a. Budimpešta je tako, pod krinkom razvojne pomoći, zapravo subvencionisala sopstveni izvoz i domaću industriju, a Dodik je lokalnim seljacima prodavao priču o partnerstvu s Mađarskom. Kada se politička klackalica u Mađarskoj pomjerila, ceh su platili domaći poljoprivrednici koji su ušli u kredite i investicije vjerujući praznim obećanjima.

DIJALOG: Politički dijalog između Kosova i Srbije već više od tri godine nalazi se u potpunom zastoju, što je izazvalo oštre kritike Evropske komisije u najnovijim izvještajima o napretku. Posljednji sastanak na visokom nivou održan je u septembru 2023. godine, a proces je sveden na neuspješno upravljanje krizama. Dok Priština povratak pregovorima uslovljava izručenjem Milana Radoičića zbog napada u Banjskoj, Beograd čvrsto insistira na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom. Stručnjaci upozoravaju da Evropska unija gubi poluge uticaja zbog unutrašnjih neslaganja, prvenstvenstveno zato što pet država članica i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova, držeći njegov zahtjev za članstvo „u ladici“ od 2022. godine. Iako Brisel raspolaže finansijskim i političkim instrumentima, poput Plana rasta za Zapadni Balkan, analitičari smatraju da same finansijske stimulacije nisu dovoljne bez jasnih političkih integracijskih ustupaka. Nedavne dramatične političke promjene u regiji – stabilizacija Kurtijeve vlade na Kosovu i pad četrnaestogodišnje vladavine Aleksandra Vučića u Srbiji, unose novu dinamiku, ali ne garantiraju brz preokret. S obzirom na to da i nova vlast u Beogradu smatra Kosovo dijelom Srbije, nastavak dijaloga ostaje pod velikim znakom pitanja.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Poslije trijumfa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nova većina odmah ne slomi kičmu bezbjednosnom podzemlju i propagandnoj mašineriji, rizikuje da je te strukture progutaju.

 

 

TRIJUMF: Spektakularni trijumf studentske liste „Studenti pobeđuju” na parlamentarnim izborima u Srbiji, kojim je nakon četrnaest godina okončana autokratska vladavina Aleksandra Vučića i njegove partije, tektonski je poremećaj i buđenje generacije koja je odbila živjeti u apatiji i medijskom mraku. Mobilizacijom mladih, kreativnom i beskompromisnom kampanjom na društvenim mrežama, te jasnim antikorupcijskim porukama, studenti su uspjeli animirati apstinentne birače i srušiti naizgled nepobjedivi režimski aparat. Dok Beograd i drugi gradovi slave dolazak nove političke ere, pred mladim liderima sada leži mukotrpan zadatak demontaže duboko ukorijenjenog sistema, ekonomske stabilizacije i deblokade institucija. Ovaj trijumf mladosti poslao je snažnu poruku cijeloj regiji, dokazavši da su korjenite promjene na Balkanu itekako moguće kada se apatija zamijeni hrabrošću.

OPOZICIJA: Povratak Aleksandra Vučića u parlamentarne opozicione klupe vjerovatno donosi reaktivaciju njegovih izvornih, radikalskih postavki, jer populistički „catch-all“ mehanizam Srpske napredne stranke gubi svrhu izvan poluga državne vlasti. Lišen državnih resursa, medijskog monopola i aparata prinude, Vučić će se taktički vratiti retorici i metodama iz vremena kada je bio generalni sekretar Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja. Njegov opozicioni nastup neće biti zasnovan na konstruktivnoj parlamentarnoj debati, već na agresivnom populizmu, viktimizaciji, targetiranju političkih protivnika i podizanju nacionalnih tenzija – što je politički zanat koji je najbolje ispekao u devedesetima. Bez kontrole nad budžetom i klijentelističkom mrežom koja je održavala SNS, njegova stranka će se brzo ogoliti i transformisati nazad u tvrdu, desničarsku i radikalsku bazu koja parališe institucije i destabilizuje novu, ideološki heterogenu parlamentarnu većinu iz skupštinskih klupa.

KRAH: Pad Vučićevog režima nesumnjivo je centralni i istorijski najznačajniji događaj ovih parlamentarnih izbora, dok su potpuni krah njegovih satelita i brisanje onog dijela opozicije koji je odbio da studentima pruži bezuslovnu podršku prateći tektonski poremećaji. Tačka na kojoj je stara politička paradigma definitivno pukla jeste sudbina Socijalističke partije Srbije (SPS), tradicionalnog i najvjernijeg Vučićevog satelita vlasti, koji je sveden na istorijski minimum. Time je vječiti parazit vladajućih struktura, koji je još od Slobodana Miloševića bio sinonim za mrak i patnju na ovim prostorima, prvi put ostao ispod cenzusa i potpuno van parlamenta.

POTOP: Uporedo sa radikalima i SPS-om, glasači su brutalno počistili i salonsku elitu sa oba politička pola. Konačni potop Novog DSS-a istovremeno je i krah Miloša Jovanovića, koji se nakon izbornog šamara povukao sa javne scene, pošto je njegova strategija da sorbonski doktorat upregne u kočije rigidnog izolacionizma, sterilne homofobije i otpora istopolnim brakovima pala na gluve uši. Podrška akademika Matije Bećkovića pod patetičnim sloganom „Odvažno, srpski!“ samo je cementirala jad i estetiku tog političkog leša, razotkrivajući svu ispraznost te reakcionarne ekipe. Sa druge strane, ova politička katarza zbrisala je i dio tradicionalne proevropske opozicije okupljene oko „Evropske Srbije“, koja je odbila da studentima da bezuslovnu podršku. Građani su žestoko kaznili njihovu političku kratkovidost, samodovoljnost i inertnost salonske kaste koja je godinama bila potpuno lišena sluha za stvarnost na terenu, ostavljajući ih izvan novog političkog poretka.

MANJINE: Ovu pobjedu dodatno specifičnom čini i činjenica da su manjinske zajednice u Srbiji odigrale ključnu ulogu u rušenju autokratije, svjesno plaćajući političku cijenu. Savez vojvođanskih Mađara sveden je sa šest na tri mandata, a u Novom Pazaru Studentska lista osvojila je više glasova nego sve bošnjačke stranke zajedno. SPP je praktično nestao sa političke scene, dok je i sam njegov lider sugerisao da je većina njegovih birača glasala za studente. Birači su odlučili da glasaju referendumski i građanski, stavljajući rušenje režima ispred partikularnih etničkih interesa. Takav rasplet pred pobjedničku listu postavlja maksimalnu i moralnu odgovornost da se ovim zajednicama pošteno oduži i garantuje njihova prava, što je, uostalom, obaveza svake demokratske vlasti.

TERET: Na toj raščišćenoj sceni, studenti sada imaju široko odriješene ruke. Ali ta istorijska praznina donosi i zastrašujući teret, jer više nema starih izgovora niti dežurnih krivaca. Prvi i najhitniji ispit biće radikalna demontaža duboke države i oslobađanje zarobljenih medija. Korak u sprečavanju kontrarevolucije bivšeg režima mora biti hitno provjetravanje bezbjednosnog aparata – policijskih, vojnih i obavještajnih struktura koje su godinama služile kao Vučićeva pretorijanska garda. Paralelno sa smjenom kompromitovanih kadrova i otvaranjem dosijea, nova vlast mora izvršiti hirurški precizan zahvat na medijskoj sceni, počevši od hitnog vraćanja nezavisnosti Javnog servisa (RTS) koji je decenijama bio fabrika jednoumlja. Slobodni mediji i profesionalne institucije jedini su trajni štit protiv autokratskih i nedemokratskih praksi.

ŠANSA: Srbija tako ulazi u najneizvjesniji parlamentarni eksperiment u svojoj modernoj istoriji. Građani su glasali iz čistog revolta, delegirajući istorijsku šansu politički neiskusnoj i ideološki heterogenoj generaciji koja sada na kormilu države mora da se suoči sa surovim realizmom vladanja. Njihov najveći test biće preživljavanje u skupštinskim klupama naspram ranjenog Vučića i njegovih opstrukcija. U toj areni, bez državnog budžeta, on će koristiti svaku sekundu za sabotažu, opstrukciju i uličnu agresiju. Ako nova većina odmah ne slomi kičmu bezbjednosnom podzemlju i propagandnoj mašineriji, rizikuje da je te strukture progutaju. Istinska borba za Srbiju zato ne završava ovim izborima – ona tek počinje.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo