Nacionalizam je žilav i prilagodljiv i k tome – jedina konstanta
JUSTINA: Izbor Justine Široke-Pulje za predsjednicu Kosova okončao je višesedmičnu blokadu i spriječio četvrte parlamentarne izbore u manje od dvije godine. Izabrana je sa 81 glasom, nakon što ju je u završnici predložio premijer Aljbin Kurti, a podržao PDK. Široka-Pulja, predsjednica Akademije nauka i umjetnosti Kosova i bivša ministrica u vladi Hashima Thaçija, bila je prihvatljiva PDK-u, čijih je svih 22 zastupnika glasalo za nju. Glasanje je završeno nekoliko minuta nakon ustavnog roka, ali je bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani ocijenio da to nije problem jer je glasanje počelo prije isteka roka.
TRGOVINA: Izbor predsjednice, međutim, bio je dio šireg političkog dogovora. Neposredno prije glasanja parlament je usvojio izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima koje je predložio PDK i kojima se sužava nadležnost suda, ograničavaju kazne i uvodi mogućnost pomilovanja. To se dogodilo samo tri sedmice nakon što su Thaçi, Kadri Veseli, Rexhep Seljimi i Jakup Krasniqi osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora, što je izazvalo višesedmične proteste i sukobe s policijom. Kurti je u početku pokušavao razdvojiti izbor predsjednice od izmjena zakona, ali je na kraju njegovo Samoopredjeljenje podržalo prijedlog PDK-a, a PDK njegovu kandidatkinju. Kurti je, suočen s ustavnim rokom za izbor predsjednika, pritiskom opozicije i višesedmičnim protestima, pristao na zakonske promjene kojima se ograničava rad suda koji procesuira bivše zapovjednike OVK-a. Justina, čije ime na latinskom znači “pravedna”, rezultat je političkog kompromisa kojim se zakonski sužava rad suda za ratne zločine.
DIJASPORA: Na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra glasanje za dijasporu bit će organizirano na 93 biračka mjesta, ali odluka RIK-a o njihovom rasporedu i vremenu glasanja otvorila je pitanje dostupnosti biračkog prava. U Australiji će se, primjerice, glasati prema vremenu u Srbiji, pa će se birališta u Melbourneu i Sydneyju zatvarati u ranim jutarnjim satima po lokalnom vremenu. Dio birača morat će putovati stotinama ili hiljadama kilometara do najbližeg biračkog mjesta, dok neke države i gradovi s većim brojem prijavljenih birača neće imati biralište. RIK je 5. oktobra donio odluku o mjestima i vremenu glasanja, a zakon predviđa da se zbog vremenskih zona glasanje u inostranstvu organizira tako da traje 13 sati i završi najkasnije u 20 sati po vremenu u Srbiji. Kritičari tvrde da kombinacija rasporeda, udaljenosti i nedovoljne komunikacije s biračima otežava ostvarivanje prava, dok vlast odbacuje optužbe da je riječ o namjernoj opstrukciji.
PREPREKE: Problem je posebno značajan jer je interes dijaspore za ove izbore neuobičajeno velik. Prema navodima članova RIK-a, za glasanje u inostranstvu prijavilo se više od 100.000 ljudi, što bi bio najveći broj od kada je srpskim državljanima omogućeno glasanje izvan zemlje. Dio opozicijskih aktera i predstavnika dijaspore smatra da bi otežavanje glasanja moglo posebno pogoditi birače koji podržavaju studentski pokret, koji je tokom prethodne dvije godine dobio značajnu podršku među Srbima u inostranstvu. Vlast, međutim, odbacuje takve tvrdnje, a Ministarstvo vanjskih poslova navodi da se pri određivanju biračkih mjesta, osim broja prijavljenih birača, uzimaju u obzir udaljenost, dostupnost, diplomatsko-konzularna predstavništva, sigurnost i administrativni kapaciteti. RIK je naknadno 7. oktobra mijenjao odluku o biračkim mjestima u inostranstvu. Spor zato nije samo tehnički: administrativne prepreke, čak i kada nisu formalno zamišljene kao uskraćivanje prava, mogu u praksi utjecati na izlaznost dijaspore.
DOMINACIJA: Na općim izborima u BiH nacionalističke stranke zadržale su ili obnovile dominaciju, uz izlaznost od svega 41,48 posto. Najveći paradoks je Dodikova pobjeda bez kandidature: nakon pravomoćne presude i zabrane obavljanja funkcije, Dodikov SNSD ipak je zadržao kontrolu nad Republikom Srpskom. Željka Cvijanović osvojila je novi mandat u Predsjedništvu BiH, a Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika RS-a. Još važniji je slom opozicije: ni SDS-ov Branko Blanuša, zajednički kandidat opozicije za predsjednika RS-a, ni Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića nisu uspjeli ugroziti SNSD, koji je ostao uvjerljivo najjača politička organizacija u entitetu. Blanuša je prema preliminarnim rezultatima osvojio oko 230.500 glasova, naspram 288.800 koliko je osvojio Minić, dok Narodni front Jelene Trivić nije prešao ni izborni prag. U Federaciji je SDA ponovo postala najjača bošnjačka stranka, dok je Stranka za BiH Semira Efendića ostvarila snažan povratak, nakon kraha 2010. SDP-ov Denis Bećirović zadržao je mjesto u Predsjedništvu, ali je izgubio gotovo 37 posto glasova u odnosu na 2022. godinu.
PROMJENA: Najveća promjena dogodila se u hrvatskoj politici: Darijana Filipović iz HDZ-a BiH pobijedila je kandidata Demokratske fronte Slavena Kovačevića i vratila HDZ u Predsjedništvo nakon osam godina. Komšićev politički ciklus time je završen, a DF je gotovo prepolovio broj mandata u Parlamentu Federacije. Istovremeno su Naša stranka i Narod i pravda osjetno oslabili, pokazujući da tzv. “Trojka” nije uspjela pretvoriti četiri godine vlasti u novi izborni zamah. Vjerojatni nastavak saradnje SDA i HDZ-a u Federaciji, uz dominaciju SNSD-a u RS-u, znači povratak poznatoj političkoj konfiguraciji. Povratak HDZ-a u Predsjedništvo otvara mogućnost smirivanja hrvatsko-bošnjačkih tenzija, budući da nestaje Komšić kao njihov dugogodišnji politički okidač. Ipak, najvažnija poruka izbora možda nije u tome ko je pobijedio, nego koliko je građana odustalo od glasanja. Gotovo šest od deset birača ostalo je kod kuće, što sugerira dubok umor od političkih sukoba, institucionalnih blokada i potrage za alternativom. Nacionalizam je žilav i prilagodljiv i k tome – jedina konstanta.
Eldin HADŽOVIĆ