Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAD MINISTARSTVO UREĐUJE MORSKO DOBRO: Velelepne građevine na pijesku

Objavljeno prije

na

Jedna od najposjećenijih plaža budvanske rivijere, duga Slovenska plaža, cijelom svojom dužinom ozbiljno je ugrožena gradnjom velikog broja objekata koji niču na pijesku, ispod šetališne staze, uz samu morsku obalu.

Pod odrednicom privremenih objekata, čiji broj i raspored određuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma dokumentom – Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra- na plaži se grade prave zgrade, dvospratnice i lokali od betona, gvožđa i stakla, koji po izgledu i gabaritima ne odgovaraju zakonom utvrđenoj definiciji objekata privremnog tipa. Mnogobrojni zakupci iz godine u godinu proširuju i rastežu svoje ugostiteljske radnje na štetu pješčanog dijela morske obale namijenjenog sunčanju i kupanju.

Slovenska plaža je zakonom zaštićeno prirodno dobro, ali ta činjenica ne sprečava Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Opštinu Budva, JP Morsko dobro i povlašćene investitore da kupalište pretvaraju u građevinsko zemljište. Sve je na kopnu zazidano, ostao je još taj uski obalni dio i dragocjeni, sitan pijesak Slovenske plaže koji se na varvarski način pretvara u beton na kome nezajažljivi zakupci i investitori postavljaju svoje roštiljnice i kafane.

Posljednji u nizu građevinskih incidenata na pješčanom žalu predstavlja izgradnja ogromnog plažnog kompleksa sa bazenima, šankovima, terasama sa baldahinima i ležaljkama i prostorima za sportske aktivnosti. Sa svim sadržajima potrebnim za organizovanje dnevnih i noćnih žurki, tih novih vidova zabava na plažama.

Investitor ove ugostiteljsko poslovne dvospratne skalamerije je firma Torch Platforms Montenegro, registrovana prije godinu dana sa osnivačkim kapitalom od 1 euro. U pitanju je crnogorska filijala istoimene britanske firme u kojoj manje učešće ima i of šor kompanija Boka Property Holding Ltd.

Prvi ovlašćeni zastupnik Torch-a bio je Džon Gvozdenović Kenedi, koji se u Crnoj Gori bavi kupoprodajom nekretnina preko firme Boka grupa. Odobrenja i sva potrebna logistika za uzurpaciju atraktivne lokacije na Slovenskoj plaži odrađena u Ministarstvu turizma i održivog razvoja, čiji je ministar Branimir Gvozdenović.

Projekat je započet tako što je u aprilu 2013. godine na javnom tenderu Morskog dobra za zakup kupališta pod brojem 8.3 od 130 metara širine, kao najbolja ponuda izabrana ona koju su dostavili Marija Maslovar, Dejan Ivanović i kompanija Safiro Beach Resort iz Kotora, sa iznosom od 49.400 eura bez PDV-a, na ime godišnje naknade.

Prema podacima iz registra Privrednog suda, iza ove kompanije stoji kiparska firma Expom Hotel Partners Ltd.

Kompanija Safiro pojavljuje se kao nosilac investicije izgradnje sajamskog kompleksa na Jadranskom sajmu u Budvi koji je u vlasništvu Atlas grupe Duška Kneževića. Dok se lokacija na kojoj se grade bazeni i šankovi nalazi tačno naspram Jadranskog sajma, razdvaja ih samo šetališna staza.

Ubrzo po dobijanju kupališta na tenderu, Safiro prenosi pravo korišćenja, odnosno djelatnosti na ovoj lokaciji društvu Torch, uz saglasnost uprave Morskog dobra.

Prema uvjeravanjima mnogih upućenih Budvana, pravi vlasnik ove britanske firme navodno je sin jednog od najuticajnijih državnih funkcionera. Zato je, vjeruje se, Ministarstvo ovoj lokaciji pripremilo ekskluzivnu namjenu, navedenu u uslovima javnog tendera.

Zakupcu je dozvoljena gradnja objekata na površini od preko 5.000 kvadrata, koji se uz šetalište protežu na oko 50 metara. Tokom proteklih mjeseci izvršeni su ogromni betonski radovi na plaži, podignut je objekat koji ima prizemlje i sprat.

Čitav posao oko izgradnje takozvanog privremenog objekta na pijesku odradilo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Izvršena je posebna razrada lokacije uz odgovarajući projekat na koji je data saglasnost.

Idejni projekat plažnog kompleksa potpisuje arhitektonski biro Studio Grad, arhitekte Branislava Gregovića, bivšeg pomoćnika ministra Branimira Gvozdenovića za resor prostornog planiranja.

Ovo je očigledan primjer kako se prostor zaštićenog prirodnog dobra urbanizuje i to na divlje, bez prethodno usvojenog planskog dokumenta, u ovom slučaju Državne studije lokacije za Slovensku plažu.

U JP Morsko dobro tvrde da je sve urađeno bez njihovog znanja.

„Mene niko nije pitao za ovaj projekat”, kazao je direktor Morskog dobra, Rajko Barović.

„U pitanju je trajna promjena prostora koja je izvršena kroz Plan privremenih objekata, umjesto na osnovu nekog detaljnog urbanističkog plana, odnosno Državne studije lokacije. JP Morsko dobro dobilo je gotov plan objekata na implementaciju, u čijoj izradi ne učestvuje,”naveo je Barović.

On je kazao kako Ministarstvo turizma definiše namjenu, donosi plan i program privremenih objekata na rok od tri godine, na osnovu predloga višečlane komisije, na koji saglasnost daju sve primorske opštine. Tako se može zaključiti da lokalna uprava u Budvi nema ništa protiv betoniranja Slovenske plaže i gradnje trajnih objekata koji glume kioske i tezge.

Na čelu komisije koja krčmi pijesak morske obale sjedi Stevo Davidović, iz Direkcije za monitoring i implementaciju planskih dokumenata.

Na osnovu detaljne razrade lokacije koju je izradilo Ministarstvo, Morsko dobro je izdalo urbanističko tehničke uslove i rješenje o postavljanju montažnog objekta, iako je jasno da nije riječ o montažnom već objektu čvrste gradnje sa armaturom i betonom.

Na naše pitanje zašto uprava Morskog dobra čija je osnovna djelatnost očuvanje, unapređenje i zaštita morskog dobra, nije odbila izdavanje rješenja o postavljanju objekta kojim se predviđa betoniranje velike površine zakupljenog kupališta, direktor Barović je kazao da su se protivili tome, ali ne javno. Ispada da je Morsko dobro puki izvršilac naloga Ministarstva održivog razvoja, služba za pečatiranje dozvola za gradnju na javnom dobru.

Barović je napomenuo da je zakupac u pravnom smislu na ovoj lokaciji privremeno, jer zakup ističe krajem tekuće godine.

Sudeći prema gabaritima i veličini investicije, te značaju likova koji stoje iza investicije, nikakav novi trogodišnji plan privremenih objekata neće pomjeriti vlasnike Torcha sa zauzetih pozicija.

Zanimljivo je da je da su kiparskom Safiru nedugo nakon uvođenja Torcha u posao na plaži, izdati urbanističko-tehnički uslovi za gradnju hotela, kongresnog centra i poslovnih zgrada na Jadranskom sajmu ukupne izgrađene površine od 68.000 kvadrata i spratnosti koja prelazi deset etaža. Rješenje je potpisala Sanja Lješković Mitrović, direktorica Direktorata za planiranje prostora, iako ova kompanija nije vlasnik nego korisnik zemljišta na kome se gradnja odobrava. Prostor je ograđen i od tada zvrji zapušten i prazan.

Zemljišne parcele Jadranskog sajma potražuju bivši vlasnici koji vode sudski spor za povraćaj svoje imovine koja nije privedena namjeni.

Obje kompanije, Torch Platforms i Safiro Beach Resorts stoluju na istoj adresi, P.C. Martinović-Radanovići, onoj na kojoj je i direkcija Boka grupe Džona Gvozdenovića Kenedija. Riječ je o povezanim of-šor firmama u kojima se isti likovi mijenjaju na odgovornim funkcijama, okupljenim oko gradnje na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Budvi.

Ralević po Slovenskoj plaži

Plan DSL za djelove sektora 44 i 45 za prostor Slovenske plaže izrađen je u vidu nacrta i već dvije godine leži po fiokama Ministarstva održivog razvoja koje ga iz nepoznatih razloga ne izlaže na javani uvid. Prema uvjeravanjima onih koji su predlog DSL vidjeli, radi se o nevjerovatnoj degradaciji Slovenske plaže i ucrtavanju višespratnica na mjestu sadašnjih privremenih objekata duž cijele Slovenske obale. Plan je radio arhitekta Predrag Ralević, planer afirmisan po spremnosti da izađe u susret najuvrnutijim zahtjevima naručilaca plana, stručno dokazan na devastaciji Petrovca, Bečića i Budve.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo