Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KADROVSKE PROMJENE U VRHU SPORTSKIH KLUBOVA: DPS, pa sport

Objavljeno prije

na

Nakon što je kupio i po svom nahođenju preuredio dva simbola glavnog grada, Žarko Burić, vlasnik Normal kompani, domogao se još jedne podgoričke znamenitosti – FK Budućnost. U utorak Burić je izabran u Odbor direktora kluba, a očekuje se da će u četvrtak, kada ovaj broj bude išao u štampu, on biti postavljen i za predsjednika Odbora.

Iako bi se očekivalo da neimar koji je ,,uljepšao” hotele Crnu Goru i Podgoricu, prione pa izgradi istočnu tribinu Gradskog stadiona, Burić se u Budućnosti najavljuje kao fudbalski dobrotvor. Daće sve klubu, a neće uzeti ništa. Vladini mediji javljaju da će on u narednih pet godina puniti rupe u budžetu finansijski posrnulog tima. Naime, godišnje troškove od oko 800.000 eura namirivaće većim dijelom Normal kompani, a Glavni grad samo neki sitniš. I to nije sve, već je najavljeno i da će svaki cent koji u perspektivi zaradi Budućnost, od prodaje ulaznica, igrača, marketinga, zarada od utakmica u Evropi, biti uložen u razvoj kluba. Normal kompani preuzima menadžment, a klub neće mijenjati vlasničku strukturu, Glavni grad ostaje vlasnik 99,8 % kluba (ostatak pripada navijačkoj grupi Varvari). Jasno je, biznismena Burića nije vodila finansijska logika da se lati ovog posla, bar ne javno vidljiva, osim ako nisu u pitanju emocije prema sportu ili partiji.

I u ranijem periodu tragalo se za biznismenima spasiteljima. Tako je dugogodišnji gradonačelnik Miomir Mugoša i predsjednik Skupštine kluba, pokušao da na čelo Budućnosti dovede građevinskog biznismena Blagotu Baću Radovića, kao i vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića. Ponude su bile odbijene.

Ipak ostala je zabilježena epizoda sa Tomislavom Čelebićem. Biznismen, najavljen kao preporoditelj kluba preuzeo je funkciju, koja je sada zapala Burića, u junu 2009. U periodu nakon toga Budućnost ne uspijeva da osvoji trofeje, ali gubi i navijače koji preko godinu dana ne dolaze na Stadion pod Goricom tražeći Čelebićevu ostavku. Grad je u vrijeme tog sukoba bio išaran grafitima od kojih je najblaži bio Tomo odlazi. On ostavku podnosi tek u junu 2011. obrazlažući je ,,ličnim, profesionalnim i familijarnim razlozima”.

Kao najzaslužnijeg za odlazak Čelebića sa čela Budućnosti, mediji su označili Marka Mugošu, mlađeg sina Miomira Mugoše. I dok je otac vedrio i oblačio u glavnom gradu i FK Budućnosti, Marko krajem 2011. postaje izvršni direktor FK Koma sa Zlatice. Krajem sljedeće godine Marko Mugoša preuzima Mladost, u kome je do danas predsjednik kluba. I od tada Mladost ređa uspjehe, a Budućnost sve više tone finansijski i rezultatski.

Na početku ove sezone Budućnost je na vrhu tabele, a u prošlonedjeljnom derbiju je porazila Mladost. Rezultate na terenu sada treba da isprati neko finansijski. Pitanje je da li je Burić pravo rješenje ili ga čeka Čelebićeva sudbina.

Kako u Podgorici, tako i u cijeloj državi, bez DPS političara i biznismena ni sporta nema.

Ove nedjelje Bord direktora Hotelske grupe Budvanska rivijera odložio je donošenje odluke o izdvajanju 120.000 eura za sport. Ta suma je godinama unazad uplaćivana Odbojkaškom klubu Budvanska rivijera. Sve se promijenilo otkada su u toku istrage oko poslova porodice Marović. Na čelu OK Budvanska rivijera još uvijek se nalazi Miloš Marović, sin nekadašnjeg predsjednika Borda direktora Budvanske rivijere i potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića.

A na čelu krovne organizacije Odbojkaškog saveza CG, bio je Svetozarev brat Dragan, koga je nakon sudske presude zamijenio Cvetko Pajković, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Budva.

I budvanskom Fudbalskom klubu Mogren, nakon otvaranja brojnih afera u ovom gradu, ne cvjetaju ruže. Prošle nedjelje je za predsjednika kluba izabran gradonačelnik Budve Srđa Popović. Dug kluba se popeo na pet miliona eura. Zanimljivo je da Mogren skoro još toliko, 4,5 miliona eura, duguje svom nekadašnjem sportskom direktoru Boru Lazoviću. Kavaljerski, Lazović neće da mu se milioni vrate, kaže da ništa ne potražuje i da je sve dao zarad uspjeha kluba. A odakle toliki milioni prvom čovjeku budvanskog DPS-a, pitaju se Demokrate i pozivaju specijalnog tužioca da razriješi tu enigmu.

Sportski savezi i asocijacije, do danas nijesu prešle tranziciju iz jednopartijskog sistema, redom ih drže DPS kadrovi. Predsjednik Planinarskog saveza CG je Darko Brajušković, bivši DPS gradonačelnik Kolašina, koji je ovu funkciju dobio nakon što je njegova partija izgubila opštinsku vlast… Predsjednik Atletskog saveza CG je Milorad Vuletić, poslanik DPS-a u Skupštini CG. Predsjednik Bokserskog saveza CG je duže od deceniju (od novembra 2004) bivši karatista Božidar Vuksanović. Obavljao više državnih funkcija od Dječjeg saveza, do direktora ZIKS-a, Uprave policije, član Glavnog odbora DPS-a.

Najveća koncetracija kadrova je u premijeru omiljenom sportu – košarci. Milo Đukanović je predsjednik Košarkaškog saveza. Đukanoviću u Predsjedništvu KSCG društvo prave kolege iz politike i biznisa: Veselin Barović, Danilo Mitrović, Miroslav Ivanišević, Radoš Šućur, Vladimir Kavarić… Predsjednik Nadzornog odbora Saveza je bivši ministar Milorad Katnić, a komesar svih muških liga Miomir M. Mugoša.

Recept ulaska u sport biznismena bliskih vlasti uspješno funkcioniše u košarci. Sredinom ove godine vlasniku Volija Draganu Bokanu produžen je mandat na čelu Košarkaškog kluba Budućnost Voli za još pet godina. Bokan je klub preuzeo u junu 2011.

Čelno mjesto Vaterpolo saveza zauzima Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCG i član DPS-ove Komisije za održivi razvoj. Njegov potpredsjednik je akter budvanske afere Aleksandar Tičić, nekadašnji savjetnik premijera za preduzetništvo i strana ulaganja.

Jedan od rijetkih saveza na čijem čelu nije DPS kadar, makar formalno, je Crnogorski skijaški savez. Vodi ga Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.

Rijetkost je i da sportske saveze vode bivši vrhunski sportisti, kao u slučaju Fudbalskog saveza. Predsjednik je Dejan Savićević, a društvo u upravi FSCG mu prave DPS poznavaoci fudbala: potpredsjednici Boro Lazović, prvi čovjek budvanskog DPS-a, Vladan Vučelić, šef DPS-a Podgorice, Vojislav Došljak, sekretar Opštinskog odbora DPS – Berane, i Milenko Maraš, predsjednik Skupštine GO Golubovci, član Glavnog odbora DPS-a. U Izvršnom odboru su i: Kemal Đečević, direktor Fonda rada i predsjednik Nadzornog odbora DPS-a, poslanik DPS-a i član Predsjedništva te partije Melvudin Nuhodžić…

Ove nedjelje je ministar prosvjete Predrag Bošković, obavijestio članove Upravnog odbora Rukometnog saveza CG da napušta mjesto predsjednika ovog saveza. Na čelu RSCG je bio od 2011, a prije toga je četiri godine pekao predsjednički sportski zanat u Ženskom rukometnom klubu Budućnost. Sada odlazi jer se kandidovao za potpredsjednika Evropske rukometne federacije (EHF).

Bošković je tipičan domaći sportsko-politički kadar za Evropu. Tokom predizborne kampanje prije četiri godine njemu su se brojne partijske, državne i sportske funkcije namjerno pobrkale pa je besjedio: ,,Okupili smo se večeras ovdje da svi zajedno kažemo jedno veliko Naprijed Crna Goro. Kao što su to uradile naše rukometašice, naši košarkaši, naši vaterpolisti i svi oni sportisti Crne Gore koji su ove godine i prethodnih godina pronosili slavu Crne Gore…”.

Kao vic zvuči činjenica da u statutima crnogorskih sportskih saveza piše da su nepolitičke i nestranačke organizacije, koje su neutralne po političkim pitanjima. Neutralni su na sve sem na DPS.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo