Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KADROVSKE PROMJENE U VRHU SPORTSKIH KLUBOVA: DPS, pa sport

Objavljeno prije

na

Nakon što je kupio i po svom nahođenju preuredio dva simbola glavnog grada, Žarko Burić, vlasnik Normal kompani, domogao se još jedne podgoričke znamenitosti – FK Budućnost. U utorak Burić je izabran u Odbor direktora kluba, a očekuje se da će u četvrtak, kada ovaj broj bude išao u štampu, on biti postavljen i za predsjednika Odbora.

Iako bi se očekivalo da neimar koji je ,,uljepšao” hotele Crnu Goru i Podgoricu, prione pa izgradi istočnu tribinu Gradskog stadiona, Burić se u Budućnosti najavljuje kao fudbalski dobrotvor. Daće sve klubu, a neće uzeti ništa. Vladini mediji javljaju da će on u narednih pet godina puniti rupe u budžetu finansijski posrnulog tima. Naime, godišnje troškove od oko 800.000 eura namirivaće većim dijelom Normal kompani, a Glavni grad samo neki sitniš. I to nije sve, već je najavljeno i da će svaki cent koji u perspektivi zaradi Budućnost, od prodaje ulaznica, igrača, marketinga, zarada od utakmica u Evropi, biti uložen u razvoj kluba. Normal kompani preuzima menadžment, a klub neće mijenjati vlasničku strukturu, Glavni grad ostaje vlasnik 99,8 % kluba (ostatak pripada navijačkoj grupi Varvari). Jasno je, biznismena Burića nije vodila finansijska logika da se lati ovog posla, bar ne javno vidljiva, osim ako nisu u pitanju emocije prema sportu ili partiji.

I u ranijem periodu tragalo se za biznismenima spasiteljima. Tako je dugogodišnji gradonačelnik Miomir Mugoša i predsjednik Skupštine kluba, pokušao da na čelo Budućnosti dovede građevinskog biznismena Blagotu Baću Radovića, kao i vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića. Ponude su bile odbijene.

Ipak ostala je zabilježena epizoda sa Tomislavom Čelebićem. Biznismen, najavljen kao preporoditelj kluba preuzeo je funkciju, koja je sada zapala Burića, u junu 2009. U periodu nakon toga Budućnost ne uspijeva da osvoji trofeje, ali gubi i navijače koji preko godinu dana ne dolaze na Stadion pod Goricom tražeći Čelebićevu ostavku. Grad je u vrijeme tog sukoba bio išaran grafitima od kojih je najblaži bio Tomo odlazi. On ostavku podnosi tek u junu 2011. obrazlažući je ,,ličnim, profesionalnim i familijarnim razlozima”.

Kao najzaslužnijeg za odlazak Čelebića sa čela Budućnosti, mediji su označili Marka Mugošu, mlađeg sina Miomira Mugoše. I dok je otac vedrio i oblačio u glavnom gradu i FK Budućnosti, Marko krajem 2011. postaje izvršni direktor FK Koma sa Zlatice. Krajem sljedeće godine Marko Mugoša preuzima Mladost, u kome je do danas predsjednik kluba. I od tada Mladost ređa uspjehe, a Budućnost sve više tone finansijski i rezultatski.

Na početku ove sezone Budućnost je na vrhu tabele, a u prošlonedjeljnom derbiju je porazila Mladost. Rezultate na terenu sada treba da isprati neko finansijski. Pitanje je da li je Burić pravo rješenje ili ga čeka Čelebićeva sudbina.

Kako u Podgorici, tako i u cijeloj državi, bez DPS političara i biznismena ni sporta nema.

Ove nedjelje Bord direktora Hotelske grupe Budvanska rivijera odložio je donošenje odluke o izdvajanju 120.000 eura za sport. Ta suma je godinama unazad uplaćivana Odbojkaškom klubu Budvanska rivijera. Sve se promijenilo otkada su u toku istrage oko poslova porodice Marović. Na čelu OK Budvanska rivijera još uvijek se nalazi Miloš Marović, sin nekadašnjeg predsjednika Borda direktora Budvanske rivijere i potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića.

A na čelu krovne organizacije Odbojkaškog saveza CG, bio je Svetozarev brat Dragan, koga je nakon sudske presude zamijenio Cvetko Pajković, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Budva.

I budvanskom Fudbalskom klubu Mogren, nakon otvaranja brojnih afera u ovom gradu, ne cvjetaju ruže. Prošle nedjelje je za predsjednika kluba izabran gradonačelnik Budve Srđa Popović. Dug kluba se popeo na pet miliona eura. Zanimljivo je da Mogren skoro još toliko, 4,5 miliona eura, duguje svom nekadašnjem sportskom direktoru Boru Lazoviću. Kavaljerski, Lazović neće da mu se milioni vrate, kaže da ništa ne potražuje i da je sve dao zarad uspjeha kluba. A odakle toliki milioni prvom čovjeku budvanskog DPS-a, pitaju se Demokrate i pozivaju specijalnog tužioca da razriješi tu enigmu.

Sportski savezi i asocijacije, do danas nijesu prešle tranziciju iz jednopartijskog sistema, redom ih drže DPS kadrovi. Predsjednik Planinarskog saveza CG je Darko Brajušković, bivši DPS gradonačelnik Kolašina, koji je ovu funkciju dobio nakon što je njegova partija izgubila opštinsku vlast… Predsjednik Atletskog saveza CG je Milorad Vuletić, poslanik DPS-a u Skupštini CG. Predsjednik Bokserskog saveza CG je duže od deceniju (od novembra 2004) bivši karatista Božidar Vuksanović. Obavljao više državnih funkcija od Dječjeg saveza, do direktora ZIKS-a, Uprave policije, član Glavnog odbora DPS-a.

Najveća koncetracija kadrova je u premijeru omiljenom sportu – košarci. Milo Đukanović je predsjednik Košarkaškog saveza. Đukanoviću u Predsjedništvu KSCG društvo prave kolege iz politike i biznisa: Veselin Barović, Danilo Mitrović, Miroslav Ivanišević, Radoš Šućur, Vladimir Kavarić… Predsjednik Nadzornog odbora Saveza je bivši ministar Milorad Katnić, a komesar svih muških liga Miomir M. Mugoša.

Recept ulaska u sport biznismena bliskih vlasti uspješno funkcioniše u košarci. Sredinom ove godine vlasniku Volija Draganu Bokanu produžen je mandat na čelu Košarkaškog kluba Budućnost Voli za još pet godina. Bokan je klub preuzeo u junu 2011.

Čelno mjesto Vaterpolo saveza zauzima Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCG i član DPS-ove Komisije za održivi razvoj. Njegov potpredsjednik je akter budvanske afere Aleksandar Tičić, nekadašnji savjetnik premijera za preduzetništvo i strana ulaganja.

Jedan od rijetkih saveza na čijem čelu nije DPS kadar, makar formalno, je Crnogorski skijaški savez. Vodi ga Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.

Rijetkost je i da sportske saveze vode bivši vrhunski sportisti, kao u slučaju Fudbalskog saveza. Predsjednik je Dejan Savićević, a društvo u upravi FSCG mu prave DPS poznavaoci fudbala: potpredsjednici Boro Lazović, prvi čovjek budvanskog DPS-a, Vladan Vučelić, šef DPS-a Podgorice, Vojislav Došljak, sekretar Opštinskog odbora DPS – Berane, i Milenko Maraš, predsjednik Skupštine GO Golubovci, član Glavnog odbora DPS-a. U Izvršnom odboru su i: Kemal Đečević, direktor Fonda rada i predsjednik Nadzornog odbora DPS-a, poslanik DPS-a i član Predsjedništva te partije Melvudin Nuhodžić…

Ove nedjelje je ministar prosvjete Predrag Bošković, obavijestio članove Upravnog odbora Rukometnog saveza CG da napušta mjesto predsjednika ovog saveza. Na čelu RSCG je bio od 2011, a prije toga je četiri godine pekao predsjednički sportski zanat u Ženskom rukometnom klubu Budućnost. Sada odlazi jer se kandidovao za potpredsjednika Evropske rukometne federacije (EHF).

Bošković je tipičan domaći sportsko-politički kadar za Evropu. Tokom predizborne kampanje prije četiri godine njemu su se brojne partijske, državne i sportske funkcije namjerno pobrkale pa je besjedio: ,,Okupili smo se večeras ovdje da svi zajedno kažemo jedno veliko Naprijed Crna Goro. Kao što su to uradile naše rukometašice, naši košarkaši, naši vaterpolisti i svi oni sportisti Crne Gore koji su ove godine i prethodnih godina pronosili slavu Crne Gore…”.

Kao vic zvuči činjenica da u statutima crnogorskih sportskih saveza piše da su nepolitičke i nestranačke organizacije, koje su neutralne po političkim pitanjima. Neutralni su na sve sem na DPS.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo